zdravlje

Kada se prije nekih pola vijeka počelo malo glasnije pričati o opasnostima koje plastika nosi, ni slutili nismo kakav zaista ćemo problem imati. Opasnosti se prije svega odnose na ljudsko zdravlje, ali zatim i na sav ostali živi svijet na planeti. Prvotni problem bio je visok poluživot raspada plastične ambalaže i otpada. Plastika je u ljudske živote ušla kao olakšica u vidu posuđa, boca, kesa, kontejnera i spremnika raznih vrsta.

Ovaj broj dolazi nam kao postramazanski, što bi ujedno značilo i bajramski, ali ove godine i proljetni. Naime, nekako ublizu nam stižu i Ramazanski bajram, a i proljeće, pa bismo se mogli nekako već tradicionalno malo osvrnuti na proljetno čišćenje organizma (ali i ono postblagdansko). Ne radi se samo o manjem unosu kalorija ili povećanom unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova. Želim malo ukazati na to koliko je pojam zdrave i planirane prehrane važan terapijski u medicini. Možda ste mnogo puta naišli u internet bespuću na članke o osobama koje su imale tumore, rak ili neku neizlječivu bolest degenerativnog tipa i tvrde kako su se izliječili prehranom, tačnije njezinom promjenom. To je suštinski mač sa dvije oštrice.

Abdullah b. Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dvije su blagodati u kojima su mnogi ljudi na gubitku: zdravlje i slobodno vrijeme." (Buhari, br. 6412)

Dok ulazimo u još jednu zimu, virusi nas, kao što je i uobičajeno za ovo vrijeme, nemilosrdno napadaju i neophodno je da se što bolje zaštitimo. Postoji više načina zaštite od ovih opasnih stvorenja, ali da bismo to znali, potrebno je da se educiramo, prije svega iz oblasti zdravstvene kulture, koja, nažalost, mnogima nedostaje. Šta je to zapravo zdravstvena kultura? Prema definiciji, zdravstvena kultura je skup znanja, stavova, vještina i ponašanja koja pojedinac usvaja o zdravlju, zdravstvenoj njezi, prevenciji bolesti i zdravom načinu života, te se očituje u njegovim svakodnevnim odlukama i praksama, utječući na kvalitetu života i blagostanje. Ona obuhvata razumijevanje tijela, prehrane, higijene, mentalnog zdravlja, te sposobnost donošenja informiranih zdravstvenih odluka.

Živeći u internet sferi, konstantno obasipani informacijama o svemu i svačemu, nekako najčešće se susrećemo sa tekstovima, videima i uracima o onome gdje su ljudi najranjiviji (ćelavost, prekomjerna težina, problematična koža, slab uspjeh djece u školi sa sve prisutnim dijagnozama od ADHD do autizma...).

Poštovani čitatelji, evo nas u još jednom septembru. A, septembar je za roditelje i djecu, dakle, za mnoge od nas, sinonim za novu školsku godinu. Mnogo je izazova koji stoje i pred roditeljima i djecom, ali i učiteljima i nastavnicima, naravno. Veoma često u tekstovima koji prate tematiku školstva i obrazovanja danas nailazimo na termine poput ekranizma, ADHD-a, autizma, ovisnosti o igricama, zloupotrebi interneta, nedostatku pažnje... I zaista, nekako su ovi i slični termini postali inačice koje se vezuju uz sam pojam obrazovanja danas. Ne mogu a da se ne dotaknem, nažalost, sve učestalije (zlo)upotrebe umjetne inteligencije u obrazovanju, kojoj su skloni i roditelji i učenici. Jako je potresno zamisliti i dopustiti da vam dijete na takav način "stječe" znanje, predaje takve radove, ili još gore -- da mu vi u tome pomažete i dajete potporu! Kada govorimo o samoj umjetnoj inteligenciji, trebamo se prije svega zapitati je li nam ona saveznik ili suparnik? (Ne)prijatelj? Kako biste najlakše definisali zapravo umjetnu inteligenciju?

Stigli su nam topliji dani i kao i godinu prije suočavamo se sa gotovo ekstremnim temperaturama i vrućinama koje su teško podnosive posebno straijim osobama, hroničnim bolesnicima, ali i našim najmlađim. Ali, život ide svojim tokom i čekaju nas naše svakodnevne obaveze, makar neki u ovim periodima bili i na godišnjim odmorima. Pokušat ćemo dati smjernice kako se na najbolji način zaštititi od sunca, previsokih temeperatura i stanja koja bi nam mogla biti ugožavajuća po život. Krenimo redom.

Mjesec maj je nacionalni mjesec svjesnosti o mentalnom zdravlju, koji se obilježava od 1949. godine. Upravo s dolaskom ovog mjeseca pravo je vrijeme za podizanje svijesti o onima koji žive sa mentalnim ili bihevioralnim zdravstvenim izazovima i pomoć u smanjenju stigme o mentalnim bolestima.

Ovaj broj vašeg i našeg časopisa dolazi nam u mjesecu ramazanu. Sretni smo i zahvalni što najdražeg gosta dočekujemo u blagostanju vjere, zdravlja i okruženi najmilijim, a tužni smo zbog naše braće i sestra u Palestini, ali potpuno ubijeđeni da pobjeda pripada onima koji Allaha obožavaju. Ramazan je radost za srce vjernika, aspekt duhovnog više nego fizičkog. Sreća koju poznaje samo onaj koji posti i čuva svoj post. O koristima posta zaista se u posljednje vrijeme jako mnogo piše i govori, i tom prilikom koriste se mnogi termini koji su postali svakodnevnica, od autofagije, prekinutog posta, posta bez prekidanja dvadeset četiri sata, u ovisnosti o tome ko koliko može da izdrži. I istina, svaki od tih postova, odnosno perioda kad se suzdržavamo od konzumacije hrane i pića, ima svoje dobrobiti. Ali, ima i svoje negativne strane, poput eksperimenta u nekontrolisanim uvjetima. Jer, organizam čovjeka nije napravljen da trpi ekstrem, iako živa glava može podnijeti nekad što ni kamen ne bi mogao. Organizam čovjeka funkcionira ispravno kad je u stanju jedne potpune ravnoteže, kako se u medicini kaže homeostazi. I zato, kad god narušimo ravnotežu na bilo kojem nivou i polju, organizam počinje sa mehanizmima koji ga mogu vratiti u homeostazu. Dešava se da tad crpi i neke naše rezerve, povlači tvari iz drugih depoa, nekad i nauštrb jednog sistema, sve kako bi onaj koji smo ugrozili svojim postupkom doveo u ravnotežu. I onda to opet kalibrira i dovodi do optimalnog -- homeostaze. Kad se taj ciklus toliko poremeti, nastupaju bolesti. Znači, ekstremni prekidi vode i hrane, dugoročno, ili samo neuzimanje hrane (postovi na vodi), a koji se znaju i provoditi po trideset dana uz "nadzore stručnjaka i gurua", iako s početka korisni, nadalje ugrožavaju ljudski organizam. I kako na početku dovedu do detoksikacije jetre i bubrega, tako onda krenu u oštećenje ovih sistema. Jer, ljudski organizam stvoren je da živi s mjerom. Sredinom. Zato je islamski post, post od približno trideset dana, jednom u godini, uz dodatak posta bijelih dana, recimo, tačan omjer i idealno što ljudskom organizmu treba. Michael Mosley je 2012. objavio TV dokumentarac "Jedi, posti i živi duže" i svoj bestseler "Brza dijeta", a oboje je na osnovu koncepta 5:2 isprekidanog posta. "U 'Brzoj dijeti' predlažem oblik posta koji se zove 'vremenski ograničeno jelo'. To se odnosi na obroke u određeno vrijeme, slično obliku posta koji imaju muslimani tokom ramazana. Dokazane koristi ovakvog posta su bolji san, smanjenje opasnosti od nekih tumora", izjavio je autor. Proces autofagije koji se pokreće za vrijeme posta je proces kojim se ljudsko tijelo obnavlja i liječi. Naše ćelije se obnavljaju, one ne budu samo reciklirane, one su izliječene i obnovljene. Post naše ćelije čini zdravim, ćelije duže žive, a samim tim i naš život je zdraviji, kvalitetniji i bolji. Dok unosimo hranu, naša energija troši se na njenu obradu, a u periodu sustezanja od jela, naš organizam se samopopravlja, obnavlja i liječi. S druge strane, iftar je vrijeme radosti postača. I mi u našoj Bosni imamo svoju tradiciju spremanja iftara, sofre su nam bogate, hrana ukusna, raznovrsna. Spremanje iftara jedan je ritual, možemo slobodno kazati. Kuće i haustori mirišu, prave se neka tradicionalnija jela, za koja treba i duža obrada. Imamo zaista slijedove hrane na kojima nam mogu pozavidjeti i najbolji restorani. Ali ipak, kako smo rekli, treba ići umjereno. Dat ću savjet da se jedu manje porcije, da sve slijedove ne iznesemo u periodu do polaska na namaz. Ostavimo malo i za poslije. Hidratacija je najvažnija nakon perioda posta. Unosimo više tekućine. Naši stari dobri hošafi od suhog voća idealna su infuzija za naš organizam. Uz datule poslužujmo i svježe voće i orašaste plodove. A i kolač, naravno obavezan uz naše kahvenisanje, neka ne izostane. Jedimo sjedeći, vratimo se soframa, makar za ramazan, pa ćemo biti u mogućnosti uporediti što je za naš organizam bolje i ispravnije. Dok jedemo sjedeći, zapremina želuca se smanjuje i unosi se manje hrane, dok sjedeći na stolicama ili još gore stojeći, želudac se izdužuje i mi zapravo više jedemo. Ramazan mubarek olsun svim muslimanima i da naredni, inšallah, dočekamo uz Gazu u kojoj u miru iftare naši Palestinci.

O štetnosti mobilne telefonije i ekranizma sigurno čitate iz dana u dan. A i svakodnevno se susrećemo s posljedicama danka koji moderna tehnologija uzima nad nama. Sve nam je više poremećaja u govoru i pažnji kod djece, raznih sindroma i simptoma iz autističnog spektra. Nije se moguće izdvojiti i u potpunosti odvojiti od modernih tehnologija, naprosto sve je uvezano i, htjeli ili ne, mobiteli su u službi našeg najboljeg prijatelja i imaju sve relevantne podatke o nama. Ne bih se u ovom broju osvrtala na utjecaj na naš nervni sistem, čisto je to jedna usporedba u naslovu. Više ću se osvrnuti na onaj higijensko- epidemiološki aspekt.

Islam je vjera ravnoteže i umjerenosti u svim aspektima čovjekovog života, pa tako i kada je riječ o ishrani. Pretjerivanje u jelu i piću predstavlja jedan od problema koji narušavaju kako fizičko tako i duhovno zdravlje čovjeka. Jasne smjernice kako da održimo ravnotežu i izbjegnemo posljedice prekomjernog jela nalazimo i u Allahovoj Knjizi i u sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u praksi čestitih prethodnika.

Ako bismo prema definicijama poredanim danas po najpoznatijem pretraživaču gledali, dobili bismo čitav skup raznoraznih smjernica, a svode se na to da vodimo brigu o djetetovim potrebama ne zapostavljajući ni vlastite. Da, široko polje. Ali želim o nekim drugim stvarima progovoriti, ne samo o emocionalnoj i materijalnoj sigurnosti, ispunjavanju želja, jer to na kraju dana samo i ostaje onima koji rade i vide svoje potomke tek usput sat-dva pred san.

(kroz primjere iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, života)

Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, životopis nepresušni je izvor znanja i pouka za sve životne izazove s kojima se čovjek suočava i pokušava ih prebroditi. Problem anksioznosti (tjeskobe) i stresa svakako je jedan od tih izazova na koje nijedan čovjek nije imun.

Da li u Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, životopisu možemo naći rješenje kako se nositi s anksioznošću? Odgovor je svakako pozitivan, a našu temu osvijetlit ćemo s nekoliko aspekata kroz primjere iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, života.

Sva zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Ljetni raspust bliži se kraju i počinjemo se lagano pripremati za novu školsku godinu, sa novim/starim pitanjima i nedoumicama. Osim brige o knjigama, bilježnicama, radnim listovima, uspjesima naših đaka, neminovno nas obuzme briga i kad pomislimo na brojne viroze, bakterijske zaraze, padove i udarce na treninzima i tjelesnom odgoju. Ali tu su i neki nezvani i nepoželjni gosti koji se udome u vlasište i kosu naših dragih đaka. Da, imate pravo, malo ćemo prostora dati vaškama (uškama), Pediculus humanus capitis ili pedikulozi.

Zadnjih dana svjedočimo tropskim vrućinama i noćima, praćenim previsokom vlažnosti zraka, što ima jako velik utjecaj na cjelokupno zdravlje i kvalitetu života, posebno hroničnih bolesnika. Stoga ćemo se u ovom broju malo pozabaviti ovom tematikom uz nekoliko korisnih savjeta.

Srce ima važnu, centralnu ulogu u pogledu čovjekovog duševnog života. U tekstu u prethodnom broju ukazali smo na veliku važnost srca i koliku pažnju islam, Kur'an i sunnet Allahovog Poslanika, pridaju srcu, kao i na njegovu ulogu u životu vjernika i vjernice. A da bi srce bilo čisto i ispravno, treba voditi brigu o njemu, a posebno da se sačuva od onog što ga kvari i čini neispravnim. Srce ima veliki utjecaj na sreću i na ovom i onom svijetu. To će se posebno vidjeti na Sudnjem danu, danu kada će se otkriti tajne. Uzvišeni kaže: "A zar on ne zna da će, kada kaburovi budu prevrnuti s onim što je u njima, i kada izađe na vidjelo ono što je u srcima, Gospodar njihov Dan taj, sigurno, sve o njima znati?!" (El-Adijat, 9--11)

Zar sve ovo ne ukazuje na važnost brige o srcu, preispitivanje njegovog stanja i čišćenje od svih negativnosti i liječenje od bolesti u duhovnom značenju?!

Mjesec ramazana je iza nas. Bilo bi idealno da model života kakvim smo živjeli u ramazanu, kako duhovno i ibadetski tako i u pogledu ispravnog unosa hrane, nastavimo. Više smo puta ukazali na činjenicu da pretilost nije samo estetski problem, to je bolest, i kao takva se treba i posmatrati i liječiti. Ali, ne postoje čarobne dijete niti napici kojima ćete skinuti višak kilograma. To su kratkoročna rješenja, a život ide na duge staze. Potrebno je promijeniti način prehrane, zbog svog zdravlja, kvalitete života koji živimo. Posebno bitna stavka o unosu hrane dolazi onda kad se čovjek razboli. Da bismo organizmu dopustili da se liječi i da lijekovi optimalno djeluju, trebamo unositi što manje kaloričnu hranu, tešku, masnu. Mi praktično trebamo biti u fazi gladovanja. Za vrijeme ramazana pročitala sam divan status uvaženog Kenana Bijelića i prenijet ću ga ovdje: "Post na vodi bez hrane je autofagija, a post bez hrane i vode je autofagija na steroidima! Autofagija označava pojam samočišćenja i samoliječenja organizma. Dr. Berg." Divna pouka i preporuka dolaze iz ove izjave. Dopustimo svom organizmu da se sam očisti i liječi. Bolest je posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu, što za posljedicu ima gubitak apetita. Preporuka je ne siliti bolesnika na uzimanje hrane, nego sačekati prirodan tok oporavka i da se apetit pojavi sam. Ibn Kajjim kaže da tijelo bolesnika odbija hranu jer se odupire bolesti i stoga  je zabranjeno prisiljavati bolesnika na unos hrane usljed gubitka apetita. Iako smo započeli tekst pričom o gojaznosti kao o ne samo estetskom problemu (što ipak nije zanemarljivo), i iako mnogi sistemi u našem organizmu stradaju usljed povećane težine (zglobovi, kosti, kardiovaskularni sistem, pojava dijabetesa, ugrušaka) ipak ono što, vjerujem, svakoga najviše zastraši jeste gubitak zdravog razuma i pameti. Možda grubo zvuči opis, i izvinjavam se, ali suštinski to je krajnji ishod pojedinih neurodegenerativnih bolesti. Pametan i ograničen unos hrane, uz određene suplemente može značajno utjecati na zdravlje mozga i nervnog sistema. Najnovija istraživanja sugeriraju da bi suzdržavanje od hrane kakvo predstavlja, recimo, povremeni post moglo pružiti alternativni način za mozak da dobije energiju i zaštiti se od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i raznih vrsta demencije. Takva vrsta posta, u koju spada i naš ramazanski poboljšava razmišljanje, budnost i doprinosi kvalitetnijem dugoročnom pamćenju. Post može potaknuti ketozu, stanje u kojem tijelo počinje sagorijevati masnoće umjesto ugljikohidrata, što može pružiti alternativni izvor energije za mozak. Naučni dokazi sugeriraju da ketoza ima pozitivni efekat kao strategija borbe s Alzheimerovom bolešću i demencijama. Ograničavanje unosa hrane na određeno vrijeme tokom dana usklađuje prehrambene navike s cirkadijarnim ritmom tijela (ritam budnosti i spavanja), što pozitivno utječe na rad svih sistema uključujući mozak. Post poboljšava funkciju mitohondrija (energetska centrala svake pojedinačne ćelije), što je ključno za opće zdravlje mozga, smanjenjem oksidacijskog stresa i poboljšanjem metabolizma. Post ima utjecaj na komunikaciju između crijeva i mozga, što utječe na raspoloženje, pamćenje, opće mentalno stanje i zdravlje. Stoga, potrudimo se održati naše zdravlje smanjenim unosom hrane i praznih kalorija, postimo kad god smo u prilici jer nagrade su mnogostruke i uvijek u našu korist. Uključimo tjelovježbu kao sastavni dio naših života, neka to postane naša kultura življenja. Potrudimo se postati zdravi i fit i prema tome prepoznatljivi. Ne nosimo uza sebe velike trbusine poput želatinoznih masa. Takvo tijelo nije nam dato u emanet. Takvim ga sami pravimo. Promijenimo naše navike i polako postanimo promjena kakvu želimo da vidimo i gledamo. Zaista samo mi sami sebi stojimo na putu i pravimo prepreke. Volja je ključna, a najteže i najvažnije je pobijediti samog sebe. Pa, potrudimo se i pobijedimo sebe! Za svoje zdravlje, svoju budućnost, svoju djecu kojoj smo potrebni u životima, zdravi i živi. I svoju djecu, nove generacije koje dolaze, učimo novim i boljim vrijednostima u pogledu zdravlja i kulture življenja.

Još jedan mjesec ramazana nam dolazi, mjesec radosti i strpljivosti za svakog muslimana i muslimanku. O koristima posta za vjernika ne treba ni kazivati, vjernik zna ljepotu ramazana i svakog dana koji isposti i tugu kad nas ramazan napusti. Ali, s obzirom na to da novi trendovi svakodnevno koriste termin posta, posebno isprekidanog i njegove koristi, i na to možemo naići na gotovo svakom mjestu na internetu, onda zaista vrijedi napisati koji red o postu mjeseca ramazana, jer ne postoji bolji i kvalitetniji niti sigurniji post po zdravlje i čovjeka od posta mjeseca ramazana, odnosno posta po islamskim postulatima. Svake godine možemo vidjeti da mnogi nemuslimani diljem svijeta daju sebi izazov da isposte mjesec ramazan zajedno sa muslimanima, po principima i pravilima islamskog posta, jer su to ljudi visokoobrazovani iz područja medicine i sporta, žive zdravim životom i imaju naučne dokaze o postu kakav je islamski post. Mjesec mart u kojem nam ove godine dolazi mjesec ramazan također u svom kalendarskom ispisu ima jedan značajan datum, 4. mart, Svjetski dan pretilosti (World Obesity Day).

Kalendarski smo u još jednoj zimi prilično toplijoj od prosjeka na koji smo navikli. Osim iznimno visokih temperatura i garderobe koju nikako da vratimo u ormare i zamijenimo zimskom, susrećemo se s povećanim brojem akutnih respiratornih infekcija, prehlada, kovida u novim oblicima. Posebno su djeca i stariji na udaru. Svake zime pokrene se ta neka priča o imunitetu, odbrani organizma i kako ga ojačati. Posebno što se većina ljudi ne želi cijepiti protiv gripe, a povećanjem respiratornih infekcija povećava se i upotreba antibiotika, čime činimo još jedan atak i na naš imunitet, a i dovodimo do rezistencije na antibiotike, koji, kako je krenulo i ako ih se krene koristiti nekontrolirano i bez prijeke potrebe, neće biti od koristi i to kad je najpotrebnije. Već postoji toliko bakterija kojima su antibiotici postali praktično hranjive podloge, a to sve zbog neracionalne potrošnje. Da budemo jasni, antibiotici su među najvažnija tri otkrića ljudskog roda i njihova opravdana upotreba je nužna, jer mi kao ljudski rod, iako snažni i jaki i intelektualno nadmoćna vrsta, ne možemo pobijediti bakterije, koje čak i ne vidimo golim okom, bez pomoći antibiotika. Ali, najvažnija stvar kod bakterija jeste da one uzvraćaju udarac, modifikuju se, mutiraju, postaju otpornije i vraćaju nam nokautom. E, stoga se priča o prirodnom jačanju imuniteta vraća na velika vrata, jer ako imamo rezistentne (otporne) bakterije, uzalud nam sva tehnologija i vrste lijekova, liječenje ćemo vratiti na pijavice i puštanje nečiste krvi. I to nije pretjerivanje u izjavi.

Odgoj je kontinuiran proces koji počinje izborom supružnika, ali i vlastitom kvalitetom vođenja života, pa sve do trenutka kada djeca, a tada već omladinci, trebaju sami da koračaju u svijet. Briga o mentalnom zdravlju djeteta je briga o njegovom odgoju. Jasan je islamski stav da su roditelji dužni materijalno obezbijediti svoju djecu, a to je poprilično jasno i muslimanima, jasan je također i stav islama da djeca moraju dobiti kvalitetan i zdrav odgoj, ali je to malo manje jasno muslimanima. Roditelje ne želimo puno kuditi, jer u ovakvim okolnostima oni svakako žele dobro svojoj djeci, ali izgleda da biraju pogrešne metode. Trude se svim silama da svojoj djeci obezbijede da imaju lijep i bezbjedan život, da im omoguće sve ono što oni nisu imali, ali u vidu moraju imati i probleme koji dolaze s takvim načinom života. Ono što ćemo u nastavku teksta pisati nisu nikakva nova istraživanja, niti su neki eliksiri koji će vam omogućiti bajkovit život, već je riječ o tome da jednostavno morate razgovarati sa svojim djetetom, paziti na njegova osjećanja, pomoći mu u njegovom odrastanju i razvoju. Roditelji mogu pročitati tekstova i knjiga koliko god žele o pedagogiji i odgoju djece, ali ako konkretno ne krenu u rješavanje problema, to će otići u zaborav.

Teško je otvoriti novu temu ili poglavlje baš danas dok tkivo ummeta krvari, dok nevina djeca umiru ili ostaju bez svojih majki i očeva. Teško je, ali život neumoljivo teče i gura nas naprijed. Često čujemo negodovanja zbog nekih društvenih dešavanja, nečijih tuđih radosti dok nevini ginu. Ali, i da sve to stane, bismo li promijenili stanje onih koji pate? Zato ne kritikujmo one koji ništa ne mogu učiniti, ali se zapitajmo za one koji mogu i nijemo šute. I nekako tako možemo ili bismo mogli posložiti cijeli niz stvari koje čine život. Počnemo od sebe, onog što mi možemo učiniti, kao što skup ćelija čini tkivo jednog organizma, tako i mi i naši postupci, činimo sliku muslimana i islama u društvu i društvenoj zajednici. Ne trebamo se lagati, svaki naš postupak gleda se ne pod lupom nego pod elektronskim mikroskopom, svaki naš pogrešan korak vidi se mnogostruko jače. Ali i mimo toga, ne trebamo li mi, muslimani, sljedbenici jedine istinite Knjige i najboljeg čovjeka koji je ikad stvoren, biti najbolji ili se bar truditi dostići tu vertikalu? Kako je onda moguće da idući ulicama naših, ali i evropskih gradova, možemo vidjeti muslimane i muslimanke koji ne paze na vlastiti izgled? Vidimo ljude, muškarce i žene s povećanim brojem kilograma, s dijagnozama iz spektra pretilosti, dijabetesa, inzulinske rezistencije, policističnih jajnika? Vidimo ih s trbusima koje nose ispred sebe, jedva se uspijevaju izvući iz auta ili popeti uz stepenice. Zajapurenih lica, kratkog daha kao da su u bjekstvu, a ne u šetnji ili kupovini. Kako je moguće da vidimo djecu od četiri ili pet godina, ili još gore sa tek dvije, koja imaju kvarne, kariozne zube? Kako je moguće da mnogi naši odrasli čak i oni u najboljim godinama hodaju bezubi ili s protetskim radovima? I briga o sebi i onima za koje je čovjek odgovoran je islam, i to je dava, direktna, praktična. Slika koju o sebi šaljemo je priča koju onaj preko puta nas čita. I za to će čovjek biti pitan, jer stvoren je u najljepšem liku i obliku. Briga o svome tijelu, zdravlju, psihičkom, fizičkom i duševnom naša je dužnost. Zar se zaista mora pojesti deset puta više kalorija nego što se realno u današnjem tempu može potrošiti? Zar se mora piti gazirano od toliko načina i olakšica da se popije zdrav, cijeđen sok? Ne bojkotuj kolu i hamburger samo zbog Palestine, učini to i zbog svog zdravlja i zdravlja svoje djece. Misliš li da čašu cijeđenog soka nara, grožđa ili jabuke može zamijeniti ikakva soda voda? Eh, voda, voda je posebna tema. Kako je moguće da iza nas na izletima ostaju kese smeća i otpadaka? Kako je moguće da u rijeku ili potok neko baci ni manje ni više nego mašinu za veš? Kako je moguće da uz korita rijeka plutaju flaše i kese plastične? Zar se mora svaki put u trgovini kupiti plastična vrećica? Zar je teško vratiti se na old (but gold) fashioned platneni ceker? Nije tako teško naučiti dijete da ne baci papir od bombona na ulicu. Ekologija je, mimo naučne definicije koja ju određuje, i način i kultura života jedne zajednice. I imamo ljude koji se trude u toj oblasti, pišu knjige za djecu, tekstove, drže seminare, predavanja. Okoristimo se njihovim trudom i znanjem. Mi muslimani treba da budemo ili bar da se trudimo da budemo prvi i najbolji u svemu u svom praktičnom životu. Musliman treba da je spreman fizički i psihički na izazove snage, intelektualno nadmoćan, uključen u svaki aspekt društva u kojem živi. Naprosto bistar, jak i siguran. I zato, pokrenimo se, načinimo prvi korak ka tome, svako u skladu s vlastitim mogućnostima. Krećimo se više, trčimo, vježbajmo, trenirajmo. Jedimo i pijmo zdravije. Kontrolišimo naše zdravlje, zdravlje svih naših sistema. Našu djecu vodimo stomatolozima od nicanja prvog zubića. Učimo radi stjecanja znanja, ali i zvanja. Naša djeca treba da imaju mjesta u društvu u kojem žive i da budu njegovi stubovi. Parafrazirat ću Gazalija koji je kazao davno, kako muslimani nisu poraženi u džamijama nego u društvenom životu. Promijenimo i mijenjajmo to! Svojim izgledom, ponašanjem, obrazovanjem, stavom, svojom porodicom, svojim osmijehom.

Čovjek je biće rada, fizičkog i intelektualnog. Svakodnevne obaveze kroz taj njegov rad mogu utjecati i na njegovo mentalno zdravlje. Ako bude odgovorno obavljao svoj posao, poštovao predviđene rokove, ne zatrpavao se poslom i ostavljao da se obavi u posljednji čas, onda su njegove mogućnosti smanjenja stresa veće. Isti je slučaj i sa studentima i njihovim školskim obavezama, kao i sa svim ostalim poslovima, zanimanjima u čovjekovom životu. Ako se čovjek ne navikne da revnosno obavlja svoje dužnosti, onda može doživjeti mentalnu bolest nazvanu stres.

To je bolest koja je posljedica određene stvari, npr. nagomilanog posla ili nagomilanog gradiva. A do tog nedovršenog posla/gradiva došlo je zbog toga što osoba nije sebi rasporedila vrijeme, nije imala dovoljnu svijest o tome da može doći period kada će zažaliti što nije redovno izvršavala svoje zadatke. Ovo je možda najfrekventniji oblik kada se spomene stres, ali on može biti i posljedica određenih radnji koje nisu u našoj moći, npr. živjeti pored komšije koji će svaku noć puštati glasnu muziku ili živjeti u ratnom okruženju, gladan, izmoren, bez perspektive.

Pred nama je još jedan septembar. Početak nove školske godine, izazovi kako za roditelje tako i za našu djecu. Posebno za mališane, koji prvi put sjedaju u školske klupe i kreću sitnim koracima u trku života. Učenje traje cijelog života. Koliko smo mi naučili u životu dosad, koliko smo svoju djecu spremili i pripremili za jedan novi početak, novi ali kontinuirani, koji traje i stalno se nadograđuje? Svakodnevno se oko nas događaju nemili događaji, sve češće slušamo o ubistvima i samoubistvima u svojoj okolini, a korijen svega toga krije se u odgoju i konstantnoj izloženosti mladih neprimjerenim sadržajima u medijima i na društvenim mrežama. Koliko se dosad puta spomenuo internet i koliko se samo ukazuje na njegovo bespuće? Nije samo šteta koju ostavlja na intelekt i pažnju djece tema koja vas treba zabrinuti. A treba i to, jer djeca su samo mali ljudi, i ono što pojedinima od nas može izgledati čak i simpatično (neke izjave, izljevi ljubomore ili bijesa), to u perspektivi može donijeti velike probleme. Naša djeca su poput vode, zauzimaju oblik posude u koju ih uspete, a ta posuda, taj kalup smo mi. Mala su i poput neispisanih stranica, a te stranice ispisuje iskustvo koje svaki dan stječu. Ono čemu su djeca izložena njihova je realnost i normalnost. Ako djecu prepustimo internetu, onda ne možemo očekivati da budu kakva su djeca kojoj se posveti dvadeset četiri sada u sedmici. Tik-Tok izazovi, stranice neprimjerenog sadržaja, sve to ostavlja trag na dušama i umovima naše djece. Ali to nije sve, u tom bespuću vreba toliko opasnih ljudi, cvjetaju pedofilija i dječija pornografija. Nemojte biti zavarani da to ne postoji u nas, da smo daleko od toga. Nemojte ne biti upoznati i s tim, da sa djecom ne pričate o tim opasnostima. To su strašne stvari za pomisliti, da, teško je naći riječi primjerene za razgovor o tome sa svojom malom dječicom, ali još je strašnije biti žrtva! Predatori vrebaju, umotani iza lažnih profila i u igricama koje vam djeca igraju online. Edukujmo jedni druge! Svojoj djeci pojasnite opasnosti razgovora sa strancima, da ne smiju davati svoje podatke nikome, da nikog kući ne dovode bez vašeg znanja, da se nikad ni s kim kući ne vraćaju ukoliko im vi baš niste rekli da će ta i ta osoba doći po njih i da je nastavnik obaviješten, da ne vjeruju ako im neko kaže da je mamin ili babin prijatelj, da taj i taj ne može doći pa će on ili ona da ih povezu... Predatori prate svoju žrtvu i čekaju trenutak, a nekad i djeluju impulsivno. Kući se ne ide mračnim ulicama niti prečicama taman da su deset puta bliže. Broj policije i svojih roditelja moraju znati napamet. Tražite od razrednih starješina da se o tome priča i ponavlja kao što se ponavlja o mitozi i mejozi ili Pitagorinoj teoremi. Roditelj mora zaslužiti povjerenje svoga djeteta. Djeca nas se nikad ne smiju plašiti, jer djeca imaju evolucijski instinkt da traže utjehu od roditelja onda kad su uplašena. Ako se plaše roditelja ako pogriješe, to je za njih jako zbunjujuće i nanosi im štetu i stres u doživljavanju sebe samih i traženja pomoći ako je trebaju. Nemojte da vaša djeca traže pomoć na drugom mjestu ili od stranaca, ta pomoć nikad nije besplatna. Naučite ih tome! Vaša djeca će doći i u osjetljivi period predpuberteta, puberteta i postpuberteta. Pripremajte se za razgovore s njima. Ne imajte tabu teme, jer ako im vi ne kažete ono kroz što prolaze, saznavat će na druge načine. Spriječite konzumaciju energetskih pića. Štetna su za njihov organizam, uništavaju im jetru, ali i nervni sistem koji je ionako doslovno okupan u hormonima u tom periodu. To doprinosi bijesu, frustraciji i žestokoj agresivnosti. Učite svoju djecu da čitaju, vodite ih u biblioteke i na mjesta gdje se uči. Čitajte, imajte uvijek makar dvije knjige na čitanju. Budite primjer svojoj djeci, primjer onog što želite da budu i postanu. Djeca su poput materijala koji treba iskrojiti u savršeno odijelo, pa dobro razmislimo o svakom svom potezu prije nego što napravimo rez. Čuvajmo svoju djecu i jedni druge, jer samo zajedno smo jači i ne možemo biti nadjačani.

Izostanak brige o mentalnom zdravlju ima za posljedicu pojavu mentalnih oboljenja. Jedna od tih bolesti jeste depresija, koja se danas javlja kod velikog broja ljudi. Posljedice ovog oboljenja mogu biti katastrofalne, a nastaju nakon neaktivizma, lijenosti, nedostatka volje i motivacije i slično. Depresije se najbrže možemo riješiti ako joj se ne prepustimo, tj. ako proaktivno djelujemo i ako u našem mentalnom sklopu ne dopustimo mislima da nas "zakuju za krevet". Jedna od specifičnosti ove bolesti jeste što ona u velikoj mjeri zavisi od onoga šta mislimo ili, bolje reći, od onoga što sebi umislimo, što kasnije ima implikaciju na naše kako mentalno tako i u dobrom slučaju na fizičko zdravlje. Depresija se može pobijediti usredotočenim mislima, zdravim razmišljanjem, pronalaženjem motivacije na razne načine, neprepuštanjem depresiji i slično.

Kada je riječ o štetnom dejstvu bijelog šećera na naš organizam, ranije smo kazali da bijeli šećer izaziva ovisnost poput svakog drugog narkotika i da ima pogubno dejstvo na naš organizam.

Dr. Safet Kuduzović

Poslanička medicina

Stichting Hidžra, Sarajevo, 2022. godine

Broj strana: 702

Rekao je Uzvišeni Allah: "Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih nabrojati" (En-Nahl, 18). Allah nas u ovom ajetu obavještava o nemogućnosti prebrojavanja svih blagodati koje su nam date, a nemoguće ih je prebrojati jer ih je veliki broj, a mnoge od njih i ne znamo.

Nakon bajramskih blagdana i trpeza sa raznovrsnim jelima, posebno tradicionalnim slasticama, mislim kako je pravo vrijeme progovoriti riječ-dvije o bijelom šećeru i njegovom pogubnom dejstvu na naš organizam.

Kako smo prethodno govorili o mentalnom zdravlju, a potom i o mentalnoj higijeni, nastavljamo dalje tim tokom i dolazimo do mentalnih bolesti, tj. načina kako ih spriječiti. Kada se mentalno zdravlje naruši, kada se ne koriste preventivne mjere i mentalna higijena, dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja i teških posljedica. Sve više je onih koji su mentalno oboljeli. I ovdje treba dodati bitnu napomenu da pogoršano mentalno zdravlje ne znači i da je osoba mentalno neuračunljiva, da je retardirana ili osoba s posebnim potrebama. Kada se čovjek nađe u takvom psihološkom stanju koje je značajno narušeno, potrebno je da se adekvatno riješi problem, da se razgovara i da se teži sprečavanju ovakve vrste oboljenja. Prihvatanje problema je pola rješenja. Ako osoba konstatno odbija pomoć i podršku u razvoju svog mentalnog zdravlja, ili negira mentalno stanje, posljedice mogu biti katastrofalne. Nije sramota, dapače veoma je razumno i prihvatljivo da se čovjek brine o svom mentalnom zdravlju.

Islamski post ne predstavlja samo odricanje od hrane i pića, nego i duhovnu vježbu protiv strasti i poriva, kojoj se vjernik prepušta jednom godišnje, a koja opet neminovno mora ostaviti i ostavlja uticaj na njegovu dušu i tijelo.

Vrijeme znači život, posebno kad je riječ o zdravlju, kojem često ne poklanjamo pažnju kakvu bismo trebali kao neizmjernoj Allahovoj blagodati. Nekada pet minuta koje ćemo odvojiti za preventivni ljekarski pregled može sačuvati naš život. Da, samo pet minuta izdvojite za sebe. U današnjem vrtlogu života ovo se posebno odnosi na žene koje često preokupirane brojnim obavezama zanemare svoje zdravlje.

Objesio se mladić, djevojka sebi oduzela život, digao ruku na sebe -- naslovi su koje svakodnevno čitamo u novinskim člancima, na društvenim mrežama, portalima... Sve su učestaliji slučajevi samoubistva kao zadnjeg čina depresije, mentalne nestabilnosti, životnog besmisla i sl. U Bosni i Hercegovini povećana je koncentracija samoubistava, a posebno brinu informacije koje nam otkrivaju da je riječ o veoma mladim osobama. Osobe se prije odluče na oduzimanje vlastitog života nego na to da se izbore sa problemima i poteškoćama koji su nezaobilazni faktor života. Nema osobe da nema problema ili iskušenja, samo se ljudi razlikuju po tome kako će te probleme podnijeti i koliko su mentalno jaki da im se suprotstave.

Mjesec novembar, kao i oktobar, dosta je drugačiji od onih na koje smo navikli. Izostaje kiša, hladan zrak, čak i pokoja pahulja snijega. Da nema zlatnih boja jeseni i suhog lišća koje šušti pod našim nogama, teško da bismo prema jutarnjim i dnevnim temperaturama rekli da smo duboko u jeseni i da se približavamo zimi. I nije sve što je drugačije, i nužno lošije, lijepo je prošetati po sunčanom danu, a i u doba ove globalne krize sjećamo se stihova iz gimnazije da je oktobarsko sunce sirotinjska majka i sjetno se osmjehnemo jer, evo, i novembrom nas grle sunčana jutra. Ali ipak, ovakvo vrijeme doprinosi većem širenju viroza, naš imunitet usljed prilagodbi slabi, a zbog lijepog vremena više smo izloženi okupljanjima i susretima s ljudima. U nastavku dat ćemo vam nekoliko savjeta kako ojačati imunitet i odbraniti se od bolesti. Prije svega osigurajte sebi dovoljnu količinu sna. Nedostatak sna povećava rizik od bolesti, a spavanje i cirkadijalni ritam (laički kazano naš unutrašnji sat koji nam kazuje kad trebamo biti budni, a kad spavati) imaju veoma važnu ulogu u imunološkom sistemu organizma. Spavanje pospješuje izlazak T limfocita, a to su naše odbrambene ćelije u cirkulaciju i njihovo premještanje u limfne čvorove i na taj način se imuni sistem bori protiv susreta sa virusima, bakterijama, potencijalnim infekcijama i bolestima. Kako biste obezbijedili kvalitetu sna, spavajte u zamračenoj i prozračenoj prostoriji, bez izloženosti ekranima televizije i mobitela, i idite na spavanje uvijek u približno isto vrijeme.

Dragi roditelji i učenici, ovaj tekst želimo posvetiti vama. Početak je nove školske godine, a to sa sobom nosi dosta radosti, stresa, izazova i iznenađenja.

U blagdanskim prigodama, kao što je predstojeći Kurban-bajram, često pretjeramo s trpezama i objedima, stoga je neophodno malo više nas podsjećati na važnost unosa zdravih namirnica u organizam i izbjegavanja svega što može uzrokovati određene zdravstvene tegobe i bolesti.

Savremeni način života neizostavno dovodi do viška kilograma i zdravstvenih komplikacija koje idu uz to. Stoga nam je ova tema posebno od koristi nakon ramazana, obilnih iftara kod mnogih, kao i poslije bajramskih trpeza.

Visceralna mast je ona koja je zalijepljena na samom organu, to nije potkožna mast. Potkožna mast je ispod kože, dok visceralnu vidimo na samim unutrašnjim organima. Danas se često susrećemo sa različitim uređajima koji mjere količinu visceralne masti. Imaju skalu od 1 do 14. U slučaju da mjerite količinu visceralne masti i ako vam kažu da iznosi 13, odmah ćete pomisliti da je to visoka vrijednost. Ali, to je zapravo indeks. Jedino pravo mjerenje jeste ono koje se vrši na pravim vagama kojim možemo ustanoviti koliko centimetara masti ima na organima, odnosno koliko je površine organa oblijepljeno tom masnoćom.

Pandemija izazvana korona virusom ne samo da nam je iz temelja promijenila živote, donoseći teške oblike bolesti i odnoseći živote, nego i nakon preležane bolesti postoji bojazan od stanja koje je posljedica infekcije virusom, čime se otvara put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje.

U današnje vrijeme često čujemo da se neka osoba ne osjeća dobro, da nije zadovoljna sobom i svojim životom, kako nema energije i volje, nema ciljeve i želje, gubi apetit i teško se koncentriše na određeni zadatak. Ovakvo stanje karakteristično je za patološko depresivno raspoloženje, što znači da je osoba depresivna i da joj je neophodna pomoć. Naročito je to izraženo trenutno s obzirom na stanje pandemije virusa korona kada su ljudi često onemogućeni da se druže.

Dr. Jacqueline A-Tjak (2021) u svom članku Act als trans-diagnostische behandeling voor depressie naglašava da depresija može biti prolazna, ali se isto tako može razviti u trajnu ili u ponavljajuće stanje s ozbiljnim utjecajem na vlastiti život i životnu okolinu.

Iako sama po sebi ne predstavlja zasebno stanje, moždana magla, mentalna omaglica (eng. brain fog) odnosi se na skup karakterističnih simptoma poput problema sa pamćenjem, nemogućnosti koncentracije, razbacanih misli, teškoće u obradi informacija, umora i tome slično. Moždana magla je više nuspojava koja se javlja zbog nekog drugog osnovnog uzroka ili stanja.

Vjerovatno ste mnogo puta čuli ili čitali o važnosti sna za naš organizam. Cilj teksta nije ponoviti već kazano, ili zalaziti u polje neuroznanosti kao široke i stručne oblasti, već naprosto ukazati na važnost sna za naš organizam i upoznati vas sa nekim novim otkrićima vezanim za san i naš organizam.

Zbog klimatskih promjena na globalnom nivou, problem visokih temperatura sve je izraženiji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, raste i broj osoba koje su im izložene i taj broj se povećava. To dovodi do povećanja smrtnosti te se navodi da je 2003. godine u Evropi 70.000 ljudi umrlo zbog ekstremnih vrućina.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kao i mnogobrojna udruženja (vladina i nevladina) na naše kalendare uvrstili su određene događaje koji su kreirani s ciljem podsjećanja na određena stanja, bolesti, aktivnosti, a sve s ciljem ukazivanja na postojanje određenih kategorija i poboljšanja kvaliteta života unutar istih. Idući hronološki kroz maj i juni, imamo ni manje ni više nego jedanaest takvih događaja. Pa, krenimo redom: 5. maj – Međunarodni dan babica, 10. maj – Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, 12. maj – Međunarodni dan (medicinskih) sestara, 14. maj – Euromelanoma dan; 28. maj – Međunarodni dan multiple skleroze (MS), 31. maj – Svjetski dan nepušenja (WHO); 5. juni – Svjetski dan okoliša, 8. juni – Svjetski dan oboljelih od tumora mozga, 14. juni – Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, 26. juni – Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga.

U novo proljeće ulazimo još sretniji, dočekujući najdražeg gosta, najodabraniji mjesec od svih – mjesec ramazan, te ćemo i u ovoj rubrici kazati riječ-dvije o medicinskom aspektu posta. Naravno, mi kao muslimani bez ikakve sumnje znamo da ono što nam je naš Gospodar propisao i naredio da radimo nije ništa drugo nego samo korist i blagodat za nas, za naš život kako na ovom svijetu, tako i na budućem, ali lijepo je uistinu imati i argumente nauke i medicine na svojoj strani, koji potvrđuju kako islam nije ništa drugo nego istina, i s tim argumentima pristupiti ljudima koji su skeptici i kojima pokušavamo približiti našu vjeru.

Januar nam je zakoračio polahko u živote i nekako se čini kao je da 8. decembar 2019. godine bio praktično prije nekoliko dana, kada smo čuli za neki novi virus iz Vuhana koji se munjevito širi našim planetom i donosi strah i velike promjene. Tek stotinu dana od tog decembra cijeli svijet je bio u totalnom haosu: izolacije, kolapsi, maske, zaraženi, umrli, respiratori, krizni štabovi, krize i smjene vlada, kao da nikad više život neće doći na normalno. I nadali smo se da brzo će proći, da će se dogoditi neki od scenarija koji su naučnici predviđali. Ali, virus je ipak ostao uporniji i još uvijek hara svijetom bez obzira na sve naše mjere. Do septembra 2020. godine registrovano je preko 12.000 mutacija ovog virusa. Proteklih dana puni su naslovi mnogih senzacionalističkih časopisa i portala o novom soju koji se širi unutar Velike Britanije.

Uživajući u bojama jeseni i toplim mirisima kestena, tikve ili dunje, smjelo koračamo prema hladnijim danima. Taman pravo vrijeme za progovoriti koju o lijepim bojama koju nose začini i toplini koju nam mogu donijeti. Naravno, osim što će obogatiti okus hrane, određeni začini mogu značajno unaprijediti vaše zdravlje. Čuveni McCormickov institut, posvećen istraživanju obilježja začina i trava, proveo je niz studija koje su dovele do zadivljujućih zaključaka. Sigurno ste već čuli i na mnogim mjestima pročitali o važnosti antioksidacionih sredstava i supstanci. Začini imaju jaka antioksidativna svojstva.

Septembar je, i čini se da je baš pravo vrijeme za progovoriti o imunizaciji, vakcinaciji i cijepljenju. Ako i zanemarimo trenutak u kojem živimo, i doba korone koja nas je paralizirala, septembar je vrijeme polaska naše dječice u škole i vrtiće, vrijeme kad se aktualizira priča o imunizaciji i vakcinama.

Tokom još uvijek aktuelne pandemije korona virusa svima nam je postalo još jasnije koliko nam je zdravlje dragocjeno i koliko je važno sačuvati zdrav imunitet. Da bismo to uspjeli, potrebno je odabrati najbolje namirnice za prehranu kako bismo sačuvali zdravlje, a ujedno imali i optimalnu tjelesnu težinu.

Proteklih nekoliko mjeseci život se iz temelja promijenio. Cijelo čovječanstvo suočeno sa tako sićušnim neprijateljem skoro da je pokleklo. Zavladali su strah, panika, uvedene su vanredne mjere. U jednom momentu činilo nam se kao da je svijet stao. Mali virus i bolest koju nosi postali su jahači apokalipse koji su kosili sve pred sobom. I nismo bili suočeni samo sa bolešću, nespremnim sistemom, nedostatkom respiratora, političkim podjelama i dvostrukim odlukama, nepostojanju lijeka i cjepiva. Bio je tu i strah od gladi, opće egzistencije. Strah koji je kod mnogih prelazio u anksioznost, dovodio do problema sa tlakom, aritmijama, napadima panike. Šta dalje, kud, kamo? Roditeljska briga za djecu stezala je srca. Možda smo se tad sjetili svih onih gladnih usta Somalije, Sirije, Jemena... dječice koja umiru od gladi...

Zarazne bolesti i epidemije i u savremenom svijetu nemilice odnose ljudske živote. Mnogi su uzroci takvog satanja, ali sasvim je sigurno da prljavština i nehigijena imaju veliku ulogu u tome i otuda je neophodno ukazati na stav islama u pogledu čistoće i higijene kao najvažnijih faktora preventive.

Iako smo naizgled u gotovo proljetnom vremenu, nemojmo smetnuti s uma da smo kalendarski još u zimi i u skladu s tim u borbi sa virozama raznog tipa uključujući i one stomačne.

Ljuto ili volite ili ne, ali nakon saznanja koje su sve koristi konzumacije ljutog, možda ipak malo stisnete zube i pređete na stranu ljutoljubaca. Zasigurno znate da ljuti začini ubrzavaju metabolizam, povoljno djelujući na probavu, što ih čini odličnim saveznikom u borbi protiv viška kilograma. Znate i da su odličan saveznik u borbi protiv infekcija. Za ove i mnoge druge dobrobiti zaslužan je kapsaicin, prirodni alkaloid koji i daje karakterističan ljuti okus. Različite vrste ljutih paprika sadrže i različite vrste kapsaicina, a najviše ga sadrži malena paprika Habanero, koja ima nekoliko stotina jedinica više kapsaicina nego, recimo, kod nas vrlo dobro poznata ljuta mađarska paprika.

U prvoj sedmici novembra, od 4. do 10. 11. 2019. obilježit će se Evropska sedmica plodnosti. U toj sedmici diljem Evrope parovima sa ovim problemom nudit će se besplatne konsultacije i pregledi. I u našoj zemlji također će se obilježiti ovi dani i aktivnosti kako u državnim klinikama tako i u pojedinim privatnim.

U medicinskom kalendaru 29. dan mjeseca septembra označen je kao Dan srca. Tokom cijelog mjeseca provode se aktivnosti koje za cilj imaju podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB), educiranje o načinima prevencije istih, kao i upućivanje pacijenata i građanstva na praktične načine primjene datih savjeta tokom kampanje. Svake godine kampanja je tematski vođena, i ima za cilj ukazati na značaj prevencije i kontrole zdravlja kao odgovora na sve rastući trend KVB-a, sa posebnim akcentom na hipertenzije (povišen krvni pritisak), pravilnu prehranu te redovnu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumaciju alkohola, kao ključnih i temeljnih faktora rizika.

Ljeto i topliji dani uz uživanje donose i mnoge neugodnosti i opasnosti. Ne govorimo dakako samo o sunčanici, toplotnim udarima ili dehidraciji, nego i malim napasnicima – krpeljima, kojih se trebamo čuvati i znati neke osnove kako se uspješno obraniti od njih.

I ove se godine dolazak najodabranijeg gosta – mjeseca ramazana poklapa sa dolaskom proljeća i približavanja toplijim periodima, a što aktuelizira i teme čišćenja, odnosno detoksikacije organizma. O temi detoksikacije organizma zatrpani smo i ove godine, kao i prethodnih, ali opet valja kazati da uistinu nije sve to marketinški trik, i zaista je našem organizmu potrebno čišćenje od toksina kao i neka vrsta repair procesa. Stoga trebamo s ponosom istaknuti činjenicu da mi muslimani imamo najbolji primjer detoksikacije i osvježavanja organizma kroz naš najodabraniji mjesec kojim smo počašćeni od našeg Stvoritelja – post u mjesecu ramazanu.

April je mjesec koji obilježava nekoliko značajnijih datuma određenih od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), stoga smo u ovom broju odlučili osvrnuti se na te datume. Naime, osim što je u aprilu dan koji se obilježava kao Dan zdravlja, postoje još dva značajna datuma, a vezana su za bolesti koje su se mogle čak svrstavati u rijetka oboljenja, no nažalost danas se s njima susrećemo sve češće. Radi se o autizmu i Parkinsonovoj bolesti.

Mjesec januar simbolično je određen kao mjesec borbe protiv karcinoma grlića maternice. Ovaj mjesec nadalje je mjesec u kojem se obilježava Evropska sedmica prevencije raka grlića maternice, s ciljem edukacije i informiranja što većeg broja žena o važnosti pravovremenih pregleda kojim mogu spasiti svoj život. U našoj zemlji ne postoji, nažalost, tačan registar oboljelih žena, ali navode se približni statistički podaci od otprilike 25 žena na 100.000. A to ni u kojem slučaju nije brojka za zanemariti.

U posljednjih nekoliko godina susrećemo se često sa terminom koloidno srebro, bilo putem reklama, komercijalnih letaka ili kao artikla u našim apotekama. Koloidno srebro nude nam kao alternativu sintetičkim antibioticima i konzervativnoj antibiotskoj terapiji, kao sigurnu ali i mnogo učinkovitiju zamjenu. No, da li je to uistinu tako ili se radi o još jednom komercijalnom triku i može li nam u konačnici nauditi ovakav preparat i nanijeti štetu? Stoga smo se odlučili u ovom broju progovoriti malo o koloidnom srebru, njegovim značajkama i učincima.

Približava nam se jesen kalendarski, a česte kiše i prilično hladnije vrijeme koje sa sobom nosi i mnoge viroze nagoviještava nam da ljetu došao kraj.

Iza nas je mjesec ramazan, mjesec kojim se pročišćavao kako naš duhovni tako i tjelesni aspekt. Malo-pomalo izlazimo iz discipline koju smo usvojili tokom odabranog mjeseca i vraćamo se našoj ustaljenoj rutini, kulturi življenja koju imamo kao vlastiti izbor. No, nisu nam sve navike proizašle iz naših izbora zdrave i najbolje za nas. Cijeli svijet bruji o trendu zdravog življenja, o toliko popularnoj detoksikaciji i nekim novim i zdravijim počecima. Stoga, jednom praktičnom, gotovo matematičkom formulom, egzaktnom i lako dokazivom, za one koji imaju sumnje, osvrnimo se još jednom na ramazanske dane i nama obavezni post, kao i preporučeni post tokom mjeseca ševvala:

Dolazak proljeća i približavanje ljetnjem periodu neminovno nameće sve aktuelniju temu čišćenja, odnosno detoksikacije organizma, koja i jeste neophodna nakon duge zime i kaloričnije ishrane. Tema detoksikacija nalazi se doslovce na svakom portalu i reklami koju smo u prilici vidjeti. I iako nas pretrpavaju tim informacijama, uistinu nije sve ni puki marketinški trik.

Historija islama i muslimana pamti mnoge velikane, ljude koji su snagom vjere u Allaha prednjačili i iza sebe ostavili velika djela. Znamo za predaje o veličanstvenim djelima prvih generacija muslimana i čestitih sljedbenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. I povijest Bošnjaka upamtila je brojne velikane. Jedan od uglednika naše prošlosti jeste rahmetli kurra hafiz Ibrahim Trebinjac.

Hafiz Ibrahim ef. Trebinjac rođen je u Sarajevu 14. oktobra 1912. godine, od oca Muharema i majke Zumrete. Njegova porodica vodi porijeklo iz sela Grančarevo, općina Trebinje. U rodnom mjestu počeo je i završio svoje obrazovanje. Poslije mekteba i osnovne škole, upisao se u Gazi Husrev-begovu medresu koju je završio 1933. godine. Kao učenik medrese, mnogo je volio i učio Kur’an, pa je tako do svoje 21. godine završio hifz pred hafizom Mustafom ef. Mujezinovićem, a sedam kiraeta pred kurra hafizom Hamdijom Berberovićem. Bio je tada najmlađi kurra hafiz u Bošnjaka. Nakon završetka medrese, odlazi na studije na Al Azhar u Kairo, sa Huseinom Đozom, Abdulahom Derviševićem i Salihom Hadžialićem. Međutim, vraća se nakon prve godine, zbog porodičnih razloga, i dobija angažman kao imam u Sarajevu.

Iako smo na pragu marta i kalendarskog proljeća, evidentno je da nas zima, minusi i virusi neće baš tako lahko ostaviti. Zima nam je ove godine bila prilično blaga. Možda nas je to radovalo poput oktobarskog sunca, ali u svakom slučaju mogli bismo njezinu blagost nazvati starim dobrim nazivom “medvjeđa usluga”. Zašto? Zbog iznimno visokih temperatura za ovo doba godine virusi su nas opkolili sa svih strana i na pragu smo velike epidemije gripe. U našoj zemlji zabilježeni su i smrtni slučajevi zbog komplikacija izazvanih gripom. Iz tog razloga progovorit ćemo iznova malo o gripi, imunitetu i najboljem načinu da se zaštitimo.

Anomalija vida o kojoj govorimo u ovom broju nije rijetka. Pojavljuje se sa otprilike 6% učestalosti. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće u ranom djetinjstvu, između prve i šeste godine života.

Med je jedna od najljekovitijih namirnica koju čovječanstvo poznaje. Kad bismo kazali da unatoč njegovim dobro poznatim karakteristikama i dokazanim koristima, ipak slabo znamo o tom ljekovitom blagu, ne bismo pogriješili.

(Disleksija, disgrafija, diskalkulija)

Ušli smo polahko u ljeto i, kako se čini, od samog početka temperature su ekstremno visoke, vlažnost zraka ne pogoduje većini stanovništva, hitne službe rade pojačanim naporima, sve je više toplotnih, ali i srčanih udara.

Bliži nam se najodabraniji mjesec od svih mjeseci – mjesec ramazan, stoga smo odlučili u ovom broju reći nešto o medicinskom aspektu posta. Iako mi kao muslimani bez ikakve sumnje znamo da ono što nam je naš Gospodar, dželle šanuhu, propisao i naredio da radimo nije ništa drugo nego samo korist i blagodat za nas i naš život kako na ovom svijetu, tako i na budućem, lijepo je imati i argumente nauke i medicine na svojoj strani, koji potvrđuju kako islam nije ništa drugo nego istina, i s tim argumentima pristupiti ljudima koji su skeptici ili im pokušati približiti našu vjeru.

Zima polahko odlazi i proljeće nagovještava svoj dolazak. Organizam smo u većini slučajeva opteretili malo kaloričnijom i nezdravijom hranom, a ne treba zaboraviti ni smanjene aktivnosti i boravak u zatvorenom prostoru kao i aerozagađenja prisutna u našim gradovima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju skupa sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka.

Na našem tržištu tek se odnedavno progovorilo o manuka medu. Nije ni čudo s obzirom na to da porijeklo vodi sa Novog Zelanda. Proizvode ga pčele koje oprašuju manuka grm. Ovaj je med jedinstven po tome što ima širok spektar medicinskog djelovanja sa klinički potkrijepljenim studijama. Njegova je cijena prilično visoka zbog toga, ali raspon njegovog dejstva to zaslužuje jer liječi stanja od obične upale grla do najtežih oblika raka, autoimunoloških oboljenja, bolesti štitne žlijezde, probavnih bolesti, kožna i mnoga druga oboljenja.

Kad pomislimo na ljeto i sunce, nekako kao treći element uvijek imamo vitamin D, jer to je popularno kazano vitamin sunca. Kad je ovaj vitamin u pitanju, sve majke se odmah mogu sjetiti bočice sa AD kapima ili granula sa ribljim uljem.

U posljednje vrijeme prisutan je vrlo opravdan strah od Zika virusa, pa iako se nama može činiti vrlo egzotičnim i dalekim, s obzirom na to da najveća epidemija vlada u Brazilu i zemljama Južne Amerike, treba kazati da je prisustvo komarca koji ga prenosi zabilježeno i u susjednoj nam Hrvatskoj. Radi se o tigrastom komarcu, a uz njega prijenosnik Zika virusa je i Aedes Aegypti. Osim komaraca, u nekoliko slučajeva potvrđen je i njegov prijenos seksualnim putem.

U ovom broju pozabavit ćemo se organom koji predstavlja veliki misterij i danas u eri visoke tehnologije – ljudskom mozgu, i to iz rodnog aspekta – razlikama u mozgu kod žena i muškaraca. Vjerovali ili ne, i mozak ima spol. Mozak je složen organ i različita morfologija mozga muškaraca i žena tema je koja izaziva veliki interes. Često se postavilo pitanje zašto se djevojčice više vole igrati lutkama, a dječaci autima? Zašto žene i muškarci različito reagiraju u istim stresnim situacijama? Jesu li žene emotivnije od muškaraca? Govore li žene više od muškaraca? Psihološka istraživanja ponašanja, percepcije i pamćenja potvrđuju da zaista postoje očigledne razlike u funkcioniranju mozga žena i muškaraca. Te se razlike mogu pripisati utjecaju genetike, hormona i okoline. Muškarci i žene ne pokazuju razliku kad je u pitanju ispitivanje inteligencije, ali je činjenica da mnoge stvari rade drugačije i koriste različite dijelove mozga prilikom rješavanja problema. Spolne razlike u građi mozga mogu imati utjecaj na proces učenja, govora, a može biti korisno i za postavljanje dijagnoza i liječenje nekih neuroloških bolesti. Mnoga istraživanja spolnih razlika, pogotovo istraživanja u području omjera sive i bijele tvari, daju oprečne rezultate koji prvenstveno ovise o metodi istraživanja. No, postoje područja mozga gdje je spolni dimorfizam vrlo jasno izražen i definiran.

Nerijetko se svi susrećemo sa komičnim situacijama do kojih nas umor može dovesti. Poput tog da mobitel odložite u frižider ili posolite kafu, sasvim slučajno naravno. Za to možete okriviti epizode mikrosna (eng. microsleep-MS), usljed kojeg pojedine moždane stanice u želji da se odmore dožive kratak san, kratke treptaje, pri čemu je ostatak mozga u potpunosti budan.

U ovom broju govorit ćemo o debljini ili pretilosti, bolesti koja ne boli i koju mnogi od nas ne shvataju ozbiljno osim možda kao estetski problem, što je u potpunosti pogrešno, jer debljina izaziva niz drugih komplikacija i oboljenja. Govoreći o svjetskim okvirima, pandemija debljine je u punom jeku, tako da se u stručnim medicinskim krugovima udomaćio termin globesity – debljanje na planetarnom nivou. Važno je istaći kako debljina ne samo da skraćuje životni vijek, već i sam kvalitet života. Jedan 25-godišnjak sa 150 kg ima prosječno za 12 godina kraći životni vijek u odnosu na svog vršnjaka sa 70 kg, a o samoj kvaliteti života suvišno bi bilo komentirati.

Sam termin mizofonija što bi u prijevodu značilo mržnja prema zvuku, osmišljen je 2000. godine i klasificiran kao rijedak poremećaj novijeg doba, ali koji može uzeti toliko maha jer je jako progresivan i može završiti u spektru težih psihičkih stanja.

Uzvišeni Allah dozvolio je Svojim robovima sve što je korisno, a zabranio im sve što je štetno. Sve ono u čemu ima štetnosti islam zabranjuje i čuva društvo od toga. Kaže Uzvišeni Allah: “...i sami sebe ne ubijajte! Allah je doista prema vama milostiv!” (En-Nisa, 29), “...i svojim se rukama u propast ne bacajte!“ (El-Bekara, 195)

Isto kao što je čovjeku zabranjeno sve što je štetno, tako mu je zabranjeno i da on nanosi štetu bilo kojem dijelu tijela, jer ono nije njegovo vlasništvo, ono mu je samo dato u emanet.

Konzumiranje lijepoga i zdrava ishrana pozitivno djeluje i odražava se na čovjekovo zdravlje i njegovo ponašanje, dok loša ishrana ima ružne posljedice kako na tijelo tako i na ponašanje. Jedna od vrlo ružnih i odvratnih stvari kojima je iskušano današnje društvo jeste pušenje, koje se proširilo i među muslimanima, kako Arapima tako i nearapima, kako mladima tako i starima, kako bogatima tako i siromašnima, a ni žene nisu ostale imune na ovu pošast.

Iako su velik i drag dodatak ženskom imidžu, visoke potpetice u konačnici su uzrok i mnogih poteškoća koje mogu rezultirati i odlaskom pod nož i u operacijsku salu. Osim deformiteta kičmenog stuba, krivog držanja, utjecaja na kosti i položaj karlice, visoke potpetice mogu dovesti i do jednog od najbrojnijih i najučestalijih deformiteta današnjice u ortopediji – pojave čukljeva ili medicinskim terminom kazano Hallux valgusa (HV). Carl Heuter 1871. godine uveo je termin i prvi detaljno opisao ovu deformaciju.

U prethodnim brojevima govorili smo o glavoboljama, posebno se osvrćući i izdvajajući fenomen migrene kao njihovog najučestalijeg oblika.

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, i neka su salavati i selami na Allahovog miljenika, odabranog roba i poslanika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve koji slijede njegovu uputu.

Medicini i liječenju uvijek se posvećivala velika pažnja, jer gubitkom zdravlja sve druge dunjalučke blagodati gube smisao ili postaju potpuno bezvrijedne. Savremena medicina, pored već ostvarenog velikog napretka, konstantno se razvija i unapređuje, čime se otvaraju mnoga nova pitanja koja je potrebno analizirati i objasniti s aspekta islamskog prava.

U ovom uvodnom tekstu o savremenim pitanjima vezanim za medicinu govori se o statusu liječenja u islamskom pravu, tj. da li je bolesniku dužnost tražiti lijek ili je to samo dozvoljeno, te o propisu upotrebe lijekova koji u svom sastavu sadrže šerijatom zabranjene materije, poput alkohola i svinjskih derivata.

Glavobolja je bolan fenomen sa kojim se svako od nas susreo barem jednom u životu. U prošlom broju naveli smo standardne podjele i vrste glavobolje, kao i osnovne razlike među njima. U ovom tekstu fokusirat ćemo se na migrenu, jer je, bez sumnje, najčešće susretana u ljudskoj populaciji.

U današnjem vremenu brojne su zdravstvene tegobe kojima su izloženi svi ljudi, a jedna od najrasprostranjenijih jeste glavobolja. Sasvim je sigurno da ne postoji nijedan čovjek koji barem jednom u životu nije osjetio glavobolju. Kako je to najzastupljeniji zdravstveni problem među svim starosnim skupinama, potrebno je upoznati se sa glavoboljom i njenim vrstama i dati osnovne upute za njeno lakše podnošenje i otklanjanje.

Iako smo o imunizaciji pisali još u samim začecima rubrike o zdravlju, nažalost, ova tema se iznova treba aktualizirati zarad dobrobiti djece prvenstveno, ali i ukupne zajednice (naravno o globalnom nivou ne treba niti pričati).

Muslimanka koja je usavršila astrolab

U sirijskom gradu Halebu, u vrijeme Abbasija, u desetom vijeku, živjela je genijalna muslimanka pod imenom Merjem el-Astrolabi. Bila je stručnjak za matematiku i rješavanje komplikovanih nejednačina, što joj je pomoglo da projektuje astrolab. Radila je u centru za astronomiju u palati vladara Sejfu-Devle od 944. do 967. (gregor. god.), gdje je radila na usavršavanju svog projekta.

Merjemin otac bio je astronom u Halebu i radio je na projektovanju i proizvodnji astonomskih aparata i pomagala. Njegova kćerka Merjem radila je na pronalaženju i konstruisanju astrolaba i zbog toga je u historiji i poznata kao Merjem Astrolabijka.

Prvi astrolab proizveden je još u Aleksandriji oko 320. godine prije nove ere, ali taj astrolab nije bio usavršen i dovoljno dobar. Zasluge za njegovo usavršavanje i razvoj pripadaju muslimanima i to ovoj ženi Merjem, koja je jedna od prvih žena naučnika u muslimanskom društvu.

Kao što smo već i najavili u prethodnom broju, ulazimo u konačnicu sa temom o pH vrijednosti organizma. Apostrofirat ćemo najvažnije termine i ukazati na neke medicinske protokole koji se koriste u liječenju i najmalignijih bolesti, a ukazat ćemo i na jednostavne korake koji se mogu uvesti u svakodnevnicu i postati rutina, a koji će nam zasigurno pomoći u prevenciji i očuvanju zdravlja i vitalnosti organizma. Uistinu, zar postoji jednostavnije pojašnjenje od proste rečenice koja nam kaže: Svaki put kad uzmemo zalogaj hrane, mi se ili borimo protiv bolesti ili bolest hranimo. Stoga, na nama je da odaberemo i budemo prijatelji sebi i sopstvenom zdravlju.

U prošlom broju započeli smo tematiku o pH u organizmu i šta to u konačnici treba značiti. Podsjetili smo se termina lužnato i bazno, kao i koji je to njihov idealan omjer (kod zdravog pojedinca pH krvi je između 7,40 i 7,45).

Medicinska zajednica, kao i javnost uopće, posljednjih se nekoliko godina susreću sa dilemom i oprečnim mišljenjem u vezi sa alternativnim konceptom liječenja i izlječenja najzloćudnijih oboljenja, poput raka, baziranih na ovoj teoriji. Naravno, namjera članka nije stati niti u korist jednog stava, već samo čitateljstvo upoznati i sa ovim metodama i stavovima, koje su dale izvanredne rezultate u momentima kad zvanična medicina i nema tako povoljnu prognozu. U posljednjih nekoliko godina veliku je prašinu, bez sumnje, podigao slavni italijanski liječnik, internista i onkolog, dr. Tullio Simoncini koji je, zbog ovakvog pristupa pacijentima sa rakom, ušao u pravi rat sa farmaceutskim kućama i medicinskom zajednicom i ekskomuniciran je iz liječničke komore, ali nije odustao od svoje teorije o liječenju i izlječenju raka. I mada je postigao impresivne rezultate, medicinska zajednica pokušala ga je prikazati kao još jednog šarlatana. Postavlja se, naravno, pitanje, zašto bi tako ugledan i priznat specijalista u oblasti onkologije radije pristao na gubitak titule nego odustao od svoje teorije, ukoliko nije više nego ubijeđen u njezinu ispravnost? Nedavno, jedna od najpoznatijih književnica iz našeg susjedstva, koristeći metode slične Simoncijevim, uspjela je za manje od mjesec dana uspješno izliječiti rak u terminalnoj fazi. Sve to nagnalo me da pomalo odškrinemo vrata ove teme i krenemo u malo, ali napose objektivno istraživanje.

Svjedočenje lady Elisabeth Craven iz davne 1789.: “Žene nigdje ne uživaju veće slobode nego u okviru Otomanske imperije!”

“Mislim da nikad nisam vidjela zemlju u kojoj žene uživaju veće slobode i oslobođenost od svake neugodnosti, kao što je to s Turskom... Turci su primjer svim drugim nacijama kako se treba ophoditi prema našem spolu; ...i ja to ponavljam, gospodine, smatram da ne postoje žene koje uživaju tolike slobode, sigurnost od uznemiravanja, kao Turkinje – i mislim da su, sudeći prema njihovom načinu života, one u stanju da budu najsretnija živa bića.” (Izvor: Lady Elizabeth Craven, A Journey Through the Crimea to Constantinople, 1789.)

Autor prethodnog citata jeste lady Elizabeth Craven, putopisac iz 18. vijeka, dramaturg i pisac, koja je svoje opaske o položaju žena u Osmanskom carstvu načinila davne 1789. godine, mnogo prije pojave feminizma, pokreta za zaštitu ljudskih prava ili savremenih pokreta za oslobođenje žene. Tvrdnje lady Craven, zajedno sa svjedočenjima mnogih drugih objektivnih zapadnih autora, zajedno sa sudskim spisima, finansijskim i političkim dokumentima, potvrđuju da su žene u okviru Osmanskog hilafeta uživale znatno veće slobode i zaštitu nego što ih danas uživaju u mnogim dijelovima zapadnog svijeta. S druge strane, one pobijaju lažne tvrdnje zapadnih orijentalista i feministkinja koje tvrde da je žena muslimanka potlačena u islamu, da je vijekovima ugnjetavana i lišavana identiteta, i da je potrebno da se izvrši njeno oslobađanje od okova nametnutih od represivne vjerske misli.

U prethodnom broju govorili smo o vitaminu D, a ovom prilikom smatram da je potrebno nešto više reći o vitaminu o kojem se u farmaceutskim, medicinskim, a posebno alternativnim krugovima dosta polemizira i zna, ali, generalno, javnost je prilično slabo upoznata. Radi se, naime, o vitaminu B17 (laetrile, to jest amygdalin).

U prošlom broju govorili smo o združenom dejstvu vitamina i minerala, s pregledom nekih namirnica koje najčesće koristimo u prehrani. Tako smo spomenuli vitamine B skupine, vitamin A i C, kao i minerale biotin i bakar. Kazali smo, također, kako vitamini i minerali djeluju združeno, što govori kako organizam nema nikakve koristi od vitamina bez minerala. Potrebe svakog organizma za vitaminima su različite i svako treba uzimati onu količinu koja mu je neophodna. Naravno, stručnjaci su ustvrdili RDD (Recomended Daily Doses), odnosno preporučeni dnevni unos, koji predstavlja optimum organizma za određenu skupinu hranjive tvari. Te naznake nalaze se na svim vitaminima i mineralima, lijekovima i namirnicama.

Iako smo se i u prethodnim brojevima susretali sa temama koje se odnose na važnosti pravilne prehrane, iznova ćemo joj se vratiti jer ulazimo u zimski period kad je pravilna prehrana, uz unos vitamina i održavanje imunog sistema na nivou, od krucijalnog značaja za ljudski organizam. U ovom broju podsjetit ćemo se na združeno dejstvo vitamina i minerala, apostrofirajući namirnice u kojima se nalaze, kao i njihovo najpovoljnije dejstvo.

U ovom broju govorit ćemo o atopijskom dermatitisu ili atopijskom ekcemu. To je oboljenje koje spada u hronične dermatoze praćene suhoćom, svrbežom i upalnim promjenama na koži. Statistike rađene u zadnjem desetljeću ukazuju na izuzetan porast ovog oblika dermatoza. Iako atopijski dermatitis ne bismo mogli okarakterisati kao opasno oboljenje, s pravom možemo kazati kako je to u većini slučajeva duga, trajna i kompleksna bolest, praćena razdobljima poboljšanja i pogoršanja. Pojavljuje se u dojenačkoj dobi i najčešće nestaje u djetinjstvu. Rijetko traje do odrasle dobi. Djeca koja boluju od atopijskog dermatitisa često dolaze iz porodica čiji su članovi i sami skloni alergijskim reakcijama.

Pića koja sadrže velike količine kofeina zaustavljaju pravilan razvoj mozga kod djece

Ljudi i drugi sisavci pokazuju posebne intenzivne patrone spavanja tokom puberteta. Mozak također u ovom periodu najbrže sazrijeva. Ali, ako pacovima (prilikom pokusa) koji su u pubertetu bude dat kofein, proces razvijanja mozga bude usporen. Ovo je rezultat studije koju je podržavala Švicarska nacionalna naučna fondacija (SNSF).

Prosječna konzumacija kofeina od strane djece i mladih povećala se za više od 70% u zadnjih 30 godina, i ne nazire se kraj ovom povećavanju: industrija proizvodnje pića izvještava o najbržoj rastućoj prodaji u segmentu proizvodnje kofeinskih pića poznatim po nazivu “energy drink”. Ovakvo odvijanje stvari nije svakom u interesu, a neki su ljudi posebno zabrinuti zbog mogućih zdravstvenih rizika koje ova pića prouzrokuju kod mladih potrošača.

Glavni uzročnik raka otkriven još prije 90 godina

Rak je rezultat krvne kiselosti i manjka kisika. Ovo je otkrio Oto Heinrich Varburg još davne 1923. Vrlo mali broj ljudi u cijelom svijetu zna za to, jer farmaceutska i prehrambena industrija ovu istinu drže skrivenom već desetljećima. Godine 1931. njemački znanstvenik Otto Heinrich Varburg primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka. Međutim, od tada ništa nije urađeno niti je to dostignuće iskorišteno, već se samo nastavilo sakupljanje novca po cijelome svijetu za daljnja istraživanja preko raznih institucija. Oto je otkrio da je rak rezultat antifiziološke snage i antifiziološkog načina života. Zato što jednim antifiziološkim načinom prehrane (dijeta na osnovi hrane koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću, tijelo stvara kiselu sredinu.

Virusni gastroenteritis, poznatiji kao želučana ili crijevna gripa, nije bilo kakav virus gripe, odnosno sama infekcija uzrokovana je različitim virusima, čiji su glavni simptomi povraćanje i proljev, a zahvata ljude u svim dijelovima svijeta.

U ovome broju osvrnut ćemo se na temu gojaznosti i hormonske (ne)ravnoteženosti. Kod gojaznih osoba primjećuje se čitav niz hormonalnih promjena koje su najčešće njezina uobičajena komplikacija, suprotno općepoznatom uvjerenju da su hormonske promjene uzrokom debljine. Čovjekovu tjelesnu masu regulira složen sistem neuroendokrinih faktora. Masno tkivo nije biološki neaktivna energetska rezerva. To je aktivan sistem koji luči niz hormnona. Zapravo je CNS (centralni nervni sistem) taj koji objedinjuje regulaciju unosa i utroška energije, i na temelju toga slijedi regulacija rada svih endokrinih žlijezda (žlijezde sa unutrašnjim lučenjem). Glavni signali o količini masnog tkiva su: inzulin (luči ga gušterača) i leptin (luče ga masne stanice). Ti signali upućuju se u centar za regulaciju apetita i potrošnje energije u hipotalamusu. Osim o količini masnog tkiva, funkcija endokrinog sistema ovisi i o rasporedu masnog tkiva. Pod pojmom “centralna debljina” podrazumijevamo nagomilavanje masnog tkiva u području trbuha, te su i endokrinološki poremećaji opaženi češće kod osoba sa ovom vrstom debljine. Sa debljinom se najčešće povezuju poremećaji u lučenju hormona rasta, kortizola i spolnih hormona. U gojaznih muškaraca snižena je količina testosterona. U gojaznih djevojčica nastup prve menstruacije javlja se ranije nego u djevojčica sa optimalnom tjelesnom težinom. Uočeno je da i u kasnijoj dobi pacijentice sa gojaznošću imaju problem sa neredovnim menstruacijama. Također, istraživanja su pokazala da pacijentice koje se obraćaju liječniku zbog pojačane dlakavosti i izostanka ovulacije prosječno imaju četrnaest kilograma više od žena koje nemaju takve probleme. Čak i kod uspješnih trudnoća češće su komplikacije u vidu povišenog krvnog pritiska, eklampsija (niz komplikacija kod visokorizičnih trudnoća), kao i porodi carskim rezom. Gojaznost koja započinje u tinejdžerskoj dobi za posljedicu može imati i sindrom policističnih jajnika kao i neplodnost. I u postmenopauzi kod gojaznih žena razina estrogena u krvi viša je nego kod žena koje nisu gojazne. S tim u vezi je i povećana učestalost karcinoma dojke. Čak i menopauze u gojaznih žena nastupa za četiri godine ranije. Funkcija štitne žlijezde kod odraslih gojaznih osoba najčešće je nepromijenjena. Nivo T4 (tiroksin) je normalan i na njega ne utječe prejedanje ili gubitak težine, dok se razina T3 (trijodtironin) brzo mijenja u odgovoru na prehranu. Tako, ukoliko umanjimo unos ugljikohidrata u prehrani dolazi do snižavanja razine T3, dok povećan kalorijski unos dovodi do povišenih vrijednosti. To je zabilježeno i kod normalno teških i gojaznih osoba. Razine TSH (tireotropnog hormona) kojeg luči hipofiza i koji kontrolira funkciju štitne žlijezde i kod gojaznih osoba najčešće je normalna i ne mijenja se prilikom gladovanja. U eksperimentalno izazvanoj gojaznosti odstranjenje nadbubrežnih žlijezda sprečava daljnji razvitak debljine ili je može učiniti reverzibilnom.

Nastavak priče o lijepom i zdravom osmijehu vodi nas dalje u razmatranje ostalih faktora rizika, koji su u stomatologiji i medicini pod kategorijom "općeg karaktera", i tu ubrajamo dob, prehranu, stres, ostala oboljenja. Među prvim od tih čimbenika svakako je dob, jer starenjem i organizam slabi kao i imunološke sposobnosti te primjerice parodontitis kod starijih osoba brže napreduje, jače je izražen i prognoza je nepovoljnija. Starija populacija trebala bi više voditi računa o oralnoj higijeni, posebice prevenciji kao i općem stanju organizma. No, to naravno ne znači da mlađi te iste aspekte trebaju zapostaviti.

Osmijeh i zubi su gotovo prva slika i čimbenik na osnovu kojeg gradimo mišljenje o određenoj osobi. To je onaj prvi utisak. Osobe sa lijepim i zdravim zubima su u pravilu samopouzdanije, otvorenije, ulijevaju osjećaj povjerenja i srdačnosti, i s takvim osobama po inerciji svi lakše i radije komuniciramo. Najvažnija stvar koju moramo imati na umu jeste kako je zdrav osmijeh jedino lijep osmijeh. I naravno, ne govorimo samo o estetskom aspektu. Davno je dokazana veza između bolesti lokaliziranih u usnoj šupljini i drugih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, oka, prijevremenog poroda i drugo. Nećemo jasno zanemariti genetički aspekt u kvalitetu i zdravlju zubi, ali ono što je puno važnije jeste svakako pravilna higijena, ispravna prehrana i redovita stomatološka kontrola. Samo uz takve mjere spriječit ćemo oboljenja zubi i potpornog zubnog aparata (karijes i paradontoza) kao i mnoga druga oboljenja usne šupljine. Trebamo naravno biti svjesni i činjenice da kako starimo, tako i naši zubi stare, i kako postoje određeni znakovi koji nas sve pogađaju tokom godina. Govorimo o pojavama i procesima tipa povlačenja zubnog mesa, caklinske erozija, gubitka bjeline, iritacije desni, osjetljivosti zubi. Povlačenje zubnog mesa je jedan od najučestalijih znakova, progresivnog je tipa, nastaje postupno tokom godina, sporo gotovo neprimjetno. Kad se počnu javljati prvi simptomi ili uz upozorenje stomatologa, pacijenti počinju bivati svjesni problema. Caklinska erozija odnosi se na nepovratni gubitak zubne cakline koji nije bakterijskog porijekla, već se javlja usljed dodira zuba sa kiselinom iz hrane i pića te želučanom kiselinom (usljed povraćanja ili vraćanja kiselog želučanog sadržaja kod nekih oboljenja). Kao posljedica, zubi gube dio zaštitnog sloja, postaju slabiji i osjetljiviji. Gubitak bjeline kojoj najčešće pridonosi taloženje pigmenata iz hrane i pića te stanjivanje cakline, što za posljedicu ima žućkast izgled zubi. Iritacija desni nastaje tokom vremena zbog prisutnosti toksina u plaku, a karakteriziraju je crvenilo, otečenost i krvarenje desni. Osjetjivost zubi javlja se kao posljedica izloženosti zubi caklinskoj eroziji ili zbog povlačenja zubnog mesa. Zubi postaju osjetljivi na toplo/hladno, slatko/slano ili na kontakt sa zrakom. Da bi se spriječilo nakupljanje plaka koje u perspektivi dovodi do upale zubnog mesa, potrebno je obratiti pažnju na oralnu higijenu.
Oralna higijena podrazumijeva svakodnevo četkanje zubi, masažu zubnog mesa i upotrebu zubnog konca. Upala zubnog mesa najlakše će se prepoznati ako se pojavi krvarenje iz desni tokom četkanja. Ukoliko se upala zubnog mesa, odnosno površnog dijela paradonta, zanemari, uznapredovat će i početi razarati dublje dijelove potpornog aparata, te u konačnici dovodi do pomičnosti zuba i njegovog gubitka. Osim nepravilne ili neredovite higijene, postoje i drugi čimbenici koji pospješuju i ubrzavaju tok paradontalne bolesti odnosno same upale. U tu skupinu spadaju loši protetski nadomjesci, ispune, krunice te dijelovi proteza i kvačica koji leže na zubnom mesu. Ukoliko imamo preširoke ispune i krunice, stvara se izvrsno mjesto za zadržavanje hrane i stvaranje plaka. Dijelovi proteze koji leže na zubnom mesu i vrše pritisak na zubno meso, mogu dovesti do mehaničkog oštećenja paradonta i uzrokovati resorpciju kosti. Dakle, loše izrađena ispuna, kvačice, sve to može dovesti do bolesti zubnog mesa i u konačnici gubitka zuba. Ne treba zaboraviti ni pušenje koje, iako ne utječe izravno na sam nastanak upale, dovodi do smanjenja odbrambene sposobnosti organizma te samim tim dovodi do napretka upale. U narednom broju nastavit ćemo sa temom o oralnom zdravlju i savjetima koji mogu pomoći u njegovom očuvanju.

Dijabetes (šećerna bolest) je poremećaj metabolizma karakteriziran hroničnom hiperglikemijom (povišenom razinom šećera u krvi) zbog poremećaja izlučivanja inzulina, djelovanja inzulina ili oboje. Što je inzulin i kako djeluje? Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača u svojim beta stanicama. Ima ulogu ključa za propuštanje šećera (glukoze) u stanice. Kod dijabetesa gušterača proizvodi premalo inzulina da bi omogućila da sav šećer koji unesemo hranom iz krvi pređe u mišiće i druge stanice koje proizvode energiju. Problem nastaje ako šećer ne može ući u stanice i biti iskorišten. Tad se nakuplja u krvi. Tako je i osnovna značajka šećerne bolesti povišen nivo šećera u krvi, koji na dulje staze dovodi do oštećenja na očima, živcima, bubrezima i krvnim žilama. Pobrojana oštećenja spadaju pod kategoriju hroničnih komplikacija šećerne bolesti. Sad ćemo se malo osvrnuti na metabolički proces koji prethodi nastanku energije u tijelu, a nastupa nakon uzimanja obroka. Ako ljudsko tijelo pokušamo predstaviti kao savršen stroj, što ono u svakom slučaju i jeste, i ako pokušamo zamisliti njegov rad, na samom početku postavlja se problem beskonačne opskrbe tog preciznog stroja energijom. Za proizvodnju energije tijelu je potrebna hrana (ugljeni hidrati, masti i bjelančevine). Nakon obroka ugljikohidrati iz probave ulaze u krv, putem krvi dalje odlaze do stanica. Dakle, unos energije obavlja se svakodnevnim obrocima hrane koji se prerađuju metabolički u crijevima i jetri. Glavnina te energije sadržana je u šećeru, ostatak čine bjelančevine i masnoće. Za iskorištavanje šećera u krvi ključnu ulogu ima hormon inzulin, po strukturi peptid, a proizvodi ga, kako smo već naveli, dio gušterače koji se označava imenom Langerhansovi otočići (latinski insula = otok, ostrvo; Paul Langerhans – student medicine koji je proučavao gušteraču 1869. godine), pa otuda i imena za sam hormon kao i cjelokupnu regiju koja ga proizvodi. Nakon pojedenog obroka nastupa značajan porast šećera u krvi, što ima za posljedicu pojačanu proizvodnju inzulina. Inzulin unosi šećer iz krvnih žila u tkiva i tako omogućava rad savršeno preciznog stroja – ludskog tijela. Ukoliko gušterača djelimično proizvodi inzulin ili ga uopće ne proizvodi, šećer se gomila u krvnim žilama jer ne može ući u tkiva, tijelo nema dovoljno energiije i nastaje bolest koja se označava kao šećerna bolest ili dijabetes. Medicinski naziv za šećernu bolest je diabetes melitus. Termin diabetes označava pretjerano mokrenje, a riječ melitus znači med. U prošlosti su liječnici dijagnosticirali dijabetes kušajući pacijentov urin. Sladak okus urina potvrđivao je dijagnozu. Danas, na sreću, promijenio se način dijagnosticiranja bolesti. Treba naglasiti da u većini slučajeva pacijent sam može ustanoviti sumnju na ovo oboljenje, a njegov liječnik naravno nakon testova i zvanično potvrditi dijagnozu. Vodeći simptomi dijabetesa su često i obilno mokrenje, gubitak na težini, slabost, umor i zamagljen vid. Postoje dvije kategorije dijabetesa: tip 1 i tip 2. Dijabetes tip 1 javlja se u djetinjstvu ili mladosti i inzulin je neophodan u liječenju. Izazvan je samim imunim sistemom koji uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin (beta stanice). Dijabetes tip 2 obično se polahko razvija kod odraslih i napreduje vremenom. S početka se može liječiti dijetom i tjelovježbom, ali u kasnijoj fazi bolesti uvode se medikamenti i inzulin. Faktori koji utječu na glukozu u krvi su prvenstveno hrana (ugljikohidrati – podižu nivo glukoze u krvi), zatim tjelesna aktivnost koja snižava nivo glukoze te stres koji može podići nivo. Ako bismo se sad zapitali, a što to dovodi do nastanka samog oboljenja, unatoč mnogim pokusima i istraživanjima te praćenjima velikog broja populacije kroz studijske skupine i mada su inkorporirane sve znanstvene i prvenstveno medicinske discipline i koriste se svi benefiti savremene tehnologije, još uvijek nema jedinstvenog i egzaktnog odgovora na to pitanje. Pouzdano se može kazati da je za ovo oboljenje potrebna kombinacija nasljedne sklonosti i vanjskih faktora. Prepoznati su geni čija pojava i kombinacija može poslužiti kao procjena mogućnosti oboljenja. Statistički, ako otac djeteta boluje od dijabetesa tipa 1 šanse da dijete oboli su 5% veće nego da majka ima isto oboljenje. Bolest je češća u manje sunčanim krajevima te shodno tome stoji pretpostavka da dio uloge u nastanku oboljenja ima i nedostatak vitamina D. Utjecaj stresnog načina života čovjeka današnjice kao i zagađenost okoline i namirnica koje unosimo, ukazuju na porast javljanja dijabetesa tokom zadnjih deset godina. Na kraju, što reći? Genetiku izmijeniti ne možemo, ali možemo paziti na prehranu, tjelesnu aktivnost i pozitivno gledati na život.

Allahu nije teško otkloniti nijednu bolest, nijedan problem, bio on fizički ili psihički. Koliko je On bolesnih izliječio, siromašnih obogatio, propalih spasio, zalutalih uputio, slabih ojačao, jer Njemu Uzvišenom ne promiče ništa ni na Zemlji ni na nebu. Zar ne znamo kako je otklonio brigu od Jakuba, alejhis-selam, i sastavio ga sa njegovom djecom kada je Jakub rekao: "Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim“ (prijevod značenja Jusuf, 86) i: “Ja se neću jadati, nadam se da će mi ih Allah sve vratiti; uistinu On sve zna i mudar je" (prijevod značenja Jusuf, 83). Zar nismo obaviješteni kako je otklonio nevolju od Ejuba, alejhis-selam, nakon duge bolesti: “I Ejjubu se, kada je Gospodaru svome zavapio: 'Mene je nevolja snašla, a Ti si od milostivih najmilostiviji!' – odazvasmo i nevolju mu, koja ga je morila, otklonismo i vratismo mu, milošću Našom, čeljad njegovu i uz njih još toliko i da bude pouka onima koji se Nama klanjaju.” (prijevod značenja El-Enbija, 83-84.)

Vjerujem kako se svako od nas barem jednom susreo sa nelagodom prouzrokovanom neugodnim osjećajem nagluhosti, punoće, šumom u uhu, a ponekad i vrtoglavicom, u krajnjem slučaju nimalo prijatnom upalom uha. Vrlo često sami smo krivi za to jer ne znamo pravilan način održavanja higijene uha. Najčešće nakon kupanja ili prilikom osjećaja svrbeža posegnemo za popularnim baby-štapićima. I to je prva kardinalna greška. Ne znam da li ste uočili da čak na njihovoj ambalaži piše upozorenje kako se ne smiju koristiti za čišćenje ušnog kanala. Da, ali svejedno, svi krenemo u smjeru te pogreške. Da bismo pojasnili zašto nas uho uopće i zasvrbi, malo ćemo se osvrnuti na anatomiju i histofiziologiju ovog organa. Uho je suptilan instrument odgovoran za raspoznavanje i sakupljanje zvukova i prijenos zvučnog signala u mozak. U uhu se nalaze polukružni kanali odgovorni za ravnotežu i orijentaciju. Postoje tri polukružna kanala, dva određuju vertikalna kretanja tijela, kao što su pad i skakanje, a treći horizontalna – okretanje. Uho je u potpunosti formirano već u 18. sedmici prenatalnog razvitka i izvršava svoje funkcije u tijelu fetusa, a već u 8. sedmici započinje sa aktivnošću. Uho nije samo prvi organ koji počinje raditi, već i posljednji koji prestaje sa radom. Uho opskrbljuje mozak senzornom energijom. Osim sluha, bez uha ne bismo poznavali ravnotežu. U uhu se stvara cerumen ili, kako se još često naziva, ušni vosak, smola. Cerumen je žutosmeđa masa koja u ušnom kanalu (zvukovodu) nastaje kao produkt rada ceruminalnih žlijezda i žlijezda znojnica, pomiješana s oljuštenim stanicama kože, česticama nečistoće i ponekom dlakom iz zvukovoda. Stvaranje i spontano čišćenje cerumena iz zvukovoda prirodne su pojave. Međutim, u nekih ljudi dolazi do potpunog začepljenja zvukovoda cerumenom, bilo zbog povećanog stvaranja ili otežanog spontanog čišćenja (npr. sužen zvukovod, životna dob), a često i nepravilnog postupanja pri održavanju higijene zvukovoda. Tada nastupaju tegobe koje znaju biti vrlo neugodne, a kada se prvi put jave, obično nas zaplaše zbog neugodnog osjećaja nagluhosti i punoće (pritiska) u ušima, šuma ili vrtoglavice. Cerumen čini kožu zvukovoda masnom, elastičnom, odbija kukce svojim mirisom i djeluje kao baktericid. Zdrava količina cerumena štiti naše uho od infekcija i trauma, međutim višak dovodi do povećanja mogućnosti od infekcija i otežava sluh. Začepljenje uha može biti, dakle, prouzrokovano povećanim stvaranjem cerumena ili nestručnim pokušajima čišćenja uha. Dakle, na prvom mjestu pogrešnih postupaka prilikom začepljenja uha nalazi se pokušaj samopomoći pamučnim "baby-štapićem". Kako ovakvi pokušaji obično ne urode plodom, a osjećaj svrbeža i nagluhosti se pojačava, korisnik postaje sve agresivniji, štapić ulazi sve dublje u zvukovod pa dolazi do utiskivanja cerumena dublje u zvukovod ili do boli zbog povrede kože zvukovoda. Koža je u dubljim dijelovima zvukovoda jako tanka i stoga osjetljiva na ovakve manipulacije koje je mogu povrijediti uzrokujući bol, a uho čine osjetljivim na bakterijske i/ili mikotičke infekcije. Nisu rijetke ni povrede bubnjića štapićem, pogotovo u djece, ili otkidanje dijelova štapića i zaostajanje u zvukovodu (corpora aliena – strana tijela). Na drugom mjestu je nestručna manipulacija prilikom ispiranja zvukovoda koja može izazvati dodatne neugodnosti (vrtoglavicu i sl.). Zato otorinolaringolozi preporučuju izbjegavanje upotrebe štapića, bilo kod svrbeža (moguće mikoze!) ili kao sredstva za čišćenje uha. Ispiranje uha povjerite medicinski educiranoj osobi, svome liječniku. Pravilno i stručno odstranjenje nakupljenog cerumena – ispiranje vodom temperature 37°C u ordinaciji specijaliste otorinolaringologa ili liječnika porodične medicine – obično uspješno odstranjuje ove tegobe, a "bolesnik", riješen svojih tegoba, zadovoljan napušta liječničku ordinaciju. Problemi obično nastaju prilikom nestručnog pokušaja odstranjenja cerumena iz uha. Istina, danas u svijetu postoje teorije kako ni ispiranje uha nije tako dobro i poželjno te u nekim zemljama, primjerice Australiji, ne rade više takve intervencije. Alternativu predstavljaju tzv. gorući tuljci, što se, zbog upotrebe vatre, smatra kuriozitetom. Tuljac od papira ili drugog ekološkog materijala, obložen pčelinjim voskom obogaćenim propolisom, postavi se užim krajem na početak zvukovoda. Suprotni kraj tuljca se zapali, a toplina i podtlak (princip osmoze) koji pri tome nastaju razmekšat će i izvući cerumen iz zvukovoda i riješiti vas nelagode. Radi se o potpuno bezopasnom i vrlo učinkovitom postupku. Pri tome treba reći da je nužno slijediti upute proizvođača glede prozračnosti prostora te da kod ovog postupka trebaju biti prisutne dvije osobe. Na tržištu su popularne ''Bio Hopi'' svijeće. Dosta liječnika preporučuje ovu metodu. Osobno sam za to da ako se odlučite na ovaj princip čišćenja uha, neka to bude u ordinaciji otorinolaringologa. Ukoliko vam se vosak stvara previše, savjet je odlazak liječniku ili opće prakse ili ORL specijalisti da vam se uradi čišćenje uha, bilo klasičnom metodom ispiranja bilo sa gorućim tuljcem. I na kraju, još jednom da alarmiramo – baby-štapiće koji se mogu kupiti u svakom marketu prestanite upotrebljavati još danas.

Čovječanstvo je pilo tu zdravu tekućinu i koristilo se njome od početka civilizacije. Da Allah nije dao mlijeko, ne bismo se nalazili gdje se danas nalazimo. Ustvari, moderna civilizacija ne bi opstala bez ove velike blagodati stoke koju je Uzvišeni Allah potčinio čovječanstvu za korištenje: ''I stoku On za vas stvara; njome se od hladnoće štitite, a i drugih koristi imate, njome se najviše i hranite; ona vam je ukras kad je sa ispaše vraćate i kad je na pašu izgonite, a nosi vam i terete u mjesta u koja bez velike muke ne biste stigli – Gospodar vaš je, uistinu, blag i milostiv.'' (Prijevod značenja En-Nahl, 5-7) Zbog toga i zbog bliskog odnosa koje čovječanstvo ima sa stokom, nalazimo da je Iblis naporno radio u pridobivanju Ademovog potomstva da obožavaju kravu, kao što je vidljivo u priči Musaa, alejhis-selam, u Kur'anu, kao i u mnogobrojnim kulturama širom globusa koje su obožavale krave. Uzvišeni Allah spomenuo je razgovor koji se dogodio kada je Iblis proklet od Allaha jer je odbio učiniti sedždu Ademu, alejhis-selam: ''...'i navodit ću ih, sigurno, na stranputice, i primamljivat ću ih, sigurno, lažnim nadama, i sigurno ću im zapovijediti pa će stoci uši rezati, i sigurno ću im narediti pa će stvorenja Allahova mijenjati!' A onaj ko za zaštitnika šejtana prihvati, a ne Allaha, doista će propasti!'' (Prijevod značenja En-Nisa, 119)

Kičma (kralješnica) je šupalj koštani stup koji čini osnovu tijela. Njezinu pak osnovu čine kralješci (pršljenovi) kojih ima 33 ili 34 i koji su međusobno spojeni zglobovima ili srasli. U kanalu kičme, koji tvore lukovi i trupovi kralješaka, smještena je kičmena (kralješnična) moždina, dobro zaštićena u kanalu od vanjskih oštećenja. Prema topografskim područjima kralješke dijelimo na vratne (7), grudne (12), slabinske (5), krstačne (5) i trtične (4) ili (5). Vratni, grudni i slabinski kralješci odraslog čovjeka slobodni su, a krstačni i trtični su srasli u krstačnu i trtičnu kost. Dakle 33-34 kralješka i 140 mišića razlogom su što uspravno kročimo. Ako jedna od navedenih karika popusti, nastupaju problemi koji u najtežim slučajevima dovode do operacijskog stola. Ali usvajanjem nekoliko jednostavnih pravila mogu se učiniti prava čuda za kičmu i kvalitet samog življenja. Kad se nađemo u raljama boli, znamo o kakvom nezgodnom iskustvu je riječ. Najčešće se susrećemo sa četiri problema: lumbago, išijas, ukočen vrat te upala ligamenata. Lumbago – radeći neku uobičajenu radnju, tipa pospremanje kreveta, pružajući ruku prema jastuku iznenada osjetite kako vas je nešto ''presjeklo''. Radi se o lumbagu koji je u narodu poznat i kao ''heksenšus'' ili ''vještičiji ubod'', a odgovara kliničkoj slici oštre boli koja nastaje prilikom nagle i nezgodne kretnje, naprezanja ili podizanja teškog tereta. Išijas – ovaj pojam se odnosi zapravo na najduži živac u našem tijelu (n. ischiadicus) koji inervira motorno stražnju skupinu mišića natkoljenice i sve mišiće potkoljenice i stopala. Senzibilno inervira kožu stražnje strane natkoljenice, posterolateralne i prednje strane potkoljenice. Bol koju uzrokuje upala ovog nerva (lumboishijalgija) manifestira se isključivo u nogama, a često je posljedica dugotrajne križobolje koja nije liječena. Ukočen vrat – loše i neispravno držanje tijela, stres ili abrazija kralježaka samo su neki od uzroka hronične zategnutosti vratnih mišića, koja dovodi do lančane degenerativne reakcije. Naime, s vremenom se u mišićima stvaraju miogeloze – nakupine mliječne kiseline, koje dovode do bolnih stanja. One nastaju zbog dugotrajne kontrakcije mišića, koji za razliku od mišića ruku i nogu koji se tijekom dana više pokreću, služe uglavnom kao stabilizatori ramena i vrata. Upala ligamenata – ligamente bismo mogli promatrati kao prirodne amortizere koštanog sistema. Svega oko 5% od ukupnog broja poteškoća s kičmom povezano je s ligamentima. Ukoliko spadate u tu rijetku kategoriju i patite od probadajuće boli koja vas prostrijeli kad se najmanje nadate, znajte kako nije problem u udovima; naprosto trebate vježbanjem ojačati mišićni sistem i problemi će nestati.

Obavljanje fiziološke potrebe sjedeći na wc-školjki neće nikada isprazniti sve potpuno, nešto će uvijek ostati unutra, što kasnije uzrokuje česte posjete WC-u, a norma je zapravo samo jednom dnevno uraditi ono što na lijep način naziva br. 2 posao! Ako u potpunosti ispraznite nečisti, onda, naravno, imate potpuno prazan sistem koji ne treba ponovo ispražnjavati za jedan period, obično ne do sljedećeg dana. Svakako, možete čuti od svog doktora da je 4-5 puta dnevno normalno obavljati veliku fiziološku potrebu, ali ovo je iz perspektive nedovoljnog ispražnjavanja na početku. 4-5 puta dnevno ispražnjavanje je potpuno nepotrebno i neprirodno. Činjenica je da zapadnjaci moraju više puta obavljati br. 2 posao ukazuje da nečisti jednog jednostavnog obroka mogu da prepune njihov sistem i da ih odmah natjeraju u WC. Kad bi smećari u Velikoj Britaniji ispraznili samo vrh svake kante za smeće, onda bi se kante morale svaki dan ispražnjavati. Ovo ne samo da bi bio dodatni posao, već bi uzrokovao dodatne zdravstvene opasnosti zbog nečisti koje sve vrijeme ostane u sistemu i nikad nije potpuno ispražnjeno. Ima smisla, zar ne?

U ovom broju pozabavit ćemo se malo brojevima sa kojima se svi susrećemo i čije bismo vrijednosti trebali poznavati, jer mogli bi nam spasiti život. Naime, radi se o vrijednostima tipa: optimalna tjelesna težina, opseg struka, krvni tlak, vrijednosti triglicerida, frekvencija srca ujutro... Najčešće ubojice današnjice su one prouzročene oboljenjima kardiovaskularnog i krvnožilnog sistema, mada je njihovo preveniranje uistinu jednostavno: malo pripaziti na prehranu, unos kalorija, tjelovježbu...

U ovome broju govorit ćemo o jednom od najljepših perioda u životu svake žene – trudnoći. U tom popularno nazvanom ''drugom stanju'', lice svake žene zrači pozitivnom energijom i isijava sreću i zadovoljstvo. Ali, ono na što želimo skrenuti pažnju odnosi se na aspekt ženskog tijela i njegu u trudnoći. Tijelo će se mijenjati, i to je nužno, ali niti jedna od nas ne bi smjela dozvoliti da se tijelo deformira. Sve što je potrebno uraditi jeste na vrijeme se raspitati o pravim kozmetičkim tretmanima koji su prilagođeni trudnicama kao i o pravilnoj i dozvoljenoj tjelovježbi. Mnogobrojna istraživanja akušera i ginekologa pokazala su da tjelovježba nema nikakav štetan utjecaj na tok trudnoće, već naprotiv blagotvorno djeluju kako na majku tako i na plod. Ali, izbor tjelovježbi kao i konsultacije sa ljekarom su obavezni. Ukoliko se pitate od kada se može početi sa vježbanjem, odgovor je – od samog početka. Međutim, ono što treba izbjegavati jeste skakanje. Ovakav savjet odnosi se prije svega na sportistkinje i žene koje su i prije trudnoće redovito vježbale. Opet se apostrofira nužnost konsultacija sa ljekarom. I ukoliko ljekar nije ustanovio suprotno i ukoliko je eliminirana mogućnost kontraindikacija, tjelovježba će trudnicama pomoći u održanju mišićnog tonusa i poboljšanju funkcioniranja kardiovaskularnog sistema, pomoći će pri kontroli povećanja tjelesne mase, a zaštitit će ih od hipertenzije, venske tromboze, proširenih vena i bolova u leđima. Tjelesne aktivnosti koje se u svakom slučaju preporučuju su prije svega pješačenje, vožnja biciklom, plivanje, fitnes prilagođen trudnicama kao i vježbe disanja koje će pomoći tijekom samog porođaja. Pješačenje se preporučuje svakodnevno, ima odlične efekte na kardiovaskularni sistem, čini i održava gipkijim mišiće nogu. Vožnja biciklom je isto jako dobar odabir jer ste na svježem zraku i same određujete tempo napora. Ali plivanje je svakako najbolji izbor tjelovježbe za trudnice, kojim se stječe opća kondicija, svi mišići se rasterećuju i kralježnica, poboljšava se venski krvotok i prokrvljenost uopće. Nadalje, preporučuje se fitnes prilagođen trudnicama kao i drugi oblici tjelovježbi koji se nude u vašem okruženju, a pod preporukom i nadzorom ljekara. Tokom vježbanja morale biste pozorno osluškivati svoje tijelo. Znaci koji ukazuju da morate prekinuti s vježbanjem su: bol u bilo kojem dijelu tijela, spazam – grčevi ili probadanje, nesvjestica ili vrtoglavica, tahikardija – pojačano lupanje srca, glavobolja, pojačan otok ruku, stopala, zglobova ili lica, istjecanje plodove vode, vaginalno krvarenje... Ako ste uočile neki od simptoma, napravite predah, a ako bilo koji od simptoma ne nestane, javite se odmah u najbližu zdravstvenu ustanovu.

U prethodnom broju govorili smo o infekcijama mokraćnog sistema, ukazujući na činjenicu kako infekcije tog tipa, iako naizgled bezazlene, mogu biti vrlo upozoravajuće. Takve infekcije mogu biti i prvi znak upozorenja na postojanje druge bolesti koja podržava infekciju. U urološkoj praksi ove bolesti su jako česte. U praksi se najčešće viđa bakterijska upala urogenitalnog trakta. To su najčešće bolesti koje se zajednički nazivaju upalne bolesti donjeg mokraćnog sistema (uretritis i cistitis). Kod žena bez iznimke postoje istodobno. Važno je naglasiti da se upale ovakvog tipa uvijek trebaju tretirati od strane ljekara jer neliječene infekcije mogu imati za posljedicu mnoge komplikacije uključujući u nekim slučajevima i sterilitet kod žena. Neliječena upala mokraćne cijevi u muškaraca može se proširiti u prostatu (bakterijski prostatitis) ili sjemenovodom u epidimis (epididimitis).

Urinarne infekcije su problem s kojim se podjednako suočavaju i muškarci i žene.

Infekcije urinarnog trakta su stanja koja se vrlo često susreću u urološkoj praksi. Govorimo, dakle, o upalnim bolestima mokraćnog sistema koje spadaju u heterogenu skupinu bolesti koje se razlikuju po uzročnicima, metodama dijagnostike i liječenja. Jasno, i prevencija je različita.

Nastavljamo sa serijalom posvećenom ženskom zdravlju i temom o gubitku trudnoće. U prethodnim brojevima osvrnuli smo se na definiciju spontanog pobačaja kao i na osnovne uzroke koji dovode do njega. U ovom broju nastavit ćemo govoriti o spontanim pobačajima i pokušati malim savjetima, kako stručnim tako i alternativnim koji su se pokazali dobri u praksi, olakšati ženama uvid u taj proces u tijelu, i kako i na koji način pokušati spriječiti pobačaj kod naredne trudnoće.

U prethodnom broju počeli smo sa novim serijalom kojim će se malo više mjesta dati ženskom zdravlju, sa akcentom na reproduktivno zdravlje žene i komplikacije koje ga često mogu pratiti. Tema kojom smo započeli serijal jeste ''gubitak trudnoće''. Osvrnuli smo se na definicije spontanog pobačaja, glavne uzroke kao i osnovne podjele. U ovom broju govorit ćemo o najranijim znakovima spontanog pobačaja kao i dijagnostičkim metodama koje se primjenjuju u otkrivanju njihovih uzroka.

U ne tako davnoj prošlosti pod pojmom spontanog pobačaja mislilo se na gubitak trudnoće prije 28. tjedna trudnoće, preciznije na gubitak ploda lakšeg od 1000 g. Danas napredak i uspjesi u oblasti perinatologije i neonatologije u zbrinjavanju djece teže od 500 g. mijenjaju tu definiciju. Tako se granica definicije spontanog pobačaja pomjera na 24. tjedna, odnosno na težinu ploda nižu od 500 g. Prijevremeni završetak trudnoće nakon tog razdoblja, dakle plod teži od 500 g označuje se kao prijevremeni porođaj. Ako bismo govorili o uzrocima spontanog pobačaja većina autora navode da je čak 70% svih spontanih pobačaja rezultat anomalije zametka. Dakle svaki drugi spontani pobačaj nastaje zbog nesposobnosti zametka da se pravilno razvija. Abnormalnosti zametka nastaju kao posljedica kromosomskih anomalija ili kao posljedica štetnih egzogenih (vanjskih) utjecaja kao što su štetno djelovanje rendgenskog zračenja ili djelovanja organskih rastvarača, intoksikacije, duhana i duhanskog dima, konzumacije lijekova kao i dejstvo i utjecaj alkohola. Te se abnormalnosti očituju poremećenim razvitkom oplođene jajne stanice kada dolazi do normalnog rasta trofoblasta ( iz kojeg se razvijaju ovojnice zametka i posteljica) ali ne dolazi do razvitka embrioblasta (dijela iz kojeg se razvija zametak). Takva vrsta spontanog pobačaja označuje se kao blighted ovum ili anembrionalna trudnoća (Windei, Windmole). A ukoliko se zametak u početku normalno formira a potom se prestane registrirati embrionalna srčana akcija radi se o retiniranom spontanom pobačaju (missed abortion, Blutmole ). Postoji i poseban oblik spontanog pobačaja kada dolazi do djelomične ili potpune grozdaste degeneracije trofoblasta kada govorimo o mola hydatidosa (Blasenmole). Kada govorimo o majci, uzroci pobačaja obuhvaćaju anomalije maternice (1-5%), insuficijencija vrata maternice (oko 1%), hormonalni poremećaji (insuficijencija žutog tijela), febrilne infekcije majke (15-20%), psihički faktori kao i imunološki razlozi. Osnovna podjela spontanih pobačaja bila bi podjela na biokemijski i klinički pobačaj. Biokemijski pobačaj označava prekid trudnoće koja se nikada nije mogla klinički dokazati (ginekološkim i / ili ultrazvučnim pregledom). Sam tijek biokemijske trudnoće koji je vrlo kratak, kao i sam biokemijski pobačaj prate se isključivo biokemijskim parametrima odnosno razinom hCG u krvi. Kada govorimo o kliničkim pobačajima razlikuje se rani i kasni pobačaj. Rani pobačaj označuje neželjeni prekid trudnoće prije 16. tjedna trudnoće, a kasni pobačaj označuje završetak trudnoće nakon 16. tjedna. Oznaka klinički pobačaj znači da se trudnoća pored biokemijskim parametrima mogla dokazati i njezin tijek pratiti i ultrazvučno. Postoje slučajevi kada kod jedne žene imamo pojavu tri ili više spontanih pobačaja i tada govorimo o habitualnim ili ponavljajućim spontanim pobačajima. Učestalost biokemijskih pobačaja je 40-45% a kliničkih 10-15%. Iako su ovo na prvi pogled dosta stručni podaci, oni označuju tek mali uvod u tematiku kojom ćemo se baviti u narednim brojevima i predstavljaju neophodan temelj pojednostavljen na najbolji mogući način, jer se uistinu radi o kompleksnosti embriološke znanosti. Na žalost tema spontanih pobačaja prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije ( SZO ) je više nego aktuelna kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini, pa smo se i mi odlučili dati joj mjesta u časopisu. U narednim brojevima govorit ćemo o najranijim znakovima spontanog pobačaja, kao i brojnim dijagnostičkim metodama koje se primjenjuju radi otkrivanja uzroka spontanih pobačaja.

U ovome broju govorimo o radu u smjenama i načinu na koji utječe na biološki ritam. Proživljavanje jet laga i putovanje kroz vremenske zone ozbiljan je fenomen, ali iscrpljujući rad u smjenama, primjerice noćnim ili rotacijski rad u dvije ili tri naizmjenične smjene, još je stresniji za naš organizam, jer zahtijeva kontinuirane prilagodbe unutarnjeg sata radnom vremenu.

U prošlom broju govorili smo o jet lagu – neusklađenosti sa tjelesnim satom i narušenosti normalnog ritma budnosti i sna – koji doživljavaju putnici zbog razlike u vremenskim zonama, a u ovom broju pozabavit ćemo se sa fenomenom jet laga koji doživljavaju smjenski radnici, ali i neke druge kategorije ljudi. Dakle, jako velik broj populacije susreće se sa ovim fenomenom, prije svega ljekari, medicinsko osoblje, policajci, vatrogasci, rudari kao i mnogobrojni radnici u drugim zanimanjima. Ne trebamo, naravno, zanemariti ni studente i učenike koji zbog svojih školskih obaveza i priprema ispita često zamijene dan za noć. Tu su, naravno, i mlade majke koje svoj bioritam prilagođavaju ritmu novorođenčeta. Za razliku od putnika koji se, uvjetno rečeno, ipak prilično brzo adaptiraju na novonastale uvjete, radnici u smjenama, oni koji naizmjenično rade u različita doba dana, suočavaju se ozbiljnijim problemima, koji mogu utjecati na njihov zdravstveni status i socijalni život. Utjecaj na njihovu fiziologiju je neupitan. Oni koji rade u noćnim smjenama, moraju se prilagoditi ritmu obrnutom od prirodnoga. Iako mogu spavati po danu, taj san dovoljno ne okrepljuje. Druga važnija stvar odnosi se na nužnost ranijeg odlaska na spavanje, isključivo iz medicinskih razloga, a u vezi je sa pravilnim radom endokrinih žlijezda. Jer, postoje supstance u našem organizmu koje se luče isključivo noću i tokom sna i neredovno spavanje, kao i kasno lijeganje, utječu na mnogobrojne fiziološke funkcije, a posljedice su često nepopravljive. Takva jedna supstanca jeste melatonin – hormon čija sekrecija i sinteza predstavljaju odgovor na različite spoljašnje podražaje (svjetlost, tama) koji se prenose određenim nervnim putevima do žlijezde. Sinteza ovog hormona odvija se isključivo noću, a sekrecija danju. Melatonin, pored brojnih drugih uloga, određuje cirkadijalni ritam ljudi, utječe na emotivni doživljaj vezan za izmjenu sezonskih doba i promjenu dužine dana i noći. Melatonin je moćan protektor, zaštitna molekula, antioksidans, utječe na pravilan rad imunog sistema, koštanog tkiva, koštane srži, bubrega, mozga, reproduktivnog sistema, a protektuje i nadbubreg i štitnjaču. Najveće dejstvo ima kod mladih osoba. Ima jak utjecaj na održavanje vitalnosti i mladalačkog izgleda. Mogli bismo ga prozvati i hormonom mladosti. Najbolje što možete učiniti za sebe jeste da obezbijedite sebi siguran period sna u vremenu od 22 do 02 sata. Ali, što je sa ljudima koje smo u početku pobrojali? Svima onima koji moraju biti budni dok ostatak svijeta spava, i to ne samo ne spavati, već i raditi i ne praviti greške. Radnici u smjenama snose veći rizik od pogrešna prosuđivanja i incidenata zbog sanjivosti i smanjene pažnje. Noćna budnost pravi je izazov za radnike jer je u to vrijeme i koncentracija slabija. Iako se organizam vremenom prilagodi izmijenjenom režimu bioritma i noćnim smjenama, ipak kod većine radnika u smjenama postoji ustrajna težnja za spavanjem tokom radnog vremena, kao i nedovoljna pospanost tokom dana. Budući da većina populacije ne podliježe izvrnutom noćnom ritmu, noćnim je radnicima, kao manjini, teško održati svoj društveni život i skladne međuljudske odnose. Dužnosti koje imaju prema porodici, rodbini i prijateljima, kao i radno vrijeme trgovina, banaka, pošte i drugih javnih ustanova, otežavaju radniku u noćnim smjenama potpun prijelaz na izvrnuti ritam budnosti i spavanja. Ako uspiju zamijeniti dan za noć da bi olakšali sebi, tada imaju poteškoće sa obavljanjem svojih potreba u ustanovama koje rade samo danju.

S obzirom na nedavno završene obrede hadždža i dugo putovanje koje su prošli putnici hodočasnici, smatram da je pravo vrijeme progovoriti malo o bioritmu i putovanju kroz vremenske zone. Takve vrste putovanja, dakle putovanja kroz vremenske zone, nisu usklađene sa našim tjelesnim satom te narušavaju normalan ritam budnosti i sna. Osim putnika, sa ovim fenomenom susreću se i svi oni koji rade u smjenama. Dakle, ukoliko ste ikad putovali avionom kroz nekoliko vremenskih zona, velika je vjerovatnoća da ste doživjeli jet lag, poremećaj koji se javlja usljed nesklada između stvarnog vremena (na satu) i vašeg prirodnog ritma između sna i budnosti. Putujete li, recimo, iz Bosne prema Saudijskoj Arabiji, dakle jugoistočno, po dolasku će vas zateći najmanje šest sati manje nego što je u istom trenutku u BiH. Upravo će vas za toliko sati ranije obuzeti pospanost u odnosu na prosječnog lokalnog stanovnika, a za jednako toliko ćete se i ranije probuditi. Radi prenošenja svoga biološkog ritma bit ćete neusklađeni ne samo s prirodnim svjetlom već i sa životnim ritmom tamošnjih stanovnika. Da biste se mogli uklopiti u život sredine u koju ste doputovali, trudit ćete se prilagoditi ritmu koji ondje preovladava. Ali ne zaboravite, jednaka prilagodba bit će vam potrebna i kad se vratite kući. Putuje li se na relaciji sjever – jug, nema učinka jet laga jer ostajemo u istoj vremenskoj zoni, ili u najgorem slučaju mijenjamo zonu za plus-minus jedan sat. Tako, recimo, oni koji su putovali u Južnu Afriku nisu pretrpjeli jet lag, ali su zato mijenjali godišnje doba jer se Južna Afrika nalazi južno od ekvatora. No, krenimo redom i pojasnimo što uopće znači jet lag? Jet lag doslovno znači mlazno zaostajanje, preciznije vremensko zaostajanje uzrokovano putovanjem u avionu. Kad stignemo na birano odredište koje se nalazi u drugoj vremenskoj zoni, naš biološki sat je zaostao u zoni iz koje smo doputovali. Biološki sat je prirodni mehanizam koji diktira brojne funkcije organizma u ritmu od 24 sata, osobito budnost i spavanje, tjelesnu temperaturu, probavu i rad endokrinih žlijezda (žlijezde sa unutarnjim lučenjem). Tegobe izazvane jet lagom su nesanica noću, pospanost danju, glavobolja, gubitak apetita, probavne smetnje, razdražljivost, potištenost... Budući putnici ne trebaju se sad uplašiti, jet lag ne traje dugo, jer se naš biološki sat počinje vrlo brzo prilagođavati, ovisno o vanjskim podražajima, a naročito pod utjecajem izloženosti dnevnom svjetlu, odnosno tami. To prilagođavanje odvija se tijekom nekoliko dana, korak po korak, sve dok se biološki sat ne izjednači sa sunčevim ritmom. Trajanje prilagodbe nije lahko predvidjeti, jer ovisi o trajanju putovanja, prijeđenoj razdaljini i udaljenosti dviju vremenskih zona. Tako ako naprimjer putujete od Sarajeva do Mekke, naći ćete se u većem neskladu između vlastitog i lokalnog sata, nego ako putujete samo do Lisabona, gdje je vremenska razlika samo jedan sat manje nego kod nas. Da biste se što prije prilagodili, preporučuje se izlaganje prirodnom svjetlu, uzimanje obroka i odlazak na počinak u terminima nove vremenske zone. Treba izbjegavati spavanje tijekom dana, ne biste li se dovoljno umorili i lakše usnuli uvečer. Prirodno svjetlo je najbolji sinhronizator unutarnjeg sata, jer javlja organizmu kad treba biti budan, a kad spavati. Svi oni koji često putuju susreću se sa jet lagom. Najvažniji savjet koji im možemo dati jeste da slušaju vlastiti organizam i na osnovu toga započinju prilagodbu vlastitog biološkog sata. Nijedan signal koji nam naš organizam šalje nije upućen slučajno niti nasumice. Zato, dragi čitatelji, slušajte i osluškujte vlastito tijelo. Većinom je svako rješenje u nama samima.
U narednom broju pozabavit ćemo se jet lagom koji svakodnevno većina populacije doživljava. Radi se o napornom radu u smjenama koji je iscrpljujući šok za naš organizam, ali mu se ipak prilagodimo.
(Korištena literatura: Boron W.F., Boulpaep E.L. Medical Physiology, Elsevier Saunders 2005. Silverthotn D.U. Human Physiology An Integrated Approach, Pearson International Edition, 2007.)

Grčevi u nogama? Bavite se sportom? PMS? Migrena? Kao nastavak naše priče o mineralima i nutricionizmu odlučili smo vas detaljnije upoznati sa najreprezentativnijim predstavnicima iz ove grupacije. U posljednje vrijeme jedan od njih se strelovitom brzinom popeo na ljestvici popularnih dodataka prehrani. Riječ je o magneziju (Mg), mineralu koji osim što je esencijalan za osnovne fiziološke funkcije organizma, lahko je pristupačan i neškodljiv. Nije ni čudo što se u posljednje vrijeme počelo sa razmatranjem njegove uloge u svrhu terapije i prevencije bolesti i stanja s kojima se donedavno nije niti povezivao. Govorimo prije svega o antikancerogenom, ali i nekim drugim utjecajima koji su interesantni široj medicinskoj javnosti. Magnezij igra iznimno veliku ulogu u metabolizmu jer je neophodan za više od 300 enzimatskih reakcija u tijelu. Dnevni unos je u intervalu od 300 do 400 mg, ovisno o dobi i spolu. Nama najpoznatije dejstvo Mg je u normalizaciji probave, otklanjanju migrene i grčeva u mišićima, poticanju razvitka mišićno-koštanog sustava i prevenciji srčanog udara. Posebno veliki utjecaj Mg ima u periodu trudnoće kad se i potrebe za ovim mineralom povisuju sa otprilike 310 mg u reprodukivnoj dobi na cca 350 mg tijekom trudnoće. Ukoliko ga trudnica uzima, opazit će njegove blagodarne efekte: djeluje blago laksativno, sprečava prijevremene kontrakcije maternice, ublažava grčeve u nogama, a može biti od koristi i kod migrene. Najnovija istraživanja pokazuju kako približno polovica ljudi u razvijenim zemljama ne unosi potrebne količine ovog minerala. S obzirom na to da su najveći izvori Mg sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, nije za čuđenje što prehrana ne obiluje ovim nutritijentom. Tada posežemo za suplementima – dodacima prehrani bogatim Mg. Uzroke nedostatka Mg možemo razvrstati u otprilike četiri skupine:
1. Povećane potrebe (trudnoća, rast, stres, pojačana fizička aktivnost i vježbanje), 
2. Nedovoljan unos (dijete, nekvalitetne namirnice siromašne Mg), 
3. Malapsorpcija (gastrointestinalne bolesti, starenje, kronične dispepsije) i 
4. Pojačano izlučivanje (vježbanje, dojenje, šećerna bolest, unos nekih lijekova – diuretici, alkohola, zlouporaba laksativa).
Ukoliko nađete da ste i u jednoj od pobrojanih kategorija, krajnje je vrijeme da čim prije razmislite o vašem unosu Mg i nabavci što kvalitetnijih dodataka prehrani. Posljednje desetljeće puno je znanstvenih studija vezanih za Mg i njegov utjecaj na prevenciju i terapiju brojnih bolesti i stanja s kojima se prije nije niti povezivao. Istraživanje japanskih znanstvenika u trajanju od 8 godina, na više od 87.100 ljudi prosječne dobi od 57 godina, pokazalo je da svakodnevna konzumacija Mg smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva. Rezultati su se odnosili na mušku populaciju. Znanstvenici Sveučilišta u Kenmoreu (SAD) objavili su rezultate studije sprovedene na astmatičarima u trajanju od 6 mjeseci, a čiji rezultati nedvojbeno ukazuju na to da je svakodnevni unos Mg utjecao na kvalitet njihova života. Plućna funkcija se poboljšala za oko 6%, dok su bronhi postali otporniji na dejstvo bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne putove) za 20%, što je pridonijelo boljoj ventilaciji pluća i općem boljem osjećaju. Da može pomoći u preveniranju moždanog udara, pokazala je studija finskih znanstvenika koja pokazuje da unos Mg smanjuje rizik od nastanka moždanog udara za 15%. Pojašnjenje za ovakav rezultat je sposobnost Mg da smanji visoki krvni tlak, što je čimbenik rizika za moždani udar. Poseban je naglasak na utjecaj Mg u reguliranju glikemije i srčanog ritma. Unos Mg u obliku dodatka prehrani tijekom adolescencije – ključnom razdoblju za formiranje kostiju, znatno povećava denzitet (gustoću) kostiju i u perspektivi smanjuje rizik od osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. Poštovani čitatelji, nadam se da smo vam pružili dovoljno dobrih razloga da čim prije počnete obogaćivati vašu trpezu namirnicama bogatim Mg, ali i da se snadbijete kvalitetnim dodatkom prehrani bogatim Mg koji možete naći u svakoj boljoj ljekarni.

(Korištena literatura: The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, Journal of Nutrition, april 2010. god, Journal of Asthma, februar 2010. god.)

Oligoelementi ili mikroelementi su takve supstance našeg organizma čija je koncentracija manja od 0,04%. Najvažniji su željezo, cink, bakar, jod, mangan, kobalt, olovo, silicijum, stroncijum, arsen, molibden, brom, fluor, litijum, berilijum, barijum, aluminijum i krom. Poštovani čitatelji, krenut ćemo analizirati jedan za drugim svaki od navedenih elemenata, ukazujući na značaj svakog od njih.

Iako je količinski voda najvažniji sastojak organizma, destilirana voda je otrov za organizam. Dakle, za život osim vode neophodne su i druge supstance a među njima i mineralne soli. Što se nekih općih uloga mineralnih soli tiče, nabrojat ćemo samo neke, najvažnije, bez većih obrazloženja, iz želje da Vas poštovani čitatelji ne odvlačimo previše u domen medicinske biokemije. Dakle, mineralne soli su između ostalog nositelji osmotskog pritiska, imaju ulogu u stvaranju membranskog potencijala, u održavanju razdražljivosti nervnog sustava, u održavanju mehaničke čvrstine skeleta i mnoge druge važne uloge. Krenut ćemo sa preraspodjelom, ulogom i poremećajem katjona u organizmu [natrijum (Na) , kalijum (K) , kalcijum (Ca) , magnezijum (Mg)]. U organizmu odraslog čovjeka u prosjeku ima oko 100 g natrijuma. Hranjive supstance sadrže relativno malo natrijuma, te se on najviše unosi u organizam u obliku natrijum-hlorida (NaCl) - kuhinjska sol, u obliku hrane. Dnevna potreba odraslog čovjeka za natrijumom je od 4 do 5 g dnevno (10 do 15 g natrijum-hlorida), a dojenčeta 25 mg/kg tjelesne mase. Kalijuma u organizmu odraslog čovjeka ima oko 180 g . Osnovni depo kalijuma u organizmu su mišići a iz organizma se izlučuje uglavnom urinom. U slučaju hemolitičke žutice, raspadanja malignih tumora kao i upalnih procesa koncentracija kalijuma u serumu je povećana. Između ostalog kalijum smanjuje frekvencu srčanog rada, a na bazi promjene koncentracije kalijuma i kalcijuma, tj. odnosa K/Ca u serumu, može se ustanoviti funkcionalno stanje vegetativnog nervnog sistema. Što se pak kalcijuma tiče, ukupan sadržaj u organizmu iznosi oko 1% tjelesne mase, od čega najveći udio otpada na kosti. Potrebno je ne narušavati optimalan odnos masti, fosfata i kalcijuma u hrani jer se resorpcija kalcijuma smanjuje. Gotovo idealni odnosi pomenutih supstanci susreću se u mlijeku što je jedan od ključnih razloga da se kalcijum iz mlijeka dobro resorbuje. Najvažniji depo kalcijuma je koštani sustav. Važno je napomenuti da pri odabiru preparata sa kalcijumom uvijek obratite pažnju i na prisustvo vitamina D u proizvodu jer ćete samo na taj način obezbjediti sebi normalan metabolizam kalcija i maksimalnu iskorištenost. Uloga mu je višestruka, od učešća u koagulaciji krvi, održavanju podražljivosti nervnog sustava pa do utjecaja na rad srčanog mišića.