ramazan

Ramazan nije samo početak ispunjen emocijom i poletom. On je prilika koja traje do njegovog zadnjeg trenutka. Istinska vrijednost ramazana ne ogleda se samo u prvim danima posta, nego u završnici, kada se mjeri ozbiljnost našeg imana, čvrstina naše odluke i iskrenost našeg nijeta. Ko razumije ramazan, zna da se cilj ne napušta pred sami kraj.

Božiji je blagoslov za Njegove robove da iz godine u godinu doživljavaju blagoslovljeni mjesec ramazan. Svake godine približavaju se Svemogućem Allahu kroz različite ibadete, a post oblikuje njihove duše u duhu pobožnosti, izlažući ih blagoslovima Svemogućeg Allaha, nadajući se oprostu, milosti i izbavljenju iz Džehennema. Uzvišeni Allah rekao je: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili." (El-Bekara, 183)

Dani ramazana su među najboljim vremenom za praktičnu primjenu mnogih aspekata islamskog odgoja kojem smo prethodno podučavali svoju djecu. Tokom ramazana postoji obilje prilika za obavljanje brojnih ibadeta, kako pojedinačnih, poput posta, učenja Kur'ana i zikra, spominjanja Allaha, tako i kolektivnih, poput obavljanja namaza u džamiji, održavanja porodičnih veza, udjeljivanje imetka i sadekatul-fitra siromašnima i potrebnima.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, volio je optimizam i to je kod njega izazivalo divljenje. Nadao bi se dobru usljed slušanja lijepih riječi i ugodnog govora. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Sviđa mi se slutnja na dobro." "A šta je slutnja na dobro?", upitali su. "Lijepa riječ", odgovorio im je. (Buhari)

Vrijeme neumitno prolazi. A, kako koji tren odmiče, tako prolazi i dio nas. Niko ne zna koliko mu je vremena još ostalo na ovom svijetu, ali ono što trebamo znati jeste -- kako iskoristiti vrijeme koje nam je preostalo. Prilike su bezbrojne i raznovrsne. Svaki čovjek može da bira svoju priliku i da odabere ono što mu je duši najmilije. Jedna ogromna prilika nalazi se pred svima nama -- mubarek ramazan. Vrijeme odabrano i dragocjeno. Vrijeme koje otvara vrata uspjeha i na dunjaluku i na ahiretu.

Svaka hvala i zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove plemenite ashabe i ashabijke, kao i na one koji ih slijede u bogobojaznosti, dobročinstvu i svakom dobru do Sudnjeg dana.

U susret nam dolazi najdraži gost, najdarežljiviji i najblagodarniji mjesec, mubarek (blagoslovljen) mjesec ramazan, mjesec neprestanog bereketa (blagoslova), velikog dobra i plemenitih blagodati.

Dočekivanje mjeseca ramazana ima posebno mjesto kod muslimana i muslimanki. Sa velikom željom i radošću dočekuju mjesec koji je Uzvišeni Allah odlikovao nad drugim mjesecima nebrojenim odlikama, počastima i blagodatima.

Ramazan je mjesec mnogih važnih događaja u muslimanskoj povijesti. Osvajanje velikog broja poznatih predjela kojima su kasnije upravljali muslimani, desilo se upravo u ovom mubarek mjesecu. Bitka na Bedru, kao jedna od najvažnijih bitaka u muslimanskoj historiji, dogodila se u mjesecu ramazanu druge godine po Hidžri. Berićet ovog mjeseca i imanska snaga kojom bi muslimani bili počašćeni od Allaha, džellešanuhu, dok su u ibadetu posta, doprinosili su zasigurno ovim značajnim uspjesima. No, u ovom mjesecu također se desio jedan događaj, koji je promijenio tok ljudske historije. Moglo bi se slobodno kazati da je to najvažniji momenat kojem je čovjek svjedočio od početka svog postojanja na ovoj Zemlji. Godine 610. po rođenju Isaa, alejhis-selam, kada je Allahov Poslanik, alejhis-selam, imao punih četrdeset godina, u dobu kada su i ostali Allahovi poslanici primali objavu, u svojoj punoj životnoj zrelosti, melek Džibril spustio je prve kur'anske ajete na srce našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Talha b. Ubejdullah, radijallahu anhu, prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi ugledao mlađak, rekao: "Allāhumme ehillehū alejnā bil-emni vel-īmāni, ves-selāmeti vel-islāmi, Rabbī ve Rabbukallāhu, hilālu rušdin ve hajr! -- Allahu moj, neka nam mlađak dođe sa sigurnošću i imanom, sa mirom i islamom. Moj i tvoj Gospodar je Allah, ti si mlađak upute i dobra!" (Tirmizi, 3451, koji kaže da je hasen.)

Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove plemenite ashabe i ashabijke.

Vjera čija je osnova vjerovanje, iman u srcu, izvor je duhovnog, istinskog života. Zato je neophodno, kao i za fizički život, da ga hranimo, napajamo sa čistog izvora, izvora objave, Kur'ana i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni kaže: "O vi koji vjerujete, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da činite ono što vas oživljava." (El-Enfal, 24) A, iman u srcu troši se, i zato nas je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio da ga trebamo obnavljati: "Zaista se iman troši u vašim prsima kao što se troši odjeća, pa molite Allaha da obnovi iman u vašim srcima." (Taberani, El-Mu'džemul-kebir, 14668; Hakim, El-Mustedrek, 5. Šejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u djelu Es-Sahiha, 1585.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, usmjerava nas da molimo Allaha da obnovi naš iman tako što ćemo se pridržavati onoga što je obavezno, kloniti se onog što je On zabranio, tako što ćemo Ga mnogo spominjati i od Njega oprosta tražiti. Pred nama je mubarek mjesec, sezona dobra, Allahova blagodat prema nama svima, Njegova neizmjerna milost, samilost, dobrota, darežljivost i plemenitost, mubarek mjesec ramazan, u kojem je svaki trenutak dragocjen, blagodat i blagoslov od Allaha. Zato je jedan od ciljeva u ramazanu da obnovimo, ojačamo i popravimo iman, i ovaj mjesec idealna je prilika za to.

Hvaljen i slavljen neka je Allah, Gospodar svjetova. Neka su salavat i selam na Njegovog plemenitog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.

Allah, džellešanuhu, podario je da zemlja oživi nakon suše spuštanjem blagoslovljene kiše, a isto tako je srcima dao da ožive putem opomene i zikra. Slavljeni Allah kaže: "Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi od njih su nevjernici. Znajte da Allah daje život već mrtvoj zemlji! Mi vam objašnjavamo dokaze da biste razumjeli." (El-Hadid, 16--17)

Svemilosni Gospodar stvorio je ovaj svijet, dunjaluk, sa određenom svrhom i u emanet ga dao čovjeku, stvorenju koje je posebno odlikovao nad drugim bićima time što mu je podario razum. Kao razumno biće, čovjek spoznaje svoga Stvoritelja i svrhu svog postojanja, o kojoj ga je Svemogući obavijestio u Svojim objavama, koje su ljudima dostavljali Njegovi poslanici i časni odabranici. Plemeniti Gospodar podario je čovjeku neizbrojive darove, a zauzvrat ne traži ništa, osim da Mu čovjek iskreno ibadet čini.

Mjesec ramazan obiluje obilježjima tevhida, Allahove jednoće. Postač istinski vjeruje da je Allah apsolutni Zakonodavac, da se samo On obožava, vjeruje u propise koji se odnose na ramazan i nada se nagradi za učinjene ibadete, uvažava mjesec ramazan, ne oponaša ehlul-kitabije, vjeruje u Allahovu neovisnost o ljudima i u Njegovo lijepo ime El-Gafur, Onaj Koji mnogo prašta, i Er-Rahman, Milostivi, upućuje Mu dove i nada se radosti prilikom susreta sa svojim Gospodarom: "... Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate -- da određeni broj dana ispunite..." (El-Bekara, 185)

Ramazan predstavlja idealnu priliku da našoj djeci približimo i omilimo osnovne ibadete islama, poput namaza, posta, učenja Kur'ana, pomoći drugima, kao i lijepog ophođenja prema ljudima.

Po svojoj prirodi djeca nisu toliko svjesna nagrada koje im Allah obećava za određena djela koja izvrše. Djeca više čine djela gledajući i promatrajući odrasle, a najviše svoje roditelje. Stoga je neophodno da se trudimo da mjesec ramazan iskoristimo da što više vremena provodimo sa svojom djecom, govoreći im o postulatima islama, i praktično demonstrirajući ono o čemu smo im govorili. Djeci su najveći uzor roditelji, pa nam je obaveza da, pored praktičnih obreda, dijete oplemenimo lijepim moralnim vrlinama.

Još jedan mjesec ramazana nam dolazi, mjesec radosti i strpljivosti za svakog muslimana i muslimanku. O koristima posta za vjernika ne treba ni kazivati, vjernik zna ljepotu ramazana i svakog dana koji isposti i tugu kad nas ramazan napusti. Ali, s obzirom na to da novi trendovi svakodnevno koriste termin posta, posebno isprekidanog i njegove koristi, i na to možemo naići na gotovo svakom mjestu na internetu, onda zaista vrijedi napisati koji red o postu mjeseca ramazana, jer ne postoji bolji i kvalitetniji niti sigurniji post po zdravlje i čovjeka od posta mjeseca ramazana, odnosno posta po islamskim postulatima. Svake godine možemo vidjeti da mnogi nemuslimani diljem svijeta daju sebi izazov da isposte mjesec ramazan zajedno sa muslimanima, po principima i pravilima islamskog posta, jer su to ljudi visokoobrazovani iz područja medicine i sporta, žive zdravim životom i imaju naučne dokaze o postu kakav je islamski post. Mjesec mart u kojem nam ove godine dolazi mjesec ramazan također u svom kalendarskom ispisu ima jedan značajan datum, 4. mart, Svjetski dan pretilosti (World Obesity Day).

Neraskidiva je veza između Kur'ana i ramazana -- Kur'an je objavljen u ramazanu i učenje Allahove Knjige posebnu vrijednost ima upravo u ovom mjesecu.

Uzvišeni Allah odredio je da godina ima dvanaest mjeseci, i to nije određeno ljudskim trudom ili naučnim metodama, već upravo Njegovom odredbom. O tome nam Allah govori u suri Et-Tevba: "Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta" (Et-Tevba, 36). Od svih dvanaest mjeseci lunarne godine najbolji je mjesec ramazan, bez ikakve sumnje.

Dr. Hajrudin Tahir Ahmetović,

Osjeti blagodati ramazana,

El-Kelimeh, Novi Pazar, 2021. godine

Broj strana: 176

Ramazan je najbolji i najvredniji mjesec kod našega Gospodara i da bismo iskoristili ovaj mjesec milosti i oprosta, koji dočekujemo sa osjećajem sreće i radosti, moramo imati jasan i dobro pripremljen plan i čvrstu odluku da vrijeme ramazana iskoristimo u činjenju dobrih djela.

Islamski post ne predstavlja samo odricanje od hrane i pića, nego i duhovnu vježbu protiv strasti i poriva, kojoj se vjernik prepušta jednom godišnje, a koja opet neminovno mora ostaviti i ostavlja uticaj na njegovu dušu i tijelo.

Željno čekani mjesec i najljepše godišnje doba ibadeta -- mjesec ramazan već nam je na pragu. Podsjetnik je on na planove i namjere koje smo imali na umu uraditi u jednom od prethodnih ramazana, pa budi entuzijazam i skida prašinu sa svih onih mnogobrojnih obećanja koja smo dali sebi prethodnih godina, a koja smo, iako to nismo željeli, prekršili. Nismo to uradili ciljano, ali se vrijeme tiho iskralo jer je to njegova zadaća, a mi svoje ugovore koje je trebalo potpisati i ozvaničiti sa sobom, premjestili u predmete nadolazećih godina, nalazeći sebi opravdanja, jer smo u tome vješti.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, odabrani je Allahov poslanik, naš miljenik, kojeg pravi vjernik voli više od svega na dunjaluku, pa i od samoga sebe. On je onaj kojeg vjernik slijedi i uzima ga za uzora, jer nam tako naređuje Gospodar, Koji u plemenitoj Knjizi kaže: "Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji često Allaha spominje" (El-Ahzab, 21).

Dragi čitaoče, ovo je najbolji momenat za čitanje teksta koji je pred tobom.

Jedna od misija svakog čovjeka, osobito vjernika, jeste pozitivna promjena i samoizgradnja ličnosti, korigovanje negativnih strana karaktera i oplemenjivanje onih detalja u nama koji predstavljaju najbolji dio nas.

U našim životima mnogo je dana kad radimo na tim promjenama, ali je, ponekad, još više prepreka koje nas sprečavaju u tome, počevši od naših duša koje nas nagovaraju na loše, do vanjskog faktora čiji je zadatak da nas ometa u progresu, a to je onaj nevidljivi faktor, ali osjetni, pod čijim utjecajem učinimo mnogo toga što bez njega ne bismo – nije li to šejtan?!

Uzvišeni Allah počastio nas je danima u kojima je i prvi i drugi spomenuti faktor slabiji nego inače, a iz Svoje ogromne plemenitosti poklonio nam je ne jedan takav dan, niti nekoliko njih, nego čitav skup dana – jedan čitav mjesec, koji je u Svojoj Knjizi nazvao ramazanom.

Gotovo da čujemo zvuk spuštanja kofera ovog plemenitog mjeseca, čiji nas dolazak uvijek jednako obraduje, probudi u nama najljepše osjećaje, ali još važnije i namjere da ćemo ga baš ove godine najbolje ugostiti, najpotpunije iskoristiti njegovo prisustvo i na najljepši način ispratiti, obećavši mu da ćemo sve ono što smo u njemu postigli, ljubomorno čuvati do njegovog narednog dolaska.

Svako od nas ukrašen je mnogobrojnim vrlinama, ali i iskušan mnogobrojnim manama, nedostacima ili osobinama sa kojima se ne možemo izboriti, a imamo potencijala za to, pa je ovaj posebni mjesec jedinstvena prilika za uhvatiti se ukoštac sa spomenutim.

Ako bismo u jednoj rečenici opisali ramazan, jedan od opisa bio bi da je on mjesec iznimne prilike za duhovnim uzdizanjem. Dok će mnogi ljudi provesti ramazan ustežući se od jela i pića, ambicioznima je on prilika da znatno više poboljšaju svoj status kod Uzvišenog Allaha, iščiste ne samo svoj stomak od onoga što ulazi na njihova usta, nego da pročiste svoje srce, oplemene svoju dušu i usmjere svoje tijelo ka onome što će im i nakon ramazana biti karta za Džennet.

Svake godine muslimani širom svijeta dižu lice prema nebu, pogledima punim nade traže tanane svjetlosne niti mlađaka, koji će osvijetliti srca vjernika donoseći im sreću, koji će osvijetliti njihove ulice i donijeti posebne ramazanske običaje. Svaka zemlja, naročito muslimanska, ima svoje ramazanske običaje koji se pružaju poput niti i povezuju taj “veliki islamski svijet”. Tako je ramazan mjesec ibadeta i noćnog namaza, mjesec dobročinstva i rodbinskih posjeta, mjesec sehura i iftara, ali svaka zemlja ima svoje posebne običaje i tradiciju koja svojom jedinstvenošću dodatno obogaćuje bogatu tradiciju muslimana.

Takva zemlja je Egipat, gdje ramazan ima posebnu boju. Egipćani, kao svi muslimani širom svijeta, obilježavaju ramazanske dane ibadetom, punim džamijama, u okrilju porodice i uz poseban “menu”. Ali, pored toga, egipatska kultura obiluje lijepim običajima koji daju “egipatskom ramazanu” posebnu draž.

Dok su posljednji sunčevi zraci gubili sjaj na horizontu, blaga proljetna noć polagano je natkrivala Abdullahovu čaršiju. Nije to bila obična noć. To je noć koja je sa sobom nosila puno radosti u Abdullahovo srce, ali i tuge. Sa zalaskom sunca nastupio je mjesec ramazan – mjesec koji Abdullah rado dočekuje sa svojim najmilijim. I za ovaj ramazan, Abdullah se spremio. Postiti cijeli mjesec za Abdullaha je već godinama ustaljena praksa. Pored toga, imao je tačan plan dobrih djela koja u toku dana želi uraditi. Za vrijeme ramazana Abdullah se natječe sa svojom sestrom Aminom u činjenju dobrih djela: od buđenja na sehur, zajedničkih namaza, lijepih riječi, jutarnjeg i večernjeg zikra, učenja Kur’ana, pa do pomaganja mami oko spremanja iftara i sehura, i još puno drugih dobrih djela kojima žele postići Allahovo zadovoljstvo.

Allahova jednoća, monoteizam, najvažniji je propis u vjeri islamu. Od svakog muslimana i muslimanke traži se da jedino obožavaju Allaha, da spoznaju Njegova lijepa imena i plemenita svojstva i Njegove radnje svojstvene samo Njemu, kao što je davanje života i smrti, opskrbe, upravljanje svijetom.

Mubarek mjesec ramazan, pored fikhskih propisa vezanih za njega, odlikuje se i obiluje obilježjima monoteizma, Allahove jednoće, i on je velika prilika da postač izađe iz mubarek mjeseca ramazana a da još više voli svoga Gospodara, veliča Ga, zahvaljuje Mu, pokorava Mu se i bolje Ga poznaje.

Sva zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova, i neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Dok je sunce tiho zalazilo i za sobom povlačilo mnoštvo lijepih boja na horizuntu, u Amininoj mahali nastupi mir. Sa zalaskom sunca, na krilima prodornog akšamskog ezana, nastupi vrijeme iftara. Ramazan je uveliko unio radost u srca vjernika. A u Amininoj porodici je običaj da se za ovog gosta pravi poseban doček. Sve se u kući opere i očisti, avlija se uredi, sve blista tako da se ukućani u mjesecu ramazanu uglavnom mogu posvetiti ibadetu. Amina se izuzetno raduje mjesecu ramazanu. Vrlo rado pomaže u pripremanju iftara i sehura, redovno obavlja teravih-namaz i nafile. Zikr i učenje Kur’ana također su aktivnosti koje se u Amininoj porodici intenzivnije praktikuju u toku mjeseca ramazana. U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana i to Amina vrlo dobro zna, pa zato svakog mjeseca ramazana isplanira kako da bar jednom prouči cijeli Kur’an. Pored svega, Amina se trudi da u toku dana, uz post, uradi i što više drugih dobrih djela. Tako se i danas vrijedna Amina, zajedno sa svojim bratom Abdullahom, natječe u činjenju dobrih djela.

Ramazanski post iziskuje velike tjelesne napore da bismo uspješno prošli kroz sve dnevne izazove i obaveze, stoga je planiranje pravilne ishrane od iznimne važnosti za vrijeme sehura i iftara. S druge strane, nadolazeći post je idealno vrijeme da prekinete s lošim prehrambenim navikama, te da svakodnevno osigurate pravilan unos, omjer i kombinaciju nutrijenata iz hrane. Nažalost, svjedočimo manje-više prevelikim nakuhavanjima hrane svake godine za vrijeme iftara (pogotovo grupnih ili džematskih), gdje se najčešće jedu prevelike količine mesa, transmasnih kiselina i šećera.

Uzvišeni Allah, iz Svoje neizmjerne milosti, počastio je ummet Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, brojnim blagodatima, koje nisu bile poznate prijašnjim narodima, a jedna od tih blagodati jeste blagodat časnog mjeseca ramazana, koji je najbolji mjesec, u kojem je objavljena najbolja Knjiga, na najboljem jeziku, u najboljoj noći, najodabranijem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, putem najboljeg meleka Džibrila, na najboljem mjestu.

Osobe koje ne poste u mjesecu ramazanu dijele se na tri grupe:

● oni kojima je dozvoljeno i da jedu i da poste,

● oni kojima je obaveza da ne poste,

● oni kojima nije dozvoljeno da ne poste.

Kao da je jučer bilo kada je prošlogodišnji ramazan zakucao na vrata. Post, teravije, noćni namazi, učenje Kur’ana, džamije prepune klanjača, zekat, milostinja, zajednički iftari, vazovi i druga Allahu draga djela napuniše “baterije” imana u našim srcima. Potom dođe Bajram, ramazanski ambijent zamijeni onaj uobičajeni. Bujica dobrih djela, koja je snažno pokretala generator imana, odjednom se povukla. Ona dobra djela, koja smo i nakon ramazana uspjeli sačuvati u našoj stalnoj praksi, ne dozvoliše svjetiljci imana da se ugasi, ali ta svjetlost blijedi i slabi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je: “Doista se iman u njedrima nekog od vas troši kao što se troši nošena odjeća, zato molite Allaha da vam obnovi iman u vašim srcima.” (Bilježi Hakim, br. 5. Prenosioci hadisa su pouzdani po ocjeni Hakima i Zehebija.) Hvala Allahu, ramazan ponovo dođe, a s njim i prilika da ponovo obnovimo svoj iman. 

Prošla je već godina dana od prošlog ramazana. Sve ono što smo uradili, bilo dobro ili loše, zapisano je i bit će nam predočeno na Sudnjem danu. Onaj ko je uradio dobro, neka zahvali Allahu, koji mu je to omogućio, a onaj ko je uradio loše, neka krivi samog sebe i svoju nemarnost, i neka se pokaje svom Gospodaru, jer On je milostiv i prima pokajanje. Dragi moj brate i cijenjena sestro u vjeri, ne očajavajte i ne predajite se! Neka su vam uvijek na umu Allahove riječi: “Reci: ‘O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv!’” (Ez-Zumer, 53). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Onaj ko se trudi u postizanju dobra, to će i postići, a onaj ko se čuva zla, bit će zaštićen od njega” (Darekutni, hadis hasen, Albani). Odazovite se pozivu svoga Gospodara: “O ti koji želiš dobro, približi se (Allahu i Njegovoj pokornosti, dodatno ulažući napor u činjenju ibadeta), a ti koji želiš zlo (nepokornost), udalji se (i ostavi nepokornost i vrati se Allahu, jer je došlo vrijeme za pokajanje i traženje oprosta)!” (Tirmizi, hadis hasen, Albani). I znajte, dragi moj brate i cijenjena sestro, da “Allah svake noći od Vatre oslobađa određeni broj Svojih robova” (Tirmizi, hadis hasen, Albani), pa pridružite se ovoj odabranoj skupini.

Ovih nekoliko odabranih i iskrenih riječi upućujemo ženi muslimanki, djevojci mu’minki, povodom dolaska mubarek mjeseca ramazana, Uzvišenog Allaha moleći da podari da im ovi savjeti budu od koristi i od pomoći u pokornosti Svevišnjem Allahu, postizanju Njegovog zadovoljstva i oprosta u ovom mubarek mjesecu.

Došao nam je plemeniti mjesec u kojem Uzvišeni Allah uvećava nagradu i obilno daruje. Vrata dobra, svakom onome ko želi dobro, otvaraju se u ovom mjesecu. Ramazan je mjesec dobrih i berićetnih djela, mjesec pomaganja i darivanja. “Ramazan je mjesec u kojem je objavljen Kur’an koji je uputstvo – putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla.” (El-Bekara, 185) Ramazan je mjesec ispunjen milošću, oprostom i oslobađanjem od Vatre. Njegova prva trećina je milost, druga trećina je oprost, dok je treća, zadnja trećina oslobađanje od Vatre. Predanja koja govore o vrijednosti mjeseca ramazana brojna su i poznata, a jedno od njih jeste i predanje u kojem Ebu Hurejra, radijallahu anhu, navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada dođe mjesec ramazan, otvore se džennetska vrata, a zatvore se džehennemska i šejtani se vezuju u lance” (Buhari i Muslim). Džennetska se vrata otvaraju u ovom mjesecu zbog mnoštva dobrih djela koja se u njemu čine, podstičući i na taj način vjernike da još više čine dobra djela. Džehennemska se vrata zatvaraju zbog malog broja grijeha: vjernici se u mjesecu ramazanu mnogo više bore sa svojom dušom i svojim strastima, pa manje i čine grijehe. Šejtani se vezuju u lance, pa se ne puštaju ka onima prema kojima se inače puštaju i koje napadaju izvan mjeseca ramazana. Imam Ahmed, rahmetullahi alejhi, bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mome narodu u mjesecu ramazanu dato je pet stvari koje nisu date nijednom drugom narodu prije njih:

Nakon dugog odsustva, ponovo nam je pokucao na vrata. S čežnjom smo ga iščekivali, kao dugo odsutnu voljenu osobu. Ovaj dragi gost godinu dana nije nam dolazio. Svaki put prije njegova dolaska brojimo dane, sate i minute. Srca mu se raduju. Ramazan! “Došao vam je ramazan, mubarek mjesec, u kojem vam je Allah propisao post!”(Nesai, hadis sahih, Albani). Ramazan je mjesec Kur’ana, iftara, ibadeta i noćnog namaza: “Ko klanja sa imamom sve dok on ne završi, upisat će mu se kao da je klanjao cijelu noć” (Ahmed, hadis sahih, Albani).U blagoslovljenom mjesecu posta otvaraju se džennetska vrata, a zatvaraju džehennemska: “Kada dođe ramazan, otvore se džennetska vrata, zatvore se džehennemska vrata i šejtani se stave u okove!” (Buhari i Muslim).Objava Kur’ana počela je u ramazanu: “U mjesecu ramazanu počelo jeobjavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla...”(El-Bekara, 185).Mjesec ramazan odlikuje se brojnim blagodatima koje nema nijedan drugi mjesec: “Ko provede ramazan,vjerujući i očekujući nagradu, bit će mu oprošteni prethodno učinjeni mali grijesi.”(Buhari i Muslim)

Ima i muslimanki koje povedu svu svoju djecu na teravih-namaz i ne brinu se o njima tokom boravka u džamiji, tako da počesto džamija s takvom atmosferom izgubi svoj smisao. Ima i muslimanki koje dođu u džamiju samo da izađu iz kuće ili da vide neku od sestara muslimanki. Kako ni one u džamiju ne dolaze radi teravih-namaza, i za njih se može reći kako džamiju pretvaraju u nekakav klub za razgovor i upoznavanje u kojem se smiju, dižu svoje glasove, ponekad toliko i da ih muškarci čuju. Uzvišeni Allah naredio je ženi da boravi u svojoj kući i nije im dozvolio da izlaze osim u rijetkim situacijama, a jedna od njih jeste obavljanje namaza. Stoga, ako izlaze iz kuće, neka opravdaju svoj izlazak klanjanjem namaza Allahu, subhanehu ve te‘ala. Ima ih koje dolaze na teravih-namaz, a ne poznaju propise namaza u džematu, pa ukoliko zakasne na namaz, ne znaju šta da rade, kako da postupe. Neke od njih, negdje u nekom od uglova džamije, zasebno zanijete i klanjaju. Međutim, to je pogrešno jer u takvoj situaciji treba da se, nakon što donesu početni tekbir, priključe imamu, bez obzira na to koji dio namaza on klanjao, a da zatim, nakon predaje selama, naklanjaju dio namaza na koji su zakasnile. Rekat na koji prispiju je njihov prvi rekat, makar bio drugi, treći ili četvrti rekat imamu.

Mjesec ramazan je godišnja škola. Ovih dana otvorena su njena blagoslovljena vrata kako bi primila skupine postača sa svih krajeva svijeta. Ova ramazanska škola nije ni pretijesna ni premalena pa da pred nekim zatvara svoja vrata.

Postači dolaze u ovu školu da bi prisustvovali odgojnom seminaru na kojem se praktično uče kako povećati svoj iman, uljepšati svoj moral, učvrstiti svoje ibadete. Tokom ovog seminara, koji traje cijeli dan i jedan dio noći, postači izučavaju nekoliko predmeta koji su od izuzetne važnosti.

Kaže Uzvišeni Gospodar: “Zovite Me (dovu Mi činite), Ja ću vam se odazvati! Uistinu, oni koji se budu oholili prema robovanju Meni, ući će u Džehennem poniženi.” (Gafir, 60) Onaj ko Allaha pozove i zamoli, zasigurno neće ostati uskraćen za odgovor jer Gospodar naš zasigurno se odaziva molbi onoga koji Ga moli, a potvrdu za to nalazimo u riječima Uzvišenog Allaha: “Kada te o Meni upitaju robovi Moji, ti im reci da sam Ja blizu, uslišavam dovu onoga koji moli, kada Me zamoli, pa nek se i oni Meni odazovu i nek u Mene vjeruju, ne bi li bili na Pravom putu!” (El-Bekara, 186) Ramazan je prilika, a njegova zadnja trećina posebno, da čovjek svoju muku i tegobu iznese pred Onoga koji sve može. Ljudi vrlo često najprije idu od vrata do vrata, od čovjeka do čovjeka, tražeći i moleći za pomoć, pa kad im se ne udovolji, onda pokucaju i na vrata dove Gospodaru svjetova, a trebali su uraditi upravo obrnuto. Najprije se molba upućuje Onome koji je Svemoćan i kod koga su riznice nebeske i zemaljske. U vjerodostojnoj predaji kaže se: “O robovi Moji, kada biste vi, i prvi i posljednji, i ljudi i džini, stali na jedno mjesto, pa Meni svoje molbe i želje uputili, te Ja udovoljio svačijoj molbi i želji, to ne bi umanjilo ono što Ja imam ni onoliko koliko igla oduzme od mora kad se u njega zamoči.” (Muslim, br. 2577)

Dužina posta u svijetu tokom ramazana 2015.

Mjesec ramazan u srcima vjernika ima veliko mjesto. To je mjesec u kojem je započelo objavljivanje Kur’ana, mjesec u kojem se uvećavaju nagrade za izvršene ibadete.
Tokom 29 ili 30 dana, shodno viđenju mlađaka, što se razlikuje od jedne do druge zemlje, muslimani poste od zore do zalaska sunca.
Dužina posta se, također, razlikuje od zemlje do zemlje. U zemljama sjeverne hemisfere post će trajati duže nego u zemljama južne hemisfere. 
Ove godine najduže će trajati post muslimana u Danskoj, a najkraće u Argentini.
U zemljama koje se prostiru na velikoj površini, poput Rusije i SAD-a, razlika u trajanju posta u različitim dijelovima zemlje izrazito je velika.
Zemlje s najdužim trajanjem posta su:
● Danska, u kojoj post traje dvadeset jedan sat,
● Švedska, Norveška i Island, u kojima post traje dvadeset sati, 
● Rusija, u kojoj traje devetnaest sati,
● Belgija i Holandija, u kojima post traje osamnaest i po sati. 
Zemljame u kojima post traje najkraće su:
● Argentina, u kojoj vjernici poste devet i po sati,
● Australija, u kojoj post traje deset sati, 
● Južnoafrička Republika, u kojoj traje deset i po sati,
● Brazil, u kojem vjernici poste jedanaest sati.

(Izvor: arabic.rt.com)

Katada b. Diame u zadnjoj trećini ramazana svakog je dana završavao hatmu. (Sijeru e‘alamin-nubela, 4/523, Muessesetur-risale) Katada b. Diama es-Sedusi, bio je povjerljivi prenosilac i veliki autoritet u hadiskoj znanosti. Ebu Hilal pripovijeda: “Upitao sam Katadu o jednoj mes’eli pa mi reče: ‘Ne znam.’ Rekoh mu: ‘Reci po svom mišljenju.’ On reče: ‘Nisam rekao po mišljenju već četrdeset godina.’ Tada je imao pedeset godina.” Kada je Katada došao kod Seida b. Musejjiba, počeo ga je ispitivati nekoliko dana, pa mu Seid reče: “Da li znaš napamet sve što si me pitao?” Katada reče: “Da. Pitao sam te to i to, pa si odgovorio to i to, pitao sam te o tome i tome, pa si rekao to i to, a Hasan je rekao to i to...”, sve dok mu nije ponovio mnoge hadise. Seid reče: “Mislim da Allah nije stvorio nekog poput tebe (tj. da ti nema ravnog).” (Vidjeti: Et-Tabekatul-kubra, 7/173)

Plemeniti ashab Ebu Zerr, radijallahu anhu, kazuje nam kako je Poslanik postupao u zadnjih deset neparnih noći ramazana: “Postili smo ramazan sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. (Poslije jacijskog farza) on sa nama nije klanjao nikakvog drugog namaza, sve do dvadeset treće noći ramazana. Tada je sa nama klanjao sve dok nije prošla trećina noći. U dvadeset četvrtoj noći, sa nama ništa nije klanjao, da bi u dvadeset petoj noći sa nama klanjao sve do iza pola noći. Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče, da hoćeš sa nama i ostatak ove noći provesti u dobrovoljnom namazu!’ Na to on reče: ‘Ko klanja sa imamom sve dok on ne završi, upisat će mu se kao da je klanjao cijelu noć.’ Nakon toga, više nije klanjao sa nama sve do dvadeset sedme noći u mjesecu. U toj noći sabrao je ljude, i svoju porodicu i supruge, i klanjao nam. Klanjao je s nama toliko da smo se pobojali da ćemo propustiti felah.’” Nakon što je upitan šta je to felah, Ebu Zerr odgovori: “Objed pred zoru – sehur”, a zatim dodade: “Nakon toga, više nam nije predvodio noćni namaz sve do kraja mjeseca.” (Ebu Davud, hadis je sahih. Vidjeti: Ebu Davud, Sahih)

Abdullah b. Omer, radijallahu anhum, kaže: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Kada vidite mlađak, zapostite, a kada ga ponovo vidite, prekinite s postom.’” (Muttefekun alejhi) Islamski učenjaci razišli su se o pitanju koliko je osoba dovoljno da posvjedoče viđenje mlađaka, kako bi se utvrdilo njegovo viđenje i kako bi se otpočelo s postom. Većina islamskih učenjaka smatra da ukoliko jedna pouzdana osoba posvjedoči da je vidjela mlađak, da se njeno svjedočenje prihvata i otpočinje se s postom. Takvog mišljenja su: Ebu Hanife, Šafija, Ahmed, učenjaci zahirijskog mezheba, Ibnul-Munzir i drugi, Allah im se svima smilovao. Dok, imam Malik, El-Lejs, El-Evzai, Es-Sevri i drugi smatraju da je za utvrđivanje mlađaka potrebno viđenje najmanje dvije osobe, analogno svjedočenju. Inšallahu te‘ala, prioritetnije je mišljenje da je dovoljno svjedočenje jedne pouzdane osobe, svejedno da li bila muškarac ili žena, kako spominje Ibn Hazm u svome djelu El-Muhalla, jer je i sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postupio po tome, kako se spominje u hadisu Ibn Omera, radijallahu anhuma, gdje kaže: “Ljudi su pratili mlađak, pa sam ga ja vidio i obavijestio o tome Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on je onda zapostio i naredio ljudima da poste.” (Hadis bilježe imam Ebu Davud, Ed-Darimi, Ibn Hibban, Ed-Darekutni i El-Bejheki. Imam El-Hakim kaže da je hadis vjerodostojan po uvjetima imama Muslima, s čime se slaže i imam Ez-Zehebi. Veliki islamski učenjak Muhammed Nasiruddin Albani, rahmetullahi te‘ala alejhi, ocijenio je hadis vjerodostojnim u svom vrijednom djelu Irvaul-galil fi tahridži ehadisi menari es-sebil, 4/16.)

Jedna od mudrosti propisavanja ramazanskog posta ogleda se u čovjekovoj spoznaji blagodati kojima ga je obasuo Uzvišeni Allah. Malo je onih koji su svjesni Allahovih blagodati. Mnogi spoznaju blagodati tek onda kad ih izgube. Vrijednost slatkog najbolje se spoznaje kada se okusi nešto gorko, blagodat dana spozna se tek kada se spusti noć... Tako je i sa svim ostalim blagodatima koje se u večini slučajeva spoznaju svojim suprotnostima. Postom se spoznaje vrijednost i blagodat hrane i pića, koje se ne mogu spoznati sve dok tijelo ne okusi gorčinu žeđi i gladi. U vezi s tim od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je rekao: "Moj Gospodar mi je predložio da mi dolinu Mekke ispuni zlatom, pa sam rekao: ‘Ne, Gospodaru! Draže mi je da jedan dan budem gladan, a drugi sit, jer ću, kada ogladnim, Tebe skrušeno moliti i sjećati Te se, a kada budem sit, zahvaljivat ću Ti se i pohvaljivati Te.’”

El-hamdu lillahi Rabbil-alemin, ves-salatu ves-selamu ala ešrefi el-enbija vel-murselin, nebijjina Muhammed, ve ala alihi ve sahbihi edžmein. Ovih nekoliko riječi, skupocjenih savjeta, upućujemo ženi muslimanki, djevojci mu'minki, povodom nastupajućeg mubarek mjeseca ramazana. Allaha, subhanehu ve te‘ala, molimo da okoristi sve naše sestre mu’minke koje budu čitale ove riječi i da im ovi savjeti budu od pomoći u pokornosti Svevišnjem Allahu, postizanju Njegovog zadovoljstva i oprosta u ovom mubarek mjesecu.

Glasnik poviče: 'O ti koji tragaš za dobrim djelima, pristupi ...'" U drugom predanju zabilježeno je: "I svako veče glasnik doziva: 'O ti koji tražiš dobro, požuri! O ti koji tražiš zlo, sustegni se!'" Svaki musliman treba se predano odazivati ovom glasniku svako veče, danonoćno šaljući samo dobra djela na svoj ahiret! Životni vijek je kratak! Odlazak s dunjaluka tako je blizu! Allah zna hoćeš li doživjeti sljedeći ramazan ili ne! Zato nastoj da se što više približiš svome Gospodaru činjenjem dobrih djela: učenjem Kur’ana, čestim spominjanjem Uzvišenog Allaha riječima “subhanallah, elhamdulillah, la ilahe illallah, Allahu ekber”, čestim upućivanjem dove svome Gospodaru, udjeljivanjem milostinje potrebnima, traženjem da se čine dobra djela, a ostave loša, podučavanjem drugih ljudi dobru, čišćenjem svoga srca, jezika i udova, traženjem šerijatskog znanja, pozivanjem Allahu, subhanehu ve te‘ala, širenjem sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podučavanjem drugih Kur’anu i svakom korisnom djelu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Najbolji ljudi jesu oni koji su najkorisniji drugim ljudima!"

Mjesec ramazan trebao bi da unese radost u duše naših najmlađih, da osjete imansku atmosferu ramazana, dolazak dragog gosta, priliku za natjecanje u činjenju dobrih djela i stjecanje obilne nagrade. Naši najmlađi trebali bi iz mjeseca ramazana izaći sa usađenim vrlinama islama u svojim srcima, kao što je samilost, međusobna solidarnost, ljubav prema drugim muslimanima, natjecanje u činjenju dobrih djela, izdržljivost, strpljivost i slično. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi drugovi radovali su se dolasku mjeseca ramazana i radosno nagovještavali njegov dolazak. Rekao je Božiji Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: “Došao vam je mubarek mjesec ramazan, Allah, azze ve dželle, propisao vam je da ga postite...“ (Bilježi imam Nesai, hadis je vjerodostojan, vidjeti Sahihu Nesai od šejha Albanija) Nema zapreke da čestitamo našoj djeci i oni jedni drugima čestitaju dolazak mubarek mjeseca ramazana sa riječima ''Allah vam dao u njemu berićet, čestitamo vam dolazak mubarek mjeseca ramazana'' i sličnim riječima. Zašto da ne čestitamo našim najmlađima dolazak ramazana riječima: ''Sine moj... kćeri moja... čestitam ti dolazak mubarek mjeseca ramazana, Allah da ti olakša da ga provedeš u ibadetu i postu''. Na ovaj način u njihova srca ćemo usaditi važnost mjeseca ramazana i radost zbog njegovog dolaska, tako da nastupanje ramazana neće doživljavati kao nastupanje ostalih mjeseci. Osjetit će da im je došao mubarek mjesec koji je njihova prilika za postizanje dobrih djela. Također, može se čestitati završetak ramazana sa dovom da im Allah primi njihove ibadete i post, što će zasigurno biti razlog da sljedeći ramazan iščekuju sa nestrpljenjem.

Dijaliza je proces koji se koristi da se zamijeni funkcija bubrega kod njihovog zatajenja. Najčešća u primjeni je tzv. hemodijaliza kojom se vrši filtriranje krvi bolesnika sa zakazanim bubrezima tako da se krv pumpa i provodi kroz poseban uređaj u kojem se odstranjuju otpadni produkti, kao što su kalijum i urea, a odstranjuje se i voda iz krvi. Pri tome se u krv dodaju određene tvari s ciljem jačanja krvi i organizma. Zbog dodatka tih tvari skupina modernih učenjaka mišljenja je da dijaliza kvari post, jer se putem dijalize, pored čišćenja, u krv unose hranjive tvari. S druge strane dijaliza se može usporediti s vađenjem krvi putem hidžame koja kvari post ako slabi postača. Enes ibn Malik, radijallahu anhu, upitan je da li su ashabi prezirali hidžamu prilikom posta, pa je odgovorio: "Ne, osim zbog slabosti!" (Buharija, br. 1940) Zbog toga mnogi učenjaci smatraju da izlazak krvi hidžamom kvari post jer slabi postača, a dijaliza je isto tako naporna i iscrpljiva za organizam. Prema tome, ako postač dijalizira krv, prekinut će post, a propuštene dane će kasnije napostiti. Ako nije u mogućnosti i nema izgleda da će kasnije moći napostiti propušteni post, za svaki dan propuštenog posta nahranit će po jednog siromaha.

Vjerovatno je najveći bereket sehura to što Allah, subhanehu ve te´ala, obuhvata Svojim oprostom one koji sehure, spušta na njih Svoju milost, a Njegovi meleki traže oprosta za njih i mole Allaha da pređe preko njihovih grijeha, kako bi bili od onih koje Milostivi oslobađa Vatre u mjesecu Kur’ana – ramazanu. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Sehur je obrok bereketa pa ga ne ostavljajte, makar neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleki donose salavate na one koji sehure.'” (Prenose ga Ibn Ebu Šejbe, 3/8, i Ahmed, 3/12 i 3/44, na tri načina od Seida el-Hudrija. A oni pojačavaju jedni druge.) Zbog toga je muslimanu potrebno da ne propusti ovu veliku nagradu od Milostivog Gospodara, a najbolji sehur vjernika su temre – datule. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji sehur vjernika su datule.” (Ebu Davud, 2/303, Ibn Hibban, br. 223, El-Bejheki, 4/237) U slučaju da osoba nema ništa za jelo, ipak treba voditi računa o ustajanju na sehur, pa makar popila samo gutljaj vode, što možemo, pored ranije spomenutog, zaključiti iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Sehurite, pa makar gutljajem vode.”

Bilo je to jednog toplog julskog, ramazanskog dana. Kao i obično, Abdullah je krenuo u džamiju, na ikindija-namaz. Koračajući niz ulicu sretao je razne prolaznike. Uglavnom su to poznata lica, ljudi iz njegovog komšiluka. U prolazu je mogao čuti djeliće njihovih razgovora. Pričaju o vremenu, vrućini, o postu, ramazanu. To mu izmami osmijeh: divno li je kad muslimane ujedini pokornost Stvoritelju.

Nažalost, neznanje kod pojedinih koji se pripisuju islamu toliko je da smatraju da ukoliko klanjaju džumu da im je ona dovoljna za sav ibadet tokom cijele sedmice, pa ostavljaju tokom sedmice propisane dnevne namaze. Pojedini smatraju da im je ibadet u mjesecu ramazanu dovoljan za cijelu godinu, pa nakon što jedan mjesec kako-tako provedu u namazu, ostavljaju namaze u ostalih jedanaest mjeseci. Braćo muslimani, nakon velikog širka nema opasnijeg grijeha od ostavljanja pet dnevnih namaza. Stoga se muslimani koji ostavljaju obavljanje namaza i drugih propisanih djela moraju poučiti i odlučno se prihvati svoje vjere, moraju se Uzvišenom Allahu iskreno pokajati za svoje grijehe, svoju nemarnost i nepokornost.

Šta poslije Ramazana? U Ramazanu sam se približavao Allahu, subhanehu ve te'ala. Mnogo sam klanjao dobrovoljne namaze. U tome sam osjećao slast 'ibadeta. Mnogo sam učio Kur'an plemeniti. Namaz u džematu nisam izostavljao. Svoj pogled sam čuvao od onoga što je Uzvišeni zabranio. Međutim, poslije ramazana izgubio sam onu slast u 'ibadetu. Onu žudnju i ustrajnost u 'ibadetu nikako ne mogu da povratim. Sada, mnogo često propustim sabah namaz u džema'tu. Prestao sam sa mnogobrojnim dobrovoljnim namazima. Prestao sa mnogobrojnim učenjem Kur'ana. Prestao sam ... Prestao sam ... Prestao sam ... Pa, ima li za ovakvo stanje riješenja i lijeka?

U ovom tekstu ćemo pokušati da podsjetimo kako ramazanu vratiti njegovo pravo mjesto. Ramazan nije veselje koje se proslavlja kao što nije ni mjesec natjecanja u spremanju istočnjačke ili zapadnjačke hrane, niti mjesec prejedanja. Ramazan je mjesec ibadeta, pokornosti Allahu u svakom trenutku. Ramazan je mjesec posta tj. sustezanja od svih grijeha, mjesec približavanja Allahu, subhanehu ve te'ala, svim vrstama pokornosti, jer naš Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: ''Ko isposti ramazan vjerujući iskreno, biće mu oprošteni dotadašnji grijesi.'' Ramazan je, dakle, mjesec činjenja dobrih djela i mjesec udaljavanja od svih grijeha. To je mjesec bereketa kao što reče Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: ''Došao vam je mjesec ramazan, mjesec bereketa, u kom Allah spušta Svoju milost.'' Kada nam se najavi neki nama drag gost, mi u svojim kućama sve učinimo da ga što bolje dočekamo. Kada našu zemlju posjeti neka velika delegacija iz svijeta, sva sredstva informisanja se dignu na noge, svi panoi u gradovima se izlijepe slikama tih ljudi i riječima dobrodošlice.