Znamo i upoznati ste već da bakterije žive na organskim i živim podlogama, gdje je hranjivo, toplo i vlažno. I zato ćemo njihove velike koncentracije pronaći posebno na kuhinjskim krpama i spužvama, spužvama i rukavicama za kupanje, našim peškirima i bade mantilima. Kuhinjske spužve mogu sadržavati Escherichiju coli, Salmonellu i druge crijevne (fekalne) patogene bakterije koje uzrokuju probavne i druge infekcije. Kad je riječ o našim kupatilima, kao i zajedničkim prostorijama u školama, bolnicama i u radnim kolektivima, javnom prijevozu, bakterije su često izložene antibioticima i dezinficijensima, što doprinosi razvoju otpornosti, i onda bakterije formiraju biofilm i postaju otpornije na čišćenje i dezinfekciju. To je s vremenom postao posebno velik problem u bolnicama i javnom prijevozu jer se mikroorganizmi sve teže uklanjaju, čak i kad se primijene jača sredstva. A bolnički mikroorganizmi su priča za sebe, jer su i odrasli i sazreli u za njih neprijateljskom okruženju punom dezinficijensa i antibiotika, u kojem su nerijetko uspjele preživjeti upravo tako što su mutirale u otpornije i još opasnije sojeve, i nama ljudima, postaju praktično neuništive i najgori neprijatelji. E kakve to veze ima s mobitelom? Sasvim nam je logično da bakterije žive i napreduju tamo gdje je biološka, organska podloga i gdje je hranjivo, toplo i vlažno, ipak pomalo je neobičan podatak da su mikrobi sposobni opstati i na neživim, nebiološkim, hladnim i suhim anorganskim površinama. Bakterije na ovim površinama stvaraju biofilm, sloj mikroorganizama koji se prilagođava okolini i otporan je na čišćenje. Mikroorganizmi u biofilmu mogu preživjeti na površinama sedmicama, čak i nakon uobičajenih postupaka dezinfekcije, zbog čega su kvake i tipkovnice među najopasnijim prijenosnicima bakterija u javnim prostorima. Ukratko, biofilm je sloj bakterija koje se nakupe na površinama i uzajamno se povežu stvarajući tanak biološki prekrivač kako bi se zaštitile od vanjskih utjecaja, uključujući dezinficijense. Taj pokrivni zaštitni sloj bakterijama omogućuje dugotrajno preživljavanje čak i u uslovima redovnog čišćenja. Mobiteli su postali produžena ruka modernog čovjeka, od ustajanja do lijeganja u krevet. Neki s mobitelom čak idu i u toalet. I tako je čovjek iako možda posve nesvjesan te činjenice -- stvorio savršen recept za širenje mikroorganizama koje doslovno unosimo u svaki kutak svog života. Studije su pokazale da mobiteli nerijetko sadrže više patogenih bakterija nego prosječne WC školjke, zbog čega se u epidemiološkom smislu danas smatraju značajnim izvorima bakterijske kontaminacije. Jedno od istraživanja otkrilo je da 85% mobitela nosi bakterije iz roda stafilokoka, dok je enterokoke, bakterije koje mogu uzrokovati ozbiljne infekcije, imalo čak 37% telefona. Nadalje, čak 94% mobitela u bolnicama barem u nekoj mjeri kontaminirani su bakterijama kao što su MRSA ("superbakterija", stafilokok otporan na većinu snažnih antibiotika) i drugi visokorezistentni sojevi Staphylococcus aureusa. Takvi sojevi otporni su na uobičajene antibiotike i predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju.
Zašto su mobiteli tako podložni bakterijama? Mobiteli su konstantno u dodiru s našim rukama, licem, pa i površinama poput kuhinjskih stolova i WC školjki. Toplina koju uređaji emituju tokom upotrebe dodatno stvara povoljne uslove za rast mikroorganizama. Mikrobi s ruku, koji su već puni bakterija, lako prelaze na telefon i mogu na njemu preživjeti danima. Kad tome dodamo i malo vlage s ruku i lica, imamo idealno hranilište za mikrobe! Ni ovaj tekst niti bilo koji drugi, nažalost, neće dovesti do manje upotrebe mobitela, postali su nam nužno zlo. Ali, možemo ih prestati unositi u sve sfere naših života i uvesti obaveznu dezinfekciju barem jednom dnevno. Čišćenje mobitela alkoholnim maramicama ili antibakterijskim sprejevima može smanjiti broj bakterija za gotovo 90%.
