Uzvišeni Allah kaže: "U ramazanu je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla." (El-Bekara, 185); "O vi koji vjerujete! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se uščuvali" (El-Bekara, 183).
A Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kada nastupi mjesec ramazan, vrata na nebesima se otvore, džehennemska se vrata zatvore, a šejtani se povežu u okove." (Sahihul-Buhari, 1899; Sahihu Muslim, 1079)
"Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana -- brišu grijehe ako se izbjegavaju veliki grijesi." (Sahihu Muslim, 233)
"Ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i očekujući od Njega nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha." (Sahihul-Buhari, 2014; Sahihu Muslim, 760). A u drugoj verziji ovog hadisa kaže se: "Ko provede ramazan na kijamu (tj. noćnom namazu, teraviji, op. prir.) vjerujući u Allaha i očekujući od Njega nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha." (Sahihul-Buhari, 37; Sahihu Muslim, 760)
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada nastupi prva noć mjeseca ramazana, šejtani i nepokorni džinni povežu se u lance, sva džehennemska vrata se zatvore i nijedna od njih se ne otvaraju, dok se sva džennetska vrata otvaraju i nijedna od njih se ne zatvaraju! Glasnik poviče (u drugom citatu: I svako veče glasnik doziva): 'O ti koji tražiš dobro, požuri! O ti koji tražiš zlo, sustegni se! Allah svake noći (neke Svoje robove) oslobađa od Vatre.'" (Sunenut-Tirmizi, 682; Sunenu-Ibni Madže, 1642. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim, Sahihul-Džami', 759).
Pa koga je Allah, džellešanuhu, poživio i počastio da ga doživi, darovan je veličanstvenom blagodati. Omogućio mu je da se okoristi i osevabi u ovoj veličanstvenoj mubarek sezoni, sezoni pokornosti i imana, te približavanja Milostivom subhanehu ve te'ala.
Spomenut ćemo inšaAllah neke korisne savjete i smjernice kako najbolje dočekati mubarek mjesec ramazan.
Iskrena namjera (nijjet)
Čišćenje nijjeta, da se djala iskreno rade samo radi Allaha Uzvišenog, Njegovog lica i zadovoljstva, je nužnost i potreba u životu vjernika i vjernice. Borba sa nijjetom, da bude ispravan, je borba koja traje do kraja života. Kao što znamo nijjet je jedan od dva uslova za ispavnost djela. Rekao je Uzvišeni: „Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela i neka u ibadetu Gospodaru svome nikoga ne pridružuje." (El-Kehf, 110).
Ramazan treba dočekati sa čistim nijjetom da se zadobije Allahova milost i oprost, sa čvrstom i iskrenom namjerom da ćemo iskoristiti ramazan i njegove blagodati. Radi Allahova zadovoljstva da ćemo se potruditi do naših maksimalnih mogućnosti u ramazanu, biti posvećeni ibadetu i iskorištavanju blagodati ramazana. Rekao je Uzvišeni: „Ima ljudi koji se žrtvuju u težnji za zadovoljstvom Allahovim. A Allah je milosrdan prema robovima Svojim." (El-Bekara, 207). Ko se bude radi Allahova zadovoljstva trudio, On, Milostivi, će ga pomoći i olakšati mu. Rekao je Uzvišeni: „...bolje bi im bilo da su prema Allahu iskreni." (Muhammed, 21).
Dova Uzvišenom Gospodaru da nam olakša i pomogne
Dova je srž ibadeta, moramo biti stalno u dovi i u molbama našem Gospodaru, od kojeg sve zavisi, sve potrebe koje imamo su kod Njega, u Njegovoj ruci je svako dobro, On daje svako dobro i Jedini može ukloniti svaku nevolju, brigu i nedaću. On je Es-Samed! Zato između ajeta koji govore o propisima posta, On nam kaže: „A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli. Zato, neka se i oni Meni odazovu i neka vjeruju u Mene, kako bi ispravnim putem krenuli." (El-Bekara, 186). Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uvijek, posebno kod važnih stvari kao pozivanje nekog da primi islam, ili kod bitki, stalno dovio, i prije i u toku i nakon djela i potreba. Također, od selefa, naših dobrih prethodnika, se prenosi da su puno dovili Allahu Uzvišenom da ih poživi i počasti da dožive mubarek ramazan. Štaviše, oni su dovili Allahu, džellešanuhu, kako prenosi Mu'alla b. El-Fadl, rahimehullah, šest mjeseci da dočekaju ramazan, a zatim bi šest mjeseci dovili da primi i ukabuli od njih (dobra djela u ramazanu). (vidi: Ibn Redžeb, Letaiful-me'arif, 148 str.). Imam Jahja ibn Ebi Kesir, rahimehullah, bi dovio kada dođe ramazan: „Allahu moj, učini me ispravnim za ramazan, i učini meni ispravnim ramazan, podari da se poselamim s njim a od mene primljeno (djela kabul)." (Ebu Nu'ajm, Hiljetu-evlija', 3/69).
Tevba i kajanje za grijehe
Ko želi da mu se Allah smiluje i oprosti, da zadobije Njegove blagodati treba da požuri sa ostavljanjem grijeha, iskrenim kajanje i žaljenjem što je činio grijehe, ne da čeka ramazan da se pokaje, nego odmah, prije ramazana da se pokaje, puno teobu čini i istigfar. Da još prije ramazana čvrsto odluči i bude odlučan da neće činiti grijehe koje čini, nego ih ostaviti i odlučan biti da im se nakon ramazana neće vratiti, okrenuti novi, čist, list u svome životu. Ne kao neki koji samo odgode činjenje grijeha tokom ramazana za poslije, kad prođe ramazan, to nije iskreno kajanje, nije iskrena teoba. Također, i da popravimo naše međuljudske odnose, izmirimo se, jedni drugima oprostimo, da u istinskom bratstvu i zajedništvu onda u ramazanu uživamo. Kaže Uzvišeni: „I požurite oprostu Gospodara vašega, i Džennetu širokom kao nebesa i Zemlja - pripremljenom za bogobojazne - za one koji udjeljuju, i kada su u obilju i kada su u oskudici, koji srdžbu savlađuju i ljudima opraštaju. A Allah voli dobročinitelje. I za one koji, kada učine nešto loše, ili sebi zulum učine, Allaha se sjete i oprost za grijehe svoje mole. A ko oprašta grijehe, ako ne Allah?! I za one koji u grijehu svjesno ne ustraju. To su oni čija je nagrada oprost Gospodara njihova, i bašče kroz koje rijeke teku, gdje će vječno ostati. Divne li nagrade za one koji tako postupaju!" (Ali Imran, 133-136). Kao što i kaže: „Da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do roka koji je određen lijepo proživite i svakom darežljivom dat će iz Svoje darežljivosti. A ako se okrenete - pa, ja se, zaista, bojim za vas patnje na Velikom danu." (Hud, 3). Od najopasnijih stvari je teobu odgoditi ili oko nje kalkulisati, gubitak zbog toga može biti nesnosan. Rekao je Uzvišeni: „O vi koji vjerujete, pokajte se čineći Allahu tevbu iskrenu, ne bi li Gospodar vaš loše postupke vaše izbrisao i da bi vas u džennetske bašče, kroz koje rijeke teku, uveo, na Dan u kojem Allah neće poniziti Vjerovjesnika i one koji su zajedno s njim vjerovali; svjetlo njihovo ići će ispred njih, s njihove desne strane. 'Gospodaru naš', govorit će oni, 'učini potpunim svjetlo naše i oprosti nam. Ti, doista, nad svime imaš moć.'" (Et-Tahrim, 8).
Blagodati mjeseca ša'bana
Mjesec ša'ban je po hidžretskom (lunarnom) kalendaru mjesec prije ramazana, prethodi mu. A prije ša'bana je sveti mjesec redžeb, zato mnogi zapostavljaju ovaj mjesec i zanemaruju njegovu vrijednost. A on ima veliku vrijednost kao priprema za ramazan, navikavanje na ibadete koje se čine u ramazanu.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je znao ga gotov cijelog postiti. Aiša, radijallahu anha, prenosi: „Nisam vidjela Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je u potpunosti postio i jedan mjesec osim ramazana, a nisam ga vidjela da je od dobrovoljnog posta postio više nego li u ša'banu." (Sahihul-Buhari, 1969; Sahihu-Muslim, 1156). Time je i nas Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstakao da postimo u mjesecu ša'banu, tako se pripremajući i navikavajući na post, a ujedno i veliki sevap je u slijeđenju Sunneta Poslanika i njegove upute u postu.
Činjenica da mnogi ne praktikuju post u ša'banu i zanemaruju ga, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je postio, ukazuje nam i blago nas usmjerava da mi ne budemo takvi. Nego da iskoristimo ovo vrijeme, i inače dobrim djelima povećava se vrijednost kad se čine u vremenima i prilikama u kojima ljudi ih zanemaruju i nemarni su prema njima, kao dobrovoljni namaz, dova i istigfar u zadnjoj trećini noći, spominjanje Allaha kad ljudi vode isprazne razgovore, igraju i zabavljaju, ili post u mjesecu ša'banu koji mnogi zanemaruju jer čekaju ramazan. (vidi: Ibn Redžeb, Letaiful-me'arif, 131 str.).
Prednost dobrih djela u ovakvim situacijama je i u tome što je to skrivenije za naša djela, nisu djela koja će drugi primjetiti. Pa je bolje i sigurnije za našu iskrenost u njima, da neće doći do pretvaranja, uljepšavanja tih djela pred ljudima, nego su skrivena između nas i našeg Gospodara.
Post u mjesecu ša'banu je bolji od posta u svetim mjesecima (zul-ka'de, zul-hidždže, el-muharrem i redžeb). I on je na položaju pritvrđeni sunneta koji se klanjaju uz farz namaze. Pa se on pridružuje farz postu (u ramazanu) u vrijednosti. Kao što su pritvrđeni sunneti vrijedniji od opštih nafila namaza, tako i post prije ramazana i poslije ramazana (šest dana mjeseca ševvala) bolji od posta u drugim mjesecima. (vidi: Ibn Redžeb, Letaiful-me'arif, 34 i 129 str.).
A što se tiče značenja hadisa: „Najbolji post nakon ramazana je post u Allahovom mjesecu muharremu, a najbolji namaz nakon obaveznih namaza je noćni namaz." (Sahihu-Muslim, 1163). On se odnosi na opštu nafilu, kako posta, tako i namaza, ovdje spomenutog noćnog namaza. Pa opšta nafila post najbolja je u mjesecu el-muharremu, a zatim u preostala tri sveta mjeseca. A post u ša'banu se pridružuje ramazanu, kao i post šest dana u ševvalu, i zato je vrijedniji. Kao i što nakon farz namaza najbolji su pritvrđeni sunneti koji se uz njih klanjaju, prije ili poslije farza, a zatim noćni namaz kao opšta nafila, koja nakon njih dolazi po vrijednosti (kod većine uleme). (vidi: Ibn Redžeb, Letaiful-me'arif, 34 i 129 str.).
Uz napomenu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u pogledu mjeseca ša'bana zabranio da se posti dan sumnje (jevmuš-šekk, vidi: Sahihul-Buhari, 1909, 1914; Sahihu-Muslim, 1081, 1082) a to je 30. dan mjeseca ša'bana za koji se sumnja da je ili 30. dan ili da je nastupio ramazan. Pa dok se ne potvrdi viđenje mlađaka noć prije ili upotpuni taj 30. dan ša'bana, ne treba postiti, nego početi nakon tog dana sa prvom noći ramazana.
Selefi su isto za mjesec ša'ban govorili: „Mjesec ša'ban je mjesec karija (tj. učača Kur'ana)." (vidi: Ibn Redžeb, Letaiful-me'arif, 135 str.). Pripremali su se sa puno učenja i posvećivanja Kur'anu u ša'banu za mjesec Kur'ana, ramazan.
Zamor, klonulost u ibadetu, da dosade ibadeti, klanjanje, učenje Kur'ana, zikr, u ramazanu, iako ljudi imaju želju za tim ibadetima i hoće da ih praktikuju, uzrok tome je jer mnogi ljudi te ibadete ne praktikuju, ili bar u toj mjeri, osim u ramazanu. Zato treba pripremati se, navikavati na ibadete prije ramazana, da ih oživljavamo i povećavamo prije samog ramazana. Kako se prenosi od Ebu Bekra El-Belhija, rahimehullah., da je govorio: „Mjesec redžeb je mjesec sijanja, mjesec ša'ban je mjesec zalijevanja usijeva, a mjesec ramazan je mjesec ubiranja plodova." (vidi: Ibn Redžeb, Letaiful-me'arif, 121 str.).
Ponoviti ili upoznati se sa propisima posta u mjesecu ramazanu
Ramazan treba dočekati spreman i sa strane poznavanja propisa posta: njegovih uvjeta, temelja, obaveza, šta kvari post (poput hrane, pića, intimnog odnosa, itd.), a šta je dozvoljeno i ne kvari post (poput čišćenja zubi, kupanja, gutanja pljuvačke, itd.), koji su šerijatski opravdani razlozi da se ne posti (poput puta, bolesti, trudnoće, itd.), i drugi propisi. Ko ne poznaje ove propise obavezan je da ih nauči jer propisi posta spadaju u osnovno znanje o islamu, s obzirom da je post mjeseca ramazana od temelja (ruknova) islama. I onaj koji poznaje ove propise potreban je podsjećanja i da osvježi znanje jer mjesec ramazan jednom u godini dolazi, pa se u međuvremenu dosta detalja može pozaboraviti. Allahu pripada svaka hvala i zahvala, na našem bosanskom jeziku ima dosta stručne literature, i malo opširnije a i one koja na pojednostavljen, koncizan i precizan način pruža uvid u propise posta i njihovo pojašnjenje. Kao što ima dosta i snimljenog materijala i predavanja, cijelih ciklusa o postu, od naših učenjaka i daija. Štaviše, obično pred ramazan bude i prikladnih predavanja i ciklusa o ramazanu i propisima posta. Na nama je da to cijenimo i okoristimo se.
Pomoći i učestvovati u pripremi džamija i mesdžida za ramazan
Treba biti koristan i na usluzi muslimanima, tako što ćemo doprinijeti u skladu sa našim mogućnostima i prilikama da pomognemo da naše džamije, mesdžidi budu spremni za ramazan i ibadete u njemu. Pomoći i fizički i svojim sposobnostima i vještinama, a i materijalno, sve to koliko smo u mogućnosti. U tome je veliki sevab i korist za nas same. Jer se pomaže na dobru i olakšava drugima da čine ibadet, a i mi sami ćemo onda lakše i ugodnije izvršavati ibadete.
Prilagoditi i podrediti sve obaveze mjesecu ramazanu
Mubarek mjesecu ramazanu treba sve svoje obaveze podrediti. Koliko se u mogućnosti osloboditi se svih drugih obaveza. Ako se može uzeti slobodne dane, godišnji i sl. u danima ramazana. Planirati vrijeme, napraviti sebi plan i program da se što bolje i efektivnije iskoristi vrijeme u ramazanu. Ne u razonodi ili u zijaretima i iftarima, čega isto treba biti ali umjereno, nego prije svega u ibadetu. Da planiramo u danu vrijeme i za učenje Kur'ana, za zikrullah, za jačanje imana učenjem i čitanjem korisne islamske literature i slušanjem predavanja, da planiramo vrijeme za one oko sebe da im budemo na usluzi, da im pomognemo ili olakšamo, i ukućanima i familiji, komšijama, potrebnima, da zijaretimo bolesnike isl. Da u noćima ramazana ne bude samo da idemo po iftarima i klanjamo teraviju, nego kao što nas je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio da oživimo noći ramazana sa dobrovoljnim noćnim namazom, sa učenjem Kur'ana, dovom za sve svoje potrebe, težnje i žudnje koje su samo kod našeg Gospodara. Da taj dobrovoljni namaz klanjamo nakon teravije, najbolje pred sehur, sami ili sa ukućanima, učeći što više Kur'ana na namazu, ako ne znamo napamet onda iz mushafa, što je potvrđena praksa od vremena ashaba i ashabijki.
Vrijednost umre u ramazanu
Ako smo u mogućnosti otići na sveta mjesta u mjesecu ramazanu, Mekku i Medinu, to ima svoje posebne vrijednosti i koristi.
Umra u ramazanu ima posebnu vrijednost. Vjerovjesnik sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Umra obavljena u ramazanu ima vrijednost hadža." (Sahihu-Muslim, 1256). A u drugoj verziji ovog hadisa navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Umra u ramazanu vrijedi kao hadž obavljen sa mnom." (Sahihul-Buhari, 1863).
Zatim vrijednost namaza u dva Harema (u Poslanikovoj džamiji namaz je vrijedniji hiljadu puta nego u drugoj džamiji, osim u Mesdžidul-Haramu, kod Ka'be, gdje je namaz vrijedniji sto hiljada puta nego u drugim džamijama. Vidi: Sahihul-Buhari, 1190 i Sahihu-Muslim, 1394). Pa nesumnjivo najbolje mjesto za provesti ramazan u njima su Mekka i Medina.
Vrijednost iskorištavanja vremena
O vrijednosti vremena dovoljno je reći da su naši životi ustvari dani, sati i minute. Život nam je skup dana, kako koji dan prođe, prošao je dio našeg života. Allah Uzvišeni za dane ramazana kaže: „...određen (neznatan) broj dana..." (El-Bekara, 184). Najboljih momenata i trenutaka u godini, koji su svi mubarek, a samo ih je neznatan broj dana, mjesec dana. Neizmjeran je gubitak ih ne iskoristiti, posebno jer ne znamo hoćemo li sljedeći ramazan doživjeti.
Radost, zahvalnost, svijest o blagodati ramazana
Rekao je Allah Uzvišeni: „Reci: 'Zbog Allahove blagodarnosti i milosti - eto, zbog toga neka se raduju; to je bolje od onoga što gomilaju.'" (Junus, 58). Radovati se puna srca radosti, zahvalnosti i zadovoljstva Allahovoj blagodarnosti i dobroti, daščcima Njegove milosti, darežljivosti i plemenitosti. Počasti i blagodati kojima nas obasipa time što nam je najljepše propise propisao, mubarek mjesec ramazan dao i muslimanima i muslimankama, sljedbenicima islama učinio. Elhamdulillah!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi drugovi radovali su se dolasku mjeseca ramazana i radosno nagovještavali njegov dolazak. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kaže: - Kad je nastupio mjesec ramazan Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: „Došao vam je mjesec ramazan; mubarek mjesec. Allah vam je naredio da u njemu postite. U njemu se otvaraju vrata Dženneta, a zatvaraju vrata Džehennema. U njemu se šejtani pozatvaraju. U njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Ko bude uskraćen njezinog dobra, taj je, zaista, uskraćen." (Sunenun-Nesa'i, 2106; Ahmed u Musnedu, 7148. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim, Sahihut-Tergib, 999).
Kako se ne radovati mubarek mjesecu, mjesecu posta, sabura, namaza, Kur'ana?! Mjesecu u kojem se otvaraju vrata Dženneta, a zatvaraju vrata Džehennema a šejtani pozatvaraju?! Mjeseca u kojem se nadamo Allahovoj milosti, oprostu i oslobađanju od Vatre!
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Postač ima dvije radosti; radost prilikom iftara i drugu pri susretu sa svojim Gospodarom." (Sahihul-Buhari, 1771, Sahihu-Muslim, 1945).
Koja će to biti radost kad se stane pred Gospodarom svih svjetova?! Zato: „Nadmećite se da u Gopodara svoga zaslužite oprost i Džennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju. To je Allahovo obilje koje će dati onome kome On hoće; a Allah je posjednik obilja velikog." (El-Hadid, 21).
Na kraju upućujemo dovu kojom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio prilikom viđenja mladog mjeseca, tj. početka hidžretskog mjeseca: „Allahumme ehlilhu alejna bil-emni (u drugom citatu: jumni) vel-imani ves-selameti vel-islami! Rabbi ve Rabbuke-l-Lahu - Allahu, učini da kad god nam se on pojavi, budemo u znaku sigurnosti (u drugom citatu: bereketa) i imana, mira, zdravlja i islama. Moj Gospodar i tvoj Gospodar (mjeseče) jeste Allah." (Ahmed u Musnedu, 1397; Sunenut-Tirmizi, 1730, Šu'ajb El-Arnaut i dr. valorizatori Musneda su ga ocijenili hasen-dobrim, Albani ga je ocijenio vjerodostojnim zbog mnoštva puteva koji ga pojačavaju, Tahridžul-Kelimit-tajjib, 162).
