El-Mu‘džemul-mufehres
Jedan od vidova truda orijentalista jeste i knjiga El-Mu‘džemul-mufehresu li-elfazil-hadis, svojevrsni registar hadisa i pojmova koji se navode u hadisima, iza koje stoji grupa autora iz raznih evropskih zemalja, a predvodio ih je holandski orijentalista profesor Arend Jan Wensinck (1882.–1939.). U ovom radu sudjelovao je i jedan musliman profesor Muhammed Abdulbaki.
Prvi tom izašao je 1936. godine, a naredni tomovi izlazili su jedan iza drugog, tako da je knjiga završena u devet velikih tomova. Nadzornik projekta profesor Wensinck rekao je: “Rad ima mnogih nedostataka zbog toga što sudionici u projektu ne koriste jednu metodu u registriranju.”
Od 1932. Međunarodna akademska unija preuzela je brigu o projektu ove knjige. Finansijska pomoć stigla je u vidu donacija od holandske vlade i akademskih udruženja i pojedinaca iz raznih zemalja: Velike Britanije, Francuske, Danske, Belgije, Italije, Japana, Španije, Norveške i SAD-a.
Ova je knjiga registar za sve riječi koje se nalaze u hadisima u devet najvažnijih zbirki hadisa (El-Kutubut-tis’a):
• Sahih, imama Buharija,
• Sahih, imama Muslima,
• Sunen, imama Ebu Davuda es-Sedžestanija,
• Sunen, imama Tirmizija,
• Es-Sunenus-sugra, imama Nesaija,
• Sunen, imama Ibn Madže,
• Muvetta, imama Malika,
• Sunen, imama Darimija,
• Musned, imama Ahmeda.
Da ne bismo ulazili u detalje pretrage riječi i hadisa, dovoljno je navesti da, ako neko hoće da sazna u kojim se sve hadisima spominje određena riječ, u ovoj knjizi nađe tu riječ i navede se u kojim se sve hadisima ta riječ nalazi, u kojim zbirkama, poglavljima i broj hadisa. Na ovaj način istražitelj relativno lahko i brzo dođe do željenog hadisa i podatka u kojim se zbirkama od ovih devet nalazi. Ova je knjiga i danas jedno od kapitalnih i najvažnijih djela koje u svojim bibliotekama imaju islamski učenjaci i studenti. Na islamskim univerzitetima studenti se podučavaju kako da koriste ovo djelo u svom istraživačkom radu.
Ko je bio Arend Jan Wensinck
Nadzornik radne grupe bio je Arend Jan Wensinck, holandski orijentalista, profesor arapskog jezika na Univerzitetu Leiden od 1927. godine do svoje smrti. Putovao je u Egipat, Siriju i druge arapske zemlje. Počeo se baviti hadisom i na engleskom jeziku sastavio je leksikon riječi koje se pojavljuju u 14 knjiga hadisa i sire. Ovo je djelo na arapski preveo profesor Muhammed Fuad Abdulbaki i nazvao ga Miftahu kunuzis-sunne. Arend Jan Wensinck objavljivao je mnoge naučne članke u raznim magazinima, ali nije stigao da završi djelo El-Mu‘džemul-mufehres li-elfazil-hadisin-nebevijj na arapskom prije nego što je preminuo. Djelo su dovršili drugi orijentalisti, a mnogi drugi su dorađivali i štampali ovo djelo.
Kada je u pitanju ovo djelo, moglo bi se reći da su se obistinile riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Zaista Allah pomaže ovu vjeru preko pokvarenog čovjeka.” (Buhari) Ovi orijentalisti nisu imali namjeru da pomognu islam i muslimane, tako što će sastaviti knjigu koja će učenjacima i daijama pomoći da šire sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali već mnogo decenija ovu knjigu koristi ogroman broj učenjaka i daija i studenata.
Modernizacija metode
Postoji i djelo koje je urađeno na sličan način kao što je urađeno ovo djelo od orijentalista. Sam Wensinck priznao je da djelo ima nedostataka, pa su nakon toliko vremena neki došli na ideju da naprave slično djelo koristeći jednu metodu. Naprimjer, 2013. godine izdavačka kuća Darul-ma‘rife iz Libana izdala je djelo Mevsuatul-mu‘džemil-mufehresi li-elfazil-hadisin-nebevijjiš-šerifi lil-kutubis-sitte, čiji je autor dr. Memun Halil Šiha i djelo. Ovo novo djelo veoma je korisna knjiga koja je obuhvatila sve riječi iz šest zbirki:
• Sahih, imama Buharija,
• Sahih, imama Muslima,
• Sunen, imama Ebu Davuda es-Sedžestanija,
• Sunen, imama Tirmizija,
• Es-Sunenus-sugra, imama Nesaija;
• Sunen od Imama Ibn Madže.
U ovoj je knjizi naveden cijeli hadis, tako da poslije pretrage u ovoj knjizi nije potrebno vraćati na izvornu zbirku u kojoj se nalazi hadis. Ovako je učinjena velika usluga alimima i studentima.
El-Mu‘džemul-mufehres
Jedan od vidova truda orijentalista jeste i knjiga El-Mu‘džemul-mufehresu li-elfazil-hadis, svojevrsni registar hadisa i pojmova koji se navode u hadisima, iza koje stoji grupa autora iz raznih evropskih zemalja, a predvodio ih je holandski orijentalista profesor Arend Jan Wensinck (1882.–1939.). U ovom radu sudjelovao je i jedan musliman profesor Muhammed Abdulbaki.
Prvi tom izašao je 1936. godine, a naredni tomovi izlazili su jedan iza drugog, tako da je knjiga završena u devet velikih tomova. Nadzornik projekta profesor Wensinck rekao je: “Rad ima mnogih nedostataka zbog toga što sudionici u projektu ne koriste jednu metodu u registriranju.”
Od 1932. Međunarodna akademska unija preuzela je brigu o projektu ove knjige. Finansijska pomoć stigla je u vidu donacija od holandske vlade i akademskih udruženja i pojedinaca iz raznih zemalja: Velike Britanije, Francuske, Danske, Belgije, Italije, Japana, Španije, Norveške i SAD-a.
Ova je knjiga registar za sve riječi koje se nalaze u hadisima u devet najvažnijih zbirki hadisa (El-Kutubut-tis’a):
• Sahih, imama Buharija,
• Sahih, imama Muslima,
• Sunen, imama Ebu Davuda es-Sedžestanija,
• Sunen, imama Tirmizija,
• Es-Sunenus-sugra, imama Nesaija,
• Sunen, imama Ibn Madže,
• Muvetta, imama Malika,
• Sunen, imama Darimija,
• Musned, imama Ahmeda.
Da ne bismo ulazili u detalje pretrage riječi i hadisa, dovoljno je navesti da, ako neko hoće da sazna u kojim se sve hadisima spominje određena riječ, u ovoj knjizi nađe tu riječ i navede se u kojim se sve hadisima ta riječ nalazi, u kojim zbirkama, poglavljima i broj hadisa. Na ovaj način istražitelj relativno lahko i brzo dođe do željenog hadisa i podatka u kojim se zbirkama od ovih devet nalazi. Ova je knjiga i danas jedno od kapitalnih i najvažnijih djela koje u svojim bibliotekama imaju islamski učenjaci i studenti. Na islamskim univerzitetima studenti se podučavaju kako da koriste ovo djelo u svom istraživačkom radu.
Ko je bio Arend Jan Wensinck
Nadzornik radne grupe bio je Arend Jan Wensinck, holandski orijentalista, profesor arapskog jezika na Univerzitetu Leiden od 1927. godine do svoje smrti. Putovao je u Egipat, Siriju i druge arapske zemlje. Počeo se baviti hadisom i na engleskom jeziku sastavio je leksikon riječi koje se pojavljuju u 14 knjiga hadisa i sire. Ovo je djelo na arapski preveo profesor Muhammed Fuad Abdulbaki i nazvao ga Miftahu kunuzis-sunne. Arend Jan Wensinck objavljivao je mnoge naučne članke u raznim magazinima, ali nije stigao da završi djelo El-Mu‘džemul-mufehres li-elfazil-hadisin-nebevijj na arapskom prije nego što je preminuo. Djelo su dovršili drugi orijentalisti, a mnogi drugi su dorađivali i štampali ovo djelo.
Kada je u pitanju ovo djelo, moglo bi se reći da su se obistinile riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Zaista Allah pomaže ovu vjeru preko pokvarenog čovjeka.” (Buhari) Ovi orijentalisti nisu imali namjeru da pomognu islam i muslimane, tako što će sastaviti knjigu koja će učenjacima i daijama pomoći da šire sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali već mnogo decenija ovu knjigu koristi ogroman broj učenjaka i daija i studenata.
Modernizacija metode
Postoji i djelo koje je urađeno na sličan način kao što je urađeno ovo djelo od orijentalista. Sam Wensinck priznao je da djelo ima nedostataka, pa su nakon toliko vremena neki došli na ideju da naprave slično djelo koristeći jednu metodu. Naprimjer, 2013. godine izdavačka kuća Darul-ma‘rife iz Libana izdala je djelo Mevsuatul-mu‘džemil-mufehresi li-elfazil-hadisin-nebevijjiš-šerifi lil-kutubis-sitte, čiji je autor dr. Memun Halil Šiha i djelo. Ovo novo djelo veoma je korisna knjiga koja je obuhvatila sve riječi iz šest zbirki:
• Sahih, imama Buharija,
• Sahih, imama Muslima,
• Sunen, imama Ebu Davuda es-Sedžestanija,
• Sunen, imama Tirmizija,
• Es-Sunenus-sugra, imama Nesaija;
• Sunen od Imama Ibn Madže.
U ovoj je knjizi naveden cijeli hadis, tako da poslije pretrage u ovoj knjizi nije potrebno vraćati na izvornu zbirku u kojoj se nalazi hadis. Ovako je učinjena velika usluga alimima i studentima.
Trud prvih generacija
Ne možemo propustiti priliku da, cijenjena braćo i sestre, ne uputimo dovu za autore hadiskih zbirki, imame i prvake ovog ummeta, koji su uložili, za nas nepojmljiv, trud da zapamte i zabilježe tolike hadise i njihove lance prenosilaca. Cijele svoje živote posvetili su samo znanju. Molimo Uzvišenog Allaha da ih nagradi naljepšom nagradom za njihova djela koja su za nas od neizmjerne važnosti i molimo Ga da nam podari da se družimo sa ovim imamima u Džennetul-Firdevsu. Oni su iza sebe ostavili knjige koje su za nas svjetiljke koje sijaju i u najmračnijim vremenima fitni, iskušenja i ideoloških i akidetskih devijacija. Sjaj ovih svjetiljki ne može da ugasi nastojanje onih koji žele da ga ugase, ma koliko se trudili.
Ne možemo propustiti priliku da, cijenjena braćo i sestre, ne uputimo dovu za autore hadiskih zbirki, imame i prvake ovog ummeta, koji su uložili, za nas nepojmljiv, trud da zapamte i zabilježe tolike hadise i njihove lance prenosilaca. Cijele svoje živote posvetili su samo znanju. Molimo Uzvišenog Allaha da ih nagradi naljepšom nagradom za njihova djela koja su za nas od neizmjerne važnosti i molimo Ga da nam podari da se družimo sa ovim imamima u Džennetul-Firdevsu. Oni su iza sebe ostavili knjige koje su za nas svjetiljke koje sijaju i u najmračnijim vremenima fitni, iskušenja i ideoloških i akidetskih devijacija. Sjaj ovih svjetiljki ne može da ugasi nastojanje onih koji žele da ga ugase, ma koliko se trudili.
