Broj 120

Prije samog hadža i tokom hadža propisani su brojni obavezni i preporučeni adabi, lijepo ponašanje, stoga je neophodno da se svaki hadžija upozna s njima, pridržava ih se i svoj hadž obavi na najljepši način, da mu hadž bude mebrur, primljen i hvale dostojan. Od tih obaveznih i preporučenih adaba kao i lijepog ponašanja jeste i sljedeće:

Ne odustati i ne posustati

Jedan od najvrednijih namaza koje čovjek može da obavi jeste sabah-namaz u džematu, jer je to namaz kojem prisustvuju meleki, kao što nas je o tome obavijestio Uzvišeni u Svojoj Knjizi rekavši:

Proljeće širi miris lepršave svježine po Abdullahovoj mahali. Na sve strane zelenilo i šareni cvjetići pričaju priču o čarobnim trenucima buđenja prirode. Dugotrajni cvrkut ptica jutros je budio Abdullaha dok je sunce veselim zracima nježno milovalo njegovo lice. Abdullah puno voli proljeće jer u njemu budi razigranost i želju za novim avanturama. Danas je bitan dan za Abdullaha i njegove drugove pa će mu energija koju je proljeće donijelo dobro doći. Danas je školski turnir u fudbalu. Abdullah ima jaku želju da osvoji turnir i da njegov tim pobijedi jer su prošle godine izgubili u finalu.

Naša sreća ovisi o drugima u mjeri kojoj drugima donosimo radost, mir, ignorisanje ili pak provokacije, uvrede, klevete, zavidnost. Taj dio emocija i usmjerenja odmah se odrazi i na nas. Pogrešne emocije prema drugima dovode do poremećaja u našem ličnom životu. U ličnim kontaktima, ne onim profesionalnim, čovjek koji nauči usmjeravati svoje emocije pozitivno postaje definitivno najpoželjnija osoba u društvu. I ne samo to -- omiljen je Gospodaru ako to čini radi Njega, a omiljen je i ljudima zbog pozitivnih emocija kojima im izaziva osmijeh i lagodnost. Prenosi se da Ebu Derda, radijallahu anhu, nikada nije razgovarao s ljudima a da nije bio nasmijan, pa mu je supruga govorila: "Bojim se da ljudi ne pomisle da si čudan (neozbiljan), stalno se smiješ." On je odgovorio: "Nisam nikada vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da razgovara a da nije bio nasmijan." (Eš-Šebabu vel-mizah, str. 26)

U vremenu u kojem živimo dosta se pažnje pridaje vanjskom izgledu, uljepšavanju i ukrašavanju tijela, dok se istovremeno zanemaruje nutrina, srce, uljepšavanje, ukrašavanje i čišćenje srca. Allah Uzvišeni upozorava na ovu pojavu u kontekstu opisa munafika: "Kad ih pogledaš, njihov te izgled zadivljuje; a kad progovore, ti slušaš riječi njihove -- međutim, oni su kao šuplji naslonjeni balvani, i misle da je svaki povik protiv njih. Oni su pravi neprijatelji, pa ih se pričuvaj! Allah ih ubio kuda se odmeću!" (El-Munafikun, 4)

Mediji: SAD i Izrael pokušavaju spriječiti nalog za hapšenje Netanyahua

Međunarodni krivični sud uskoro bi mogao izdati naloge za hapšenje Benjamina Netanyahua, Yoava Gallanta i Herzija Halevija pišu izraelski mediji. Izrael i SAD ulažu diplomatske napore kako bi sprečili Međunarodni krivični sud (ICC) da izda nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua i drugih izraelskih zvaničnika zbog rata u Gazi, prenijeli su izraelski mediji. Kako je navedeno, Netanyahu je zabrinut da bi takav potez mogao narušiti ugled Izraela na međunarodnoj sceni i u kontaktu je sa zvaničnicima administracije američkog predsjednika Joea Bidena, prenosi Tanjug, pozivajući se na The Times of Israel.

Uzvišeni Allah učinio je određene ibadete povodom Svoje milosti. Svaki musliman i muslimanka trebaju težiti tome da izvršavaju propisane ibadete kako bi ih obuhvatila Allahova milost. A, blago li se, na dunjaluku i ahiretu, onome koga Allah obaspe Svojom milošću. Brojni su putevi koji vode do Allahove milosti, a ovom prilikom izdvajamo samo neke od ibadeta koji će čovjeku osigurati da se skloni u okrilje Njegove neizmjerne milosti.

Stranice Mushafa koje svakodnevno iščitavamo jesu listovi na kojima su ispisane riječi našeg Gospodara koje nas svaki put uvode na nove stepene znanja i razmišljanja. Koliko god dugo življeli i čitali, Kur'an nam nudi novi segment znanja kojeg u prethodnom učenju nismo bili svjesni. Kur'an ima 30 džuzova, 114 sura i 6.236 ajeta, po metodologiji učenjaka Kufe u brojanju ajeta.

Mnogo je puteva, a svi smrti vode. Ništavnost ovog svijeta ne razotkriva ništa toliko kao smrt. Umrijet će i kralj i podanik, i liječnik i bolesnik, i imućni i siromašni... Nikome ko ima imalo zdravog razuma, smrt ne ostavlja nikakvog prostora da ovaj svijet uzima za cilj.

Pogledaj oko sebe, koliko samo ljudi izgubi život u treptaju oka, za djelić sekunde, na razne načine i u različitim starosnim dobima. Čovjek kada osvane ne može znati da li će omrknuti, a kada omrkne, ne može znati da li će osvanuti. A opet, većina ljudi je nemarna prema tome i žive kao da nikada neće umrijeti, sve dok iznenada ne dođe kraj nakon kojeg nema povratka, nakon čega nema druge šanse!

(kroz sedam biografija)

Sreća. Vječna. San i želja svakog čovjeka. I onog bogatog i onog siromašnog. I bolesnog i zdravog. I mladog i starog... Ima i bogatih koji umiru nesretni, ima i zdravih koji odlaze s ovog svijeta nesretni... Kako sreću dosegnuti, vječnu, neprolaznu? Prvo treba dunjaluk, teški i prolazni, preći, ali preći u okrilju zadovoljstva Gospodara, Onoga Koji je stvorio i dunjaluk, i nas i sreću. Onoga Koji nam je pokazao i objasnio kako postići vječne užitke. Kako? Podigni glavu i pogledaj u nebo zvjezdano i prepusti se Njegovim zvijezdama-vodiljama, odabranicima koji će ti pokazati put koji Vječnosti vodi, onima čiji će te život inspirirati da i sam postaneš Allahov odabrani rob, a to znači da ćeš postići i sreću. U kompletu "Historija prvog perioda islama (kroz sedam biografija)" predstavljeni su životi sedam odabranih ljudi, predvodnika, koji su podigli bajrak islama hrabro se suočavajući sa svim izazovima, ali i dosljedno njegujući moralne vrline bez kojih je bezvrijedan svaki materijalni uspjeh. Izdvajamo samo neke karakteristike ovih predvodnika u svijetloj historiji islama.

Pozivati da se čini dobro i odvraćati od lošeg osnovni su principi vjere koji su bili objavljeni svim Allahovim poslanicima. Ako bi se zanemarilo ovo znanje i propustilo djelovati u skladu s ovim principima, vjerska poruka izgubila bi svoju važnost i svrhu, što bi dovelo do širenja nereda, neznanja i zabluda. U takvom scenariju, ljudi bi najviše patili, a shvatili bi svoje greške tek kad bi bilo prekasno za ispravak.

Uzvišeni Allah kaže: "I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati -- oni će šta žele postići." (Alu Imran, 104)

Mjesec ramazana je iza nas. Bilo bi idealno da model života kakvim smo živjeli u ramazanu, kako duhovno i ibadetski tako i u pogledu ispravnog unosa hrane, nastavimo. Više smo puta ukazali na činjenicu da pretilost nije samo estetski problem, to je bolest, i kao takva se treba i posmatrati i liječiti. Ali, ne postoje čarobne dijete niti napici kojima ćete skinuti višak kilograma. To su kratkoročna rješenja, a život ide na duge staze. Potrebno je promijeniti način prehrane, zbog svog zdravlja, kvalitete života koji živimo. Posebno bitna stavka o unosu hrane dolazi onda kad se čovjek razboli. Da bismo organizmu dopustili da se liječi i da lijekovi optimalno djeluju, trebamo unositi što manje kaloričnu hranu, tešku, masnu. Mi praktično trebamo biti u fazi gladovanja. Za vrijeme ramazana pročitala sam divan status uvaženog Kenana Bijelića i prenijet ću ga ovdje: "Post na vodi bez hrane je autofagija, a post bez hrane i vode je autofagija na steroidima! Autofagija označava pojam samočišćenja i samoliječenja organizma. Dr. Berg." Divna pouka i preporuka dolaze iz ove izjave. Dopustimo svom organizmu da se sam očisti i liječi. Bolest je posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu, što za posljedicu ima gubitak apetita. Preporuka je ne siliti bolesnika na uzimanje hrane, nego sačekati prirodan tok oporavka i da se apetit pojavi sam. Ibn Kajjim kaže da tijelo bolesnika odbija hranu jer se odupire bolesti i stoga  je zabranjeno prisiljavati bolesnika na unos hrane usljed gubitka apetita. Iako smo započeli tekst pričom o gojaznosti kao o ne samo estetskom problemu (što ipak nije zanemarljivo), i iako mnogi sistemi u našem organizmu stradaju usljed povećane težine (zglobovi, kosti, kardiovaskularni sistem, pojava dijabetesa, ugrušaka) ipak ono što, vjerujem, svakoga najviše zastraši jeste gubitak zdravog razuma i pameti. Možda grubo zvuči opis, i izvinjavam se, ali suštinski to je krajnji ishod pojedinih neurodegenerativnih bolesti. Pametan i ograničen unos hrane, uz određene suplemente može značajno utjecati na zdravlje mozga i nervnog sistema. Najnovija istraživanja sugeriraju da bi suzdržavanje od hrane kakvo predstavlja, recimo, povremeni post moglo pružiti alternativni način za mozak da dobije energiju i zaštiti se od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i raznih vrsta demencije. Takva vrsta posta, u koju spada i naš ramazanski poboljšava razmišljanje, budnost i doprinosi kvalitetnijem dugoročnom pamćenju. Post može potaknuti ketozu, stanje u kojem tijelo počinje sagorijevati masnoće umjesto ugljikohidrata, što može pružiti alternativni izvor energije za mozak. Naučni dokazi sugeriraju da ketoza ima pozitivni efekat kao strategija borbe s Alzheimerovom bolešću i demencijama. Ograničavanje unosa hrane na određeno vrijeme tokom dana usklađuje prehrambene navike s cirkadijarnim ritmom tijela (ritam budnosti i spavanja), što pozitivno utječe na rad svih sistema uključujući mozak. Post poboljšava funkciju mitohondrija (energetska centrala svake pojedinačne ćelije), što je ključno za opće zdravlje mozga, smanjenjem oksidacijskog stresa i poboljšanjem metabolizma. Post ima utjecaj na komunikaciju između crijeva i mozga, što utječe na raspoloženje, pamćenje, opće mentalno stanje i zdravlje. Stoga, potrudimo se održati naše zdravlje smanjenim unosom hrane i praznih kalorija, postimo kad god smo u prilici jer nagrade su mnogostruke i uvijek u našu korist. Uključimo tjelovježbu kao sastavni dio naših života, neka to postane naša kultura življenja. Potrudimo se postati zdravi i fit i prema tome prepoznatljivi. Ne nosimo uza sebe velike trbusine poput želatinoznih masa. Takvo tijelo nije nam dato u emanet. Takvim ga sami pravimo. Promijenimo naše navike i polako postanimo promjena kakvu želimo da vidimo i gledamo. Zaista samo mi sami sebi stojimo na putu i pravimo prepreke. Volja je ključna, a najteže i najvažnije je pobijediti samog sebe. Pa, potrudimo se i pobijedimo sebe! Za svoje zdravlje, svoju budućnost, svoju djecu kojoj smo potrebni u životima, zdravi i živi. I svoju djecu, nove generacije koje dolaze, učimo novim i boljim vrijednostima u pogledu zdravlja i kulture življenja.

Abdest je ibadet, koji se izvršava pranjem četiri dijela tijela na propisan način. Ovo je ujedno i terminološka definicija abdesta, dok u jezičkom smislu, abdest, el-vudu, znači: ljepota i čistoća.

Uzvišeni Allah propisao je abdest u šestom ajetu sure El-Maida rekavši: "O vi koji vjerujete, kada hoćete namaz obaviti, lica svoja i ruke svoje do iza laktova operite -- a glave svoje potarite -- i noge svoje do iza članaka operite. Ako ste džunupi, onda se očistite; a ako ste bolesni, ili na putu, ili ako ste izvršili prirodnu potrebu, ili ako ste imali odnos sa suprugama, a ne nađete vode, onda rukama svojim čistu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih pređite. Allah vam ne želi pričiniti poteškoće, već vas želi učiniti čistim i blagodat Svoju vam upotpuniti, da biste bili zahvalni." (El-Maida, 6)

Osnova je da musliman ima lijepo mišljenje o drugom muslimanu, da mu traži opravdanje ako vidi određenu grešku, jer vjerovatno ne zna cjelovitu sliku. Naravno, ako je riječ o grijesima koje je nemoguće opravdati, onda je na nama da upozorimo i da savjetujemo brata muslimana. Ljude ne treba previše ispitivati o njihovom životu, statusu i poslu. Možda im je neugodno odgovarati na takva pitanja, možda se nalaze u određenim životnim problemima ili bi ih odgovor na pitanje zastidio. Ima ljudi koji ispituju ljude samo zbog puke radoznalosti ili zbog toga kako bi mogli imati dobar trač! Često ljude dovode u nezgodnu situaciju, pa se onda i s razlogom mogu pitati zašto ih drugi izbjegavaju. Ko ima koliku platu, zašto se neko razveo od žene, zašto neka nema dobar odnos s nekim drugim, zašto neko čini određeni grijeh... -- to nije tvoj problem, ako mu prijateljski i bratski ne želiš pomoći. Ako želiš samo da ispituješ situaciju pa da poslije glorificiraš sebe, onda nisi dovoljno dobar musliman. Ali teško da će takvi ljudi prepoznati svoju grešku. Međutim, stalno treba opominjati i podsjećati da u tuđu privatnost ne treba ulaziti. Svako ima svoj život i svako je odgovoran za njega, ako ne želiš biti od pomoći, nemoj ni odmagati sa svojom znatiželjom. Posveti se sebi i radu na sebi. Nemoj propitivati druge koliko su oni dobri muslimani i šta je u njihovim srcima. Ne pitaj da li uče Kur'an i koliko klanjaju noćnog namaza. Ako već znaš da su muslimani sa smanjenim kapacitetom ibadeta, onda im indirektno ukaži na njihovu važnost, a nemoj napadati ličnost brata muslimana ili sestre muslimanke.

Uzimajući u obzir novonastalu pojavu u vezi sa ibadetom klanja kurbana, koja se najviše uvukla među muslimane koji žive izvan islamskih sredina, kao što su naprimjer muslimani Balkana koji žive u zapadnoj Evropi, odlučili smo po ovom pitanju da prenesemo mišljenje šejha Usejmina, rahmetullahi alejhi. Naime, radi se o zapostavljanju klanja kurbana u mjestu boravka i slanju novca za klanje kurbana u druge zemlje. Imajući u vidu da je Kurban-bajram pred nama, smatramo vrlo korisnim da se upoznamo sa ispravnim poimanjem ovog propisa, kako bismo imali dovoljno vremena da dobro razmislimo i ispravimo svoje shvatanje, te da ispravno postupimo u izvršavanju ovog uzvišenog ibadeta.

Dini-islam, jedinu autentično sačuvanu vjeru od prvih trenutaka objave, pa do današnjih dana, karakterizira to što je posebno istaknuta zabrana uvođenja bilo čega novog što nije bilo u vremenu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba.

Kada kažemo bilo čega novog, svakako da mislimo na ibadetski domen, tj. obredoslovlje.

Često čujemo da neko kaže: "Niko se 'otud' nije vratio!"

Pod riječju "otud" misli se nakon smrti, s onog svijeta. Ova izjava veoma je zastupljena u našoj domovini i šire. Koristi se u situaciji kada se opisuje postojanje Dženneta ili Džehennema, kao i u situaciji kada nekoga upozoravamo na određeni grijeh, kako nas za to djelo čeka kazna. U ovoj izjavi istovremeno se negira i nagrada i kazna, negira se život poslije smrti, što je jako opasno za čovjekovo vjerovanje.

Stanje društva i kultura ponašanja odraz su stepena povezanosti pojedinca i zajednice sa svojim Gospodarom, Svevišnjim Allahom. Ništa ne može čovjeka odvratiti od lošeg odnosa prema drugom kao njegova svijest da ga Svevišnji Allah konstantno nadzire i prati. Srazmjerno stepenu svijesti o Svevišnjem Gospodaru, snazi ubjeđenja i iskrenosti u vjeri, čovjek biva dosljedan u svom vladanju, ustrajan i koristan u svom djelovanju. Ta svijest razvija se odgojem na temeljima imana.

Autor, Allah mu se smilovao, započeo je svoje djelo Umdetul-ahkam riječima: "Hvala Allahu, Vladaru, Uzvišenom, Jedinom, Potčinitelju svega. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Koji nema sudruga, Gospodara nebesa i Zemlje i onoga što je između njih, Silnog, Koji mnogo prašta. I svjedočim da je Muhammed Njegov rob i odabrani poslanik, neka su salavat na njega, na njegovu porodicu i odabrane ashabe."

Imam Muslim bilježi hadis od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, u kojem se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednoga dana kazao svojim ashabima: "Kažite mi koje je drvo poput vjernika!" Ashabi su počeli da spominju drveće koje raste u dolini. Ibn Omer kaže: "Pomislio sam da je to palma i htio sam da to kažem, ali sam vidio da su tu sve stariji ashabi od mene, pa sam se zastidio da išta kažem. Pošto su ljudi zašutjeli, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'To je palma'". (Muslim, br. hadisa 7277*)*

Uzvišeni Allah stvorio nas je radi ibadeta, kako kaže: "I nisam stvorio ni džine ni ljude osim da Me obožavaju." (Ez-Zarijat, 56)

Ispuniti ovaj cilj i ustrajati u njemu nemoguće je -- bez znanja! Da bi znao kako obožavati Allaha, šta je to ibadet i kako se čini, moraš se tome podučiti. Dakle, znanje je put do ibadeta, tj. put do ostvarenja cilja zbog kojeg nas je Uzvišeni Allah stvorio i sve dok postoji taj cilj na Zemlji -- obožavanje Allaha jedinog -- neophodno je da postoji i znanje, te da se za njim traga. Upravo zbog toga, vjerskom znanju i pripada velika važnost, poseban ugled, mjesto i odlike nad ostalim vrstama znanja!