Stoga smo u ovom broju odlučili malo pozabavit se pravilnom upotrebom lijekova, preciznije antibiotika, koji se često propisuju terapijski, ali zbog različitog spleta okolnosti mnogi se u našoj zemlji daju kupiti i bez ljekarskog recepta ili preporuke. Skoro 80% ljudi uzima antibiotike pogrešno. Iako naizgled bezopasan, takav potez dovodi dugoročno do strašnih posljedica. Dovoljno je kazati da bi zbog pretjerane i nekontrolirane upotrebe antibiotika obične bolesti mogle postati smrtonosne. A sad ćemo i pojasniti ukratko zašto je to tako.e
Antibiotici kako im samo ime govori, anti bios- protiv života, su djelatne tvari koje uništavaju bakterije. Djeluju isključivo na bakterije. Njihovom čestom upotrebom, njihova učinkovitost je ugrožena, zbog razvitka otpornosti bakterija na lijek.
Ono što bismo predstavili kao vodeći problem jeste uzimanje lijeka na svoju ruku, a posebno kod prehlada, gripe, grlobolje, upala sinusa ili infekcija respiratornog trakta, a sve su u više od 50% slučajeva zapravo virusnog porijekla i uzimanje antibiotika je bespotrebno, jer antibiotik ne djeluje na viruse bilo koje vrste niti će ubrzati liječenje.
U slučaju prehlade pijte dosta tekućine, preznojavajte se, ne snižavajte temperaturu od 38 stepene po Celzijusu, jer organizam na pri toj temperaturi kreće mobilisati svoje odbrambene snage. Obaranjem temperature taj se proces zaustavlja.
Ne uzimajte nikada tuđi antibiotik, niti neki koji imate od prije u zalihama. Antibiotik se uzima nakon urađenog antibiograma ili propisan iskustvom ljekara kod nekih češćih bakterijskih infekcija. Takav pristup se zove empirijska terapija i obično se daje antibiotik širokog spektra djelovanja. Uzimajte ga u tačno propisano vrijeme, bez odlaganja ili povećanja doza jer se time smanjuje učinkovitost i povećava rezistentnost (otpornost) bakterija.
Antibiotik nije dakle lijek kojim ćete snižavati temperature, liječiti grloblju, ili gripu bez obzira na simptome. Samo ukoliko liječnik utvrdi bakterijsku infekciju bit će vam propisan.
Ne smijemo ga nikad potcijeniti ni kod tretiranja bakterijskih infekcija. I prestati koristiti na svoju ruku kod prvih simptoma poboljšanja. Minimalno vrijeme za uzimanje antibiotika je 5 do 7 dana.
Treba upamtiti, bakterije uzvraćaju udarac. Samim tim dejstvo lijeka se gubi, potrebno je uključivanje jačeg, i dolazimo do situacije da za liječenje najobičnih bakterijskih infekcija moramo upotrebljavati jake antibiotike, a u perspektivi čak prestati imati lijek za najobočniju infekciju zbog otpornosti sojeva bakterija na sve tipove antibiotika.
Stoga nemojte nikad i nipošto na svoju ruku voditi antibiotsku terapiju. To je pitanje ne samo vašeg zdravlja i organizma, već šire gledano jedan globalni problem. Svi smo mi ona kapljica koja može preliti čašu.
Takođe uvijek uz upotrebu antibiotika koristite i neki od probiotika da biste sačuvali crijevnu floru.
Zaključak pri samom kraju bi otprilike glasio da se antibiotike treba uzimati odgovorno. I pri tome uvodi termin odgovoran pristup pacijenta svom liječenju. Ne uzimati lijekove na svoju ruku, ili tuđe zborg sličnih simptoma. Konsultovati se sa ljekarom ili medicinskim osobljem o simptomima i po potrebi otići u dom zdravlja po terapiju. Jer ukoliko ste virozni bespotrebno ugrožavate druge pacijente. Većina viroza je izliječiva u kućnom okruženju. Samo malo odgovornosti poštedjet će nas dugoročnih posljedica.
(Korištena literatura: M. Mofat, J. Embre, American Journal of Medicin, Antibiotic therapy in practice, pro et contra)
