Hasan Stranjac, prof.

U današnjem vremenu ummet se nalazi u nezavidnoj situaciji i ta situacija izgleda bezizlazna. Muslimanska čast, život i imetak postali su bezvrijedni. Javno vrijeđati islamske vrijednosti za neke je postao (pohvalan) hobi, a za neke čak i profitabilan biznis. U velikoj većini medija, laž i subjektivna selekcija vijesti zauzele su mjesto istine i objektivnosti. Ali, ta situacija nije bezizlazna, jer unatoč ovim krizama kroz koje ummet prolazi, pobjeda opet pripada islamu i vjernicima. Muslimanima je, posebno u ovom vremenu, potrebna čvrsta veza sa Allahom, čvrsta veza sa Gospodarom svjetova i pouzdanje u Njega kako bi ih On pomogao.

Afrička država Niger trenutno je u centru svjetske pažnje zbog puča koji se desio i prijetećeg oružanog sukoba velikih razmjera i velikog geopolitičkog utjecaja.

Sudan je zemlja u kojoj živi prilično velik broj muslimana, a već nekoliko mjeseci je u centru svjetske pažnje zbog ratnih sukoba.

Japan, daleku istočnu zemlju, poznatu i kao zemlju izlazećeg sunca, nekako smo uvijek zamišljali obavijenu velom istočnjačkih miomirisa i trešnjinog cvijeta, i uvijek nam je djelovala tajanstveno i nedokučivo. Vrijeme je da otkrijemo velove tajnovitosti i naučimo nešto o ovoj divnoj zemlji i ovim preciznim i vrijednim i dugovječnim ljudima.

Singapur je veoma mala zemlja, po površini manja od Kantona Sarajevo, ali veoma napredna. U ovoj državi živi znatna muslimanska manjina, a i predsjednica je muslimanka.

U Omanu živi znatan broj muslimana koji čine većinu u ovoj zemlji. Vjerovatno bi mnogi na spomen Omana pomislili da je ovo samo još jedna u nizu visokorizičnih zemalja u pogledu sigurnosti i zemlja sa mnogim problemima, ali istina je sasvim drukčija. World Economic Forum sastavio je listu najbezbjednijih destinacija za turizam, i Oman je 2019. zauzeo treće mjesto na ovoj listi, samo su Finska i Island bili bezbjedniji. I nakon 2019. godine Oman je ostao u vrhu liste najbezbjednijih zemalja za posjetiti. U zemlji nema sukoba, nema političke nestabilnosti, odnos prema posjetiocima odiše poštovanjem i gostoprimstvom.

Maroko je veoma zanimljiva muslimanska zemlja na samom zapadu afričkog kontinenta, čiji je arapski naziv Magrib, što znači mjesto gdje zalazi sunce. Ova zemlja imala je veoma bitnu ulogu u povijesti islamskog ummeta.

Senegal je veoma zanimljiva afrička država u kojoj živi veliki broj muslimana, a ovih je dana bila u centru pažnje nakon što je osvojila prvenstvo Afrike u nogometu.

Republika Albanija je zemlja u jugoistočnoj Evropi, na albanskom jeziku se kaže: Shqipëria. Ovo je za nas prijateljska i bratska zemlja i interesantno je istražiti kako ovaj narod živi, kakva je povijest ove zemlje i ovog naroda, s čim se susreću u svakodnevnom životu i ko je bio taj Enver Hoxha (Enver Hodža) čije prezime može zavarati mnoge koji ne znaju ništa o njemu.

U Kamerunu, živopisnoj afričkoj zemlji, za koju mnogi kažu da je "Afrika u malom", živi značajna muslimanska manjina, koja se, kao i muslimani u svim ostalim dijelovima svijeta, suočava sa brojnim izazovima, ali koja i evidentno doživljava napredak.

Muslimani u Etiopiji, zemlji prve hidžre

Etiopija, zanimljiva zemlja u kojoj živi značajna muslimanska manjina, odredište prvih muhadžira u islamu, danas je puna izazova za muslimane, naročito zbog sukoba koji se trenutno u njoj odvijaju.

Muslimani u Maliju

Nerijetko se u vijestima spominje afrička zemlja Mali o kojoj se malo toga zna, a naročito da u njoj živi jedna velika populacija muslimana. U ovom tekstu donosimo informacije o zemljopisu i demografiji, o povijesti ove zemlje i izazovima i problemima s kojima se suočava.

Zemljopis i demografija

Mali je država u zapadnoj Africi, bez izlaza na more. Na zapadu graniči sa Senegalom, na sjeverozapadu s Mauritanijom, na sjeveroistoku s Alžirom, na jugoistoku s Nigerom te na jugu s Burkinom Faso, Obalom Slonovače, i Gvinejom. Sjeverni dio zemlje čini pustinja Sahara, a južnim, u kojem živi većina stanovništva, protječu velike istočnoafričke rijeke Niger i Senegal.

Reljef zemlje uglavnom je ravan ili brežuljkast. Na sjeveroistoku se izdiže masiv Iforas, nastavak alžirske visoravni Hoggar, a na jugozapadu dio gvinejske visoravni Fouta Djallon. Zemlja se dijeli na tri klimatsko-vegetacijske zone: Saharu na sjeveru, prijelazno područje Sahel s vegetacijom otpornom na dugotrajnu sušu, te sudansku zonu na jugu, u kojoj je količina oborina veća, a biljni pokrov obilniji. Ekonomska aktivnost izražena je pretežno na jugu gdje je poljoprivreda moguća. Mali također ima velike rezerve zlata i soli. Preko 80% stanovništva bavi se poljoprivredom i ribarstvom. Pamuk je najvažniji izvozni proizvod.

U ovom tekstu govorit ćemo o muslimanskoj manjini u jednoj od najvećih i najljepših zemalja na svijetu. Kanada je druga zemlja na svijetu po veličini i u njoj se nalaze mnogobrojne prirodne ljepote. U ovoj zemlji svoj dom je našao i veliki broj muslimana iz raznih dijelova svijeta, također sa našeg govornog područja. Govorit ćemo o demografskoj slici, povijesti i izazovima muslimana i o našoj dijaspori u ovoj zemlji.

Zemljopis i demografija

Kanada je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu, nakon Rusije. Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi okean, a na istoku na Atlantski okean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno privredno središte. Ostali važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary. Zvanični jezici su engleski i francuski. Broj stanovnika trenutno se procjenjuje na 37.943.231. (CIA World Factbook)

Preko hiljadu godina islam je znatno prisutan u Senegalu. Utjecaj islama u ovoj regiji porastao je kad je kralj Takrura primio islam 1040. godine, vjerovatno kao rezultat trgovine između Zapadne i Sjeverne Afrike. Kralj je podstakao svoje podanike da pređu na islam. Mnogi su prešli na islam, a oni koji nisu nastavili su praktikovati tradicionalne afričke religije.

Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu, u kojoj živi jedna veoma velika muslimanska manjina. Ova je zemlja odavno u centru svjetske pažnje zbog mnogih tema, od kojih je i tema Ujgura i njihovog progona i represije centralnih vlasti u Pekingu. Međutim, Ujguri nisu jedina muslimanska manjina u Kini. U ovom tekstu govorimo o demografiji ove zemlje, njenoj povijesti i trenutnom stanju muslimana u njoj.

Ovih dana Azerbejdžan, zemlja na Kavkazu, nalazi se u centru svjetske pažnje zbog sukoba koji traje decenijama.

Mauritanija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog okeana. Zvanično ime ove države je Islamska Republika Mauritanija. Na sjeveru graniči s teritorijem Zapadna Sahara, na sjeveroistoku s Alžirom, na istoku i jugu s Malijem te na jugozapadu sa Senegalom. Glavni grad je Nouakchott. U ovom tekstu govorit ćemo o zemljopisu ove države, njenoj povijesti i izazovima s kojim se njen narod suočava.

Republika Kazahstan je država u srednjoj Aziji. Po površini, deveta je zemlja na svijetu (najveća neobalna), ali veći dio teritorija čini slabo naseljena stepa. Na zapadu izlazi na Kaspijsko jezero, na sjeveru graniči s Rusijom, na istoku s Kinom te na jugu s Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom. Kazahstan se dijeli na četrnaest oblasti i tri grada od posebnog državnog značaja. Glavni grad Kazahstana je Nursultan. Nursultan je drugi po veličini grad u Kazahstanu (gotovo 600.000 stanovnika), a glavnim gradom postao je 1997. godine, dekretom kontroverznog predsjednika Nursultana Nazarbajeva, umjesto grada Alma-Ata. U ovom tekstu govorimo o demografskoj slici ove zemlje, njenoj povijesti i izazovima s kojima se suočava nakon nekoliko decenija komunističke vlasti.

U ovom broju časopisa El-Asr donosimo tekst o muslimanima u Somaliji. U tekstu ćemo govoriti o demografskoj slici ove zemlje, njenoj povijesti i problemima i izazovima s kojim se suočavaju njeni stanovnici.

Somalija se nalazi u regiji po imenu Rog Afrike i graniči sa Džibutijem, Etiopijom i Kenijom. Glavni grad Somalije je Mogadišu. Somalski i arapski su zvanični jezici u ovoj zemlji. Sa skoro 3.000 km obale, Somalija od svih zemalja na Afričkom kontinentu i od svih arapskih zemalja ima najdužu obalu. Somalija je članica Arapske lige jer je kulturno, historijski, etnički, jezički, geografski i vjerski povezana sa arapskim svijetom. Somalija je postala članica Ujedinjenih nacija 1960. nakon što je ponovo postala nezavisna država. Također, Somalija je članica Afričke unije i Organizacije za islamsku saradnju.

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država je u središnjoj Aziji, bez izlaza na more. Na sjeveru graniči s Kirgistanom, na istoku s Kinom, na jugu s Afganistanom i na zapadu s Uzbekistanom. Tadžikistan je jedna od petnaest država nastalih raspadom Sovjetskog saveza. U ovom tekstu govorit ćemo o demografiji i historiji ove zemlje, kao i o problemima i izazovima s kojim se suočavaju muslimani ove zemlje.

Mnogi su čuli za Kambodžu, državu u Aziji, poznatu po sukobima koji su trajali decenijama. Manje je poznato da u ovoj zemlji živi i muslimanska manjina.

Kraljevina Kambodža nalazi se u jugoistočnoj Aziji. Graniči sa Tajlandom, Laosom i sa Vijetnamom. Na zastavi ove zemlje nalazi se građevina Angkor Vat, veliki budistički hram.

Kambodža je ustavna monarhija. Stanovništvo u Kambodži je homogeno što se tiče etniciteta i jezika. Većina stanovnika su Kmeri i govore kmerskim jezikom. Struktura stanovništa je sljedeća: 97,9% slijedi budizam, muslimana je 1,1%, kršćana 0,5%, i 0,6% ostalih. Ako uzmemo u obzir da je Kambodža u julu 2018. imala 16.449.519 stanovnika, vidimo da muslimana po ovim procjenama ima nešto više od 180.000 (CIA Factbook). Prema drugim procjenama, ima ih oko 236.000 (Pew Research Centre).

Republika Filipini je otočna država u Jugoistočnoj Aziji i smještena je u zapadnom dijelu Tihog okeana. Od ukupno oko 7.100 otoka, stalno je nastanjeno samo oko 860. Na jedanaest najvećih otoka, koji zauzimaju 95% ukupne površine državnog teritorija, živi velika većina stanovništva. Ova nacija, koja broji više od stotinu miliona, ljudi ima i značajnu muslimansku manjinu. Interesuje nas kakva je demografska slika ove zemlje i njena povijest i stanje muslimana u njoj.

Pakistan je druga država u svijetu po broju muslimana, u kojoj živi preko 204 miliona muslimana, nakon Indonezije u kojoj živi preko 227 miliona muslimana. U ovom tekstu govorit ćemo o ovoj zemlji, njenoj demografskoj slici, povijesti i izazovima s kojim se muslimani suočavaju u njoj.

Zvanični naziv je Islamska Republika Pakistan. Ova zemlja nalazi se na Indijskom potkontinentu i graniči sa Indijom, Afganistanom, Iranom i Kinom. Glavni grad je Islamabad. Pakistan ima 1.046 kilometara obale na Arapskom moru.

Pakistan je šesta zemlja na svijetu po ukupnom broju stanovnika. Kad pogledamo u procentima, onda možemo reći da je otprilike svaki deseti musliman na svijetu Pakistanac. Na urdu jeziku Pakistan znači zemlja čistih. Najvažnija rijeka je Indus. Pakistan je 1960. sa Indijom sklopio sporazum kojim se regulira korištenje ove rijeke. Neke od najvećih planina na svijetu nalaze se u Pakistanu.

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka, otočna je država u južnoj Aziji, zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Cejlon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom okeanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka. Nedavno je ova država bila u centru svjetske pažnje nakon užasnih napada na Uskrs 21. aprila 2019. U ovom tekstu govorit ćemo o demografiji ove države, njenoj povijesti i stanju muslimana u njoj.

Davne 1993. bili smo u izbjeglištvu u Holandiji i u prvom azilantskom centru u koji smo došli veoma brzo smo se sprijateljili sa Ibrahimom koji je dolazio iz Liberije. Mnogo nam je bio drag i bili smo zapanjeni njegovom blagom naravi i lijepim ponašanjem. Mi dotad nismo nešto mnogo znali o toj zemlji i muslimanima u njoj, a velika je vjerovatnoća da ni on nije mnogo znao o Bosni i Hercegovini i muslimanima u njoj. Na svijetu ima zemalja koje su male, nemaju mnogobrojnu populaciju, kao naprimjer Indonezija ili Pakistan ili Egipat, ali nisu nimalo manje interesantne. Naprotiv, baš i o ovim malim zemljama bitno je govoriti kako bi šire mase došle do saznanja o muslimanima u njima, i kako bi islamski ummet bio jači i više jedinstven, važno je da jedni za druge znamo. To posebno prijateljstvo sa Ibrahimom podstaklo je autora da izabere Liberiju za ovaj tekst za rubriku “Islamski atlas”.

Venezuela je zemlja koja je ovih dana u centru svjetske pažnje zbog političke nestabilnosti. Ako uzmemo u obzir ostale zemlje u Latinskoj Americi, može se reći da je muslimanska manjina u ovoj zemlji jedna od najznačajnijih muslimanskih manjina u ovom dijelu svijeta. U narednim redovima bit će riječi o demografskoj i ekonomskoj slici, povijesti političkih nemira u ovoj zemlji, o životu i stanju muslimana u ovoj zemlji, nadajući se da ćemo naučiti nešto novo i postati svjesniji gdje sve žive pripadnici našeg ummeta i da će se povećati solidarnost među muslimanima.

Jedna od najvećih muslimanskih zemalja je Pakistan. Pakistan, službeno Islamska Republika Pakistan, je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog okeana. Neki kažu da naziv Pakistan znači zemlja čistih, međutim, što se tiče značenja ovog naziva ne postoji konsenzus. U Pakistanu se govori više od pedeset jezika. Službeni su urdu i engleski. Urdu ima mnogo sličnosti sa jezikom koji se govori u Indiji.

Na zapadu Afrike postoji jedna zemlja koja se zove Burkina Faso. U ovom tekstu cijenjeni čitatelji mogu da pročitaju zanimljivosti o ovoj zemlji, njenoj povijesti i životu muslimana u njoj.

Zemljopis i demografija

Burkina Faso je zemlja na zapadu Afrike. Ova zemlja nema izlaz na mora, graniči sa Nigerom na sjeveru i na zapadu sa Malijem, sa Togom na istoku, i Beninom, Ganom i Obalom Slonovače na jugu. Burkina Faso se do 1984. godine zvala Gornja Volta, po rijekama Crna, Bijela i Crvena Volta koje teku kroz ovu zemlju. Burkina Faso na najrasprostanjenijim domaćim jezicima znači “zemlja poštenih ljudi”.

Burkina Faso, nažalost, spada u najsiromašnije države svijeta. Ranije su mnogi radili kod južnih susjeda, pogotovo u Obali Slonovače. Ekonomija se temelji na izvozu pamuka i doznakama iz inostranstva.

U svijetu postoji jedna veoma zanimljiva muslimanska zemlja koja se naziva Maldivi ili službeno Republika Maldivi. To je zemlja u kojoj je cjelokupno stanovništvo muslimansko i ta država se sastoji od 1.900 otoka grupiranih u 26 atola. (Atol je naziv za otok ili njih više koji imaju oblik prstena. Oblik prstena je nastao od korala. Neki prstenovi su u potpunosti zatvoreni i voda unutar prstena i izvan se razlikuje, dok neki prstenovi imaju izlaz na otvoreno more.) Govorit ćemo o geografskim karakteristikama ove zemlje, njenoj povijesti, dolasku islama, utjecaju cunamija iz 2004. i utjecaju promjena u globalnoj klimi.

Geografija

Na Maldivima je od 1.900 otoka naseljeno oko 200, a još 88 se koristi samo za turizam. Otoci se nalaze na površini od otprilike 90.000 km², dok kopno ukupno ima samo oko 300 km². Najveći otok je 5 km². Samo devet otoka je veće od 2 km². Prosječna prirodna nadmorska visina iznosi 1,5 metar. Najviša tačka je 2,4 metra iznad nivoa mora na otoku Villingili, tako da je ovo najniža zemlja na svijetu sa najnižom prosječnom visinom i najnižim vrhom. Maldivi imaju 644 km obale, a sa 298 km² površine, ovo je zemlja sa najmanje kopna u Aziji. Najveći otok Maldiva je Gan čiji je glavni grad Male.

Muslimani u Indiji

U ovom broju časopisa El-Asr našim cijenjenim čitaocima donosimo tekst o muslimanima u Indiji. Treća zemlja na svijetu sa najvećim brojem muslimana upravo je Indija. Iako ih ima izuzetno brojni, na globalnom nivou ne vidi se toliki utjecaj koji bi se mogao očekivati od tolikog broja ljudi. Stoga, interesantno je vidjeti otkad je islam prisutan u ovoj zemlji, kakvo je stanje muslimana, s kakvim izazovima se susreću i kakve su perspektive.

Geografski položaj

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji i druga je najmnogobrojnija država na svijetu nakon Kine. U Indiji, po procjeni iz 2017. godine, ima 1.281.935.911 stanovnika. Procentualno, po procjeni iz 2011. godine, Hindusa ima oko 79,8%, muslimana oko 14,2%, kršćana 2,3%, sikha 1,7% i 2% ostalih. Ovo znači da prema procentima iz 2011. godine, u Indiji sada živi preko 180 miliona muslimana, a u Pakistanu oko 197 miliona, dok u Indoneziji ima preko 226 miliona muslimana. (CIA World Factbook)

Često se može čuti kako su u ime religije počinjeni najveći zločini i kako religija predstavlja najveće zlo i uzrok najvećih stradanja ljudi širom svijeta. Tom prilikom posebno se ukazuje na islam, ali u manjoj mjeri i na ostale religije. Sve što ima dodirne tačke sa vjerom smatra se nazadnim, konfliktnim i sinonimom za stradanja ogromnog broja žrtava, dok se, s druge strane, komunizam ili ateizam predstavljaju kao garancija bezbjednosti i naprednosti. Međutim, koliko ta teza može izdržati pred brojkama žrtava za koje su odgovorni čelnici u ateističkim, odnosno komunističkim društvenim uređenjima? Odgovor ćemo pronaći u nastavku u kojem predstavljamo državnike koji će u povijesti ostati zapamćeni kao najveći zločinci i ubice.

Najsjevernija država Afričkog roga jeste Eritreja. Ona se nalazi u sjeveroistočnoj Africi na obali Crvenog mora. Sa sjeverozapada graniči sa Sudanom, na jugu sa Etiopijom i sa Džibutijem na jugoistoku. U ovom tekstu donosimo sažet prikaz povijesti i stanja naroda u ovoj državi za koju mnogi nisu čuli, ali koja igra veliku ulogu u migrantskim krizama u zadnjih nekoliko godina.

Demografija

Broj stanovnika u Eritreji iznosi oko 6 miliona. (CIA Factbook)

Što se tiče demografske slike, nema povjerljivih podataka, procjene postotka muslimana kreću se otprilike od 35% do otprilike više od 50%. Skoro svi koji se izjašnjavaju kao muslimani su sunnije. Od 1931. godine nije urađen povjerljiv cenzus, tako da je demografsko stanje predmet nagađanja i kalkulacija. Kršćani predstavljaju skoro sav ostatak stanovništva. Većina njih su ortodoksi. Najveća etnička grupa jeste Tigrinja i oni su većinom kršćani, a muslimani većinom pripadaju etničkoj grupi Tigre, a druge etničke grupe u kojima ima veliki broj muslimana jesu Saho, Rašaida i Afar. Jezici koji se najviše koriste su tigrinja i arapski.

Ima jedna muslimanska zemlja za koju mnogi sa našeg govornog područja nisu nikad čuli. Tu zemlju čini skupina ostrva koji se zovu Komori, a službeni naziv je Unija Komora. U ovom tekstu donosimo nekoliko informacija o ovoj zemlji u kojoj je stanovništvo skoro sto posto muslimansko. 

Komori su grupa ostrva u Indijskom okeanu, sjeverozapadno od Madagaskara. Grupa ostrva sastoji se od: Andžuan, Grande Comore, Mayotte i Moheli i još nekoliko vrlo malih ostrva.

Sva ova ostrva osim Mayotte pripadaju federalnoj državi Komori i predstavljaju državu unutar ove federacije. A Mayotte je francuski prekomorski departman.

Ostrva imaju vulkansko porijeklo i geološki gledajući ova ostrva su mlada. Vulkan Karthala na Grande Comore još uvijek je aktivan, 2006. je eruptirao. Oko nekih od ostrva nalaze se koralni grebeni, a more oko ostrva može biti i 3000 m duboko.

Površina ova četiri ostrva iznosi 2.361 km2. Ovo nam pokazuje da se radi o vrlo maloj zemlji. Broj stanovnika procjenjuje se na otprilike 800.000, a u Mayotte živi oko 200.000 stanovnika.

U jugoistočnoj Aziji nalazi se Brunej, jedna mala zemlja koja, uprkos relativno maloj površini i relativno malom broju stanovnika, zaslužuje našu pažnju, stoga u ovom broju donosimo tekst o toj zemlji.

Brunej, službeno Brunej Darusselam (ar. darus-selam – kuća mira), je država u jugoistočnoj Aziji. Nalazi se na sjeveru otoka Borneo, na obali Južnog kineskog mora. Na kopnu graniči s Malezijom. Ime države je povezano sa rijekom Brunej koja nastaje spojem rijeka Sungai Kayal i Sungai Limau Mani. (Encyclopedia Britannica)

Jedna od evropskih država u kojoj živi znatna muslimanska manjina jeste Ujedinjeno Kraljevstvo, u kojem, prema procjenama iz 2016. godine, živi preko tri miliona muslimana, a pola od tog broja rođeno je izvan te zemlje. U ovom tekstu govorimo o ovoj manjini želeći da čitaocima ponudimo neke sažete informacije, koje će uveliko proširiti vidike, posebno onima koji čitaju između redova, a bitno je i razmisliti o pročitanom, kritički i objektivno, uzimajući pouku sa nekom vizijom.

U proteklom periodu bilo je moguće zapaziti izjave nekih neupućenih koji su izjavili da “nema problema tamo gdje nema muslimana, kao u Poljskoj”. Ove izjave sve češće dolaze u jeku medijske kampanje na islam i muslimane u kojoj se muslimani i islam pokušavaju predstaviti u negativnom svjetlu, kao onī koji su uzrok problema i napada gdje god žive. Naravno, ovakve tvrdnje pred činjenicama padaju u vodu. Da li je istina da u Poljskoj nema muslimana? A ako ih ima, odakle su došli, koliko ih je, kako žive, sa kakvim se izazovima suočavaju u zemlji iz koje je porijeklom Nikolas Kopernikus, poznati fizičar? To su neka pitanja na koja će se dati odgovor u nastavku ovog teksta koji ima za cilj informiranje, podizanje svijesti i povećavanje međumuslimanske solidarnosti koja je sad, možda više nego ikad, prijeko potrebna.

U ovom broju časopisa El-Asr donosimo vam tekst o Nigeriji, bogatoj afričkoj zemlji. Federalna Republika Nigerija je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, koji je dio Atlantskog okeana, na zapadu graniči s Beninom, na sjeveru s Nigerom, na sjeveroistoku s Čadom te na istoku s Kamerunom. Nigerija je po broju stanovnika daleko najveća afrička zemlja. Ova zemlja često se spominje u medijima zbog raznih sukoba. U ovom tekstu donosimo nekoliko informacija o ovoj zemlji kako bi čitaoci lakše mogli shvatiti situaciju u kojoj se nalazi ova država i muslimani u njoj.

U ovom broju donosimo vam tekst o Libanu, maloj državi na Bliskom istoku. Dijelovi Libana spadaju u blagoslovljenu regiju poznatu pod imenom Šam. Ovim tekstom čitaocu želimo u sažetom obliku dati neke najbitnije informacije o ovoj zemlji. 

Demografska slika

Liban ili Libanon poznat je po tradicionalnoj različitosti vjerske pripadnosti stanovništva. Religije koje su prisutne na ovom području generalno se dijele na hrišćanstvo, sa velikim brojem crkvenih ogranaka, i islam, čiji se sljedbenici mahom dijele na sunijsku i šiijsku frakciju. Druzi su, također, u značajnom broju prisutni u stanovništvu Libana, a u zapadnoj literaturi se, barem kad je u pitanju ova zemlja, klasificiraju kao muslimani. Stanovništvo današnjeg Libana više je od 50% muslimansko, što nije bio slučaj u bližoj prošlosti kad je apsolutna većina stanovništva pripadala jednoj od hrišćanskih crkvi. Autori se, skoro isključivo, slažu da se udio hrišćana u stanovništvu Libana tokom druge polovine 19. stoljeća kretao između 60% do 65%. ... Od 1970. godina u literaturi se sve učestalije pojavljuju podaci u kojima se udio muslimanskih skupina u stanovništvu predstavlja kao natpolovično većinsko. Kalkulacije koje su izvedene iz listi glasača za parlamentarne izbore 1995. godine jasno ukazuju na to da je među njima udio osoba koje se mogu klasificirati kao muslimani, iznosio 60,5%. Od 2.014.213 registrovanih osoba sa pravom glasa 556.668, odnosno 27,64% bili su šiije, odnosno 27,14% bili su sunije, a 114.828, odnosno 5,7% bili su druzi. Do 2009. godine broj osoba koje su registrovane kao osobe sa pravom glasa, popeo se na 3.108.787 od čega je na muslimane otpadalo 59,49%, odnosno 1.849.343 osoba. Udio glasača koji su registrovani kao šiije iznosio je 26,88%, kao sunije 26,01%, kao druzi 5,75% i kao alevije 0,85%. Stanovništvo Libana se 2011. godine procjenjuje na oko 4.150.000 osoba. Udio muslimanskih skupina zajedno sa druzima, vjerovatno, iznosi nešto preko 60%. Interesantno je napomenuti da pored nabrojanih islamskih grupacija u Libanu postoji i skupina od nekoliko ismailijskih šiija. (Svjetski almanah demografske istorije muslimana) 

Tadžikistan je srednjoazijska zemlja u kojoj živi veliki broj muslimana. U ovom broju islamskog časopisa El-Asr donosimo tekst o ovoj državi i životu muslimana u njoj, a sve s ciljem boljeg razumijevanja povezanosti muslimana, ma gdje god se nalazili na ovoj planeti, povećanja ljubavi među mu’minima i podsticanja na upućivanje dove jednih za druge.

Zemljopis

Tadžikistan je država u središnjoj Aziji. To je najmanja zemlja srednje Azije i nema izlaz na more. Glavni grad je Dušanbe. Tadžikistan je planinska zemlja. Planine zauzimaju 93% površine i pripadaju lancima Pamir, Altaj i Tian Shan. Najveći dio je unutar planinskog lanca Pamir. Najviši vrh zemlje, Vrh Ismaila Samanija, sa 7.495 m bio je najviši vrh cijelog Sovjetskog saveza i do 1998. zvao se Vrh komunizma. Drugi vrh po visini je Vrh Ibn Sine koji se do 2006. zvao Vrh Lenjina. Skoro trećina teritorija nalazi se iznad 3.000 m nadmorske visine. U istočnom dijelu Pamira nalazi se jezero Karakul koje je nastalo u meteorskom krateru.

Ravnice su prisutne na sjeveru i jugozapadu. Na sjeveru, Tadžikistan ulazi u Fergansku dolinu. To je najveća i najnaseljenija dolina srednje Azije uz rijeku Sir Darju. Na Sir Darji je umjetno jezero Kajrakum. Dolina je podijeljena između Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana. Rijeka Vahš teče planinskim prostorom, te ima velik hidroenergetski potencijal. Brana Nurek je s 300 m visine najviša brana na svijetu. U izgradnji je brana Rogun koja će biti viša od nje.

Klima je kontinentalna s nedostatkom padavina. Prevladava stepa koja djelimično prelazi u pustinju. Osnovni uzrok nedostatka padavina je velika udaljenost od mora zbog koje oblaci ne mogu doći do Tadžikistana. Ferganska dolina ima više padavina i velike godišnje razlike temperature. Viši planinski dijelovi imaju niže temperature.

Kina ima najmnogobrojnije stanovništvo na planeti. Kineski režim poznat je po represiji i tiraniji, koja se pogotovo ogleda u kineskoj politici prema regiji u kojoj živi znatan broj muslimana, kao što je Istočni Turkestan u kojem muslimani žive u veoma teškim uvjetima. U kakvim groznim okolnostima i pod kakvim pritiscima žive, možete pročitati u nastavku teksta.

Zemljopis

Turkestan, nekada navođen i kao Turkistan (doslovno “zemlja Turaka”), u azijskoj je historiji označavao oblasti Centralne Azije između Sibira na sjeveru, Tibeta, savremenog Pakistana, Afganistana i Irana na jugu, pustinje Gobi na istoku te Kaspijskog mora na zapadu. Taj se izraz često koristi u mnogim turskim i perzijskim sagama, od kojih ga potonji opisuju kao dio Turana. Na tom području žive turkijski narodi koji potječu od Turaka Oguza: Turkmeni, Uzbeci, Kazasi, Hazari, Kirgizi i Uguri, a odatle su se razna turska plemena odselila u druga područja Euroazije, uključujući Tursku, Azerbejdžan, Tatarstan i Krim. Tadžici i Rusi danas čine najznačajnije neturkijske manjine na tom području. (Encyclopedia Britannica)

Sudan je jedna od najvećih zemalja u Africi u kojoj živi znatna muslimanska populacija. U ovom članku govorit ćemo o ovoj zemlji koja je prošla veoma teške periode kolonijalizacije i sukoba.

Geografska slika

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more. Graniči sa Egiptom na sjeveru, Libijom na sjeverozapadu, Čadom na zapadu, Srednjoafričkom Republikom na jugozapadu, Južnim Sudanom na jugu, Etiopijom na istoku i Eritrejom na istoku.

Najveći dio zemlje zauzima visoravan (300 do 1000 m) koju u smjeru sjever-jug presijeca dolina rijeke Nil koja nastaje kod Khartouma spajanjem Bijeloga i Plavoga Nila. Sve sudanske rijeke pripadaju slivu Nila i koriste se za navodnjavanje, plovidbu i kao izvor hidroenergije.

Na sjeveru zemlje nalaze se Libijska i Nubijska pustinja, gotovo bez biljnog pokrova. Na jugu se prostiru savane i tropske močvare, a na istoku, zapadu i krajnjem jugu planine. Najviša tačka zemlje je 3187 m visoki Kinyeti.

Klima je na jugu tropska, a na sjeveru vruća pustinjska. Glavni ekološki problemi su erozija tla i opustinjavanje.

Sa površinom od preko 1,8 milion km2, Sudan je oko 36 puta veći od Bosne i Hercegovine i treća je država po površini na Afričkom kontinentu.

Sudan je trenutno uređen kao federalna republika, službeni jezik je arapski. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom i oko 80% radne populacije zaposleno je u ovoj branši. Nafta je u zadnje vrijeme postala veoma bitan izvor prihoda za ovu zemlju.

Mnogima su slike cunamija u Indoneziji iz 2004. godine, kada je veliki broj ljudi stradao, a još veći broj ostao bez doma, ostale u sjećanju. Regija na kopnu koja je bila najbliža epicentru jest pokrajina Aceh, čiji je glavni grad Banda Aceh. Ova je regija poznata i po dugim konfliktima sa centralnom vladom. Kakva je pozadina tih konflikata? Kakvo je stanje u ovoj regiji nakon cunamija?

Aceh je pokrajina u Indoneziji na ostrvu Sumatra u najsjevernijem dijelu tog ostrva. Indoneziju čini oko trinaest hiljada ostrva. U Indoneziji živi najveći broj muslimanske populacije, oko 250 miliona muslimana. U Acehu postoji deset autohtonih etničkih grupa, a najveću grupi čini narod Aceh, oko 80–90% populacije. Smatra se da je širenje islama u Indoneziji počelo u Acehu, što je bilo ključni faktor za širenje islama u jugoistočnoj Aziji. Islam je došao u Aceh (kraljevine Fansur i Lamuri) oko 1250. gr. godine. Na početku sedamnaestog stoljeća sultanat Aceh bio je najbogatija, najjača i najrazvijenija država u Malajskom prolazu. Aceh ima povijest političke nezavisnosti i otpora stranom vladanju, kao što je bio otpor prema holandskom kolonijalizatoru, Japancima i potom prema centralnoj indonežanskoj vladi. Indonezija je proglasila nezavisnost 17. avgusta 1945., nakon tri stoljeća holandske kolonijalizacije i mnogih žrtava u raznim pobunama, otporima i ratovima. Aceh ima znatne prirodne resurse, uključujući naftu i prirodni gas. Inače, ovaj je narod poznat po tome da su vješte zanatlije, vrijedni radnici i privrženi vjeri.

Nizozemska ili Holandija u svijetu je poznata po mnogo čemu: moreplovstvu i gusarima u prošlosti, tulipanima, vjetrenjačama, branama, dozvoli za korištenje marihuane, ulozi u Srebrenici itd. Iako je ova zemlja poznata pod imenom Holandija, ovo nije zvanično ime, jer Holland je od davnina samo jedan dio Nizozemske na zapadu zemlje (trenutno postoji provincija Zuid-Holland i Noord-Holland). U ovoj zemlji živi znatna muslimanska manjina. Odakle su muslimani došli u ovu zemlju? Kakav je život muslimana u Holandiji u današnjem vremenu? S kakvim se izazovima suočavaju? U narednim redovima pokušat ćemo prikazati stanje muslimana u ovoj zemlji. 

Jedna od evropskih država koje su imale veoma burnu prošlost jeste i Španija, u historiji poznata kao Endelus. Kad bismo upitali koji su se važni događaji desili godine 1492. godine, mnogi bi rekli da je to godina kad je Kolumbo otkrio Ameriku, međutim, muslimani bi se trebali bolje sjećati da je to godina kad je Granada, posljednji muslimanski grad u Endelusu, pala u ruke kršćana, iako su već davno prije toga muslimani bili prisutni na teritoriji Iberijskog poluotoka i imali čvrstu vladavinu. Tarik b. Zijad davne 711. godine kročio je na ovo područje.

Ova su podneblja prošla razne periode: svijetli period blagostanja i napretka u raznim naukama u Endelusu pod vladavinom hilafeta, srednji vijek u kojem je započeo i tamni period inkvizicije, Habsburška Španija, Burbonska Španija, period republikanizma, moderna Španija.

U narednim redovima ukratko ćemo navesti podatke o demografskoj slici ove zemlje, o doprinosu muslimana u napretku na polje nauke, o periodu inkvizicije i sadašnjem stanju muslimana u ovoj državi.

Nije tajna da mnogi nemuslimani izučavaju islam i njegove nauke. Često se takvi nazivaju “orijentalistima”. Svi oni nemaju iste namjere: neki od njih imaju loše namjere, žele da naude islamu i o njemu šire negativnu sliku, tumačeći i plasirajući određena pitanja na pogrešan i nepravedan način. Neki su čak pustili svoju maštu u izmišljanju laži o islamu, pa bez imalo stida i obraza šire laži kompromitirajući tako naziv i poziciju istražitelja i učenjaka. Međutim, ima i onih koji imaju namjeru da objektivno izučavaju ovu vjeru. Kad bismo rekli da su svi orijentalisti zlih namjera, bili bismo nepravedni, jer redovno se pojavljuju orijentalisti koji objektivno pričaju o islamu, a neki su od njih čak mnogo puta pohvalili našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

U ovom broju donosimo tekst o muslimanima u Austriji. Muslimani su već davno bili na ovim krajevima. Opsada Beča ili Prva bitka kod Beča dogodila se između 27. septembra i 14. oktobra 1529., kada je osmanlijska vojska predvođena sultanom Sulejmanom Veličanstvenim, prodrla najzapadnije u Srednju Europu. Osmanlijska vojska brojila je oko 120.000 vojnika. Ova se bitka u osmanlijskim vojnim izvorima zove "Prva bitka kod Beča", jer se dogodila i "Druga bitka kod Beča" 1683. godine. Osmanlije nisu zauzeli Beč ali jesu znatno oslabili Austriju i još bolje utvrdili svoju vlast u prethodno osvojenim regijama. No ovi događaji zahtjevaju više prostora nego što ovaj članak sad nudi.

Kada se kaže ostrvo Haiti, to mnogima zvuči egzotično i većina onoga što znamo o toj zemlji dolazi iz vijesti. Ne tako davno Haiti je bio u centru svjetske pažnje nakon razornog zemljotresa 2010. godine i uragana Sandy 2013. U ovom tekstu želimo pružiti nešto više informacija o ovoj zemlji i muslimanima u njoj, s ciljem informisanja o stanju muslimana širom svijeta i s ciljem jačanja bratskih veza, jer najmanje što možemo jeste da znamo jedni za druge i da dovimo jedni za druge iako se ne poznajemo i daleko smo jedni od drugih.

Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube. Na istoku graniči s Dominikanskom Republikom.

Indonezija je država sa najvećim brojem muslimanskog stanovništva. Ova je zemlja veliki dokaz protiv onih koji tvrde da se islam širio sabljom, jer Indonezija nije postala muslimanska zbog bitki, nego su njeni tadašnji stanovnici u islamu prepoznali istinsku vjeru i rado su ga prihvatili. Uzvišeni principi ove vjere osvojili su srca ljudi na području jugoistočne Azije. Također, oni koji su donijeli islam u ove krajeve imali su lijepo ponašanje i na takav su način bili istinski ambasadori islama. Koliko li su samo dobrih djela zaradili s takvom davom, jer koliko li je stotina miliona muslimana nakon njih živjelo na tim područjima! Ovi trgovci i islamski misionari svojim su ponašanjem praktično pokazali kako biti ambasador islama.

Indonezija je zemlja u jugoistočnoj Aziji i sastoji se od arhipela koji čini 17.508 ostrva, tako da je to zemlja sa najviše ostrva na svijetu. Sljedeće zemlje direktno graniče sa Indonezijom: Papua Nova Gineja, Istočni Timor i Malezija. Država ima ukupnu površinu od 1.904.569 km². Sa stanovništvom koje, prema procjenama, u 2013. godini broji 251.160.124 (CIA Factbook) stanovnika i s tim je četvrta zemlja u svijetu po broju stanovnika i zemlja sa najbrojnijom muslimanskom populacijom. (Pew Forum, Mapping the global muslim population, Countries with the Largest Number of Muslims, str. 5) Što se tiče uređenja države, to je republika sa biranim parlamentom i predsjednikom. Glavni grad je Džakarta.

Indonezijski arhipel od davnina je bio važna trgovačka regija. Već u 7. vijeku postojale su trgovačke rute između Kraljevine Sriviđaje i Kine. Povijest Indonezije uveliko je bila pod utjecajem stranih moćnih centara koji su bili privučeni prirodnim resorsima Indonezije.

Indonezijska ostrva karakteristična su po velikom diverzitetu u pogledu etniciteta, jezika i religije. Javanci su najveća etnička grupa i, politički gledajući, najdominantnija. Indonezijski moto glasi ‘Bhinneka Tunggal Ika’, što znači: Jedinstvo kroz diverzitet. Međutim, sektaško nasilje i separatizam nisu rijetka pojava i doveli su do prolijevanja krvi. 

Jemen slovi za jednu od najmanje razvijenih i najsiromašnijih država u arapskom svijetu, što je veliki faktor nestabilnosti i povećava osjetljivost na konflikte. Iako je u zadnjih nekoliko mjeseci došlo do velike eskalacije sukoba između vlasti i šiitskih milicija, ovaj konflikt se odvija već dugo vremena. Sa kakvim problemima se narod Jemena susreće? Kakvo je trenutno stanje? Koji su faktori koji su doveli do ovakvog stanja? Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu, Arapskom moru. Po obliku vladavine je republika. Jemen se nalazi na krajnjem jugozapadu Arabijskog poluotoka. Ukupna površina Jemena iznosi 527.970 kvadratnih kilometara. Neke regije imaju plodnu zemlju, naprimjer u zapadnim visoravnima gdje redovito pada kiša, ali to je relativno mala površina. Samo 2,2% površine Jemena smatra se obradivom zemljom. U centralnim visoravnima temperatura u nekim periodima preko dana može da dostigne trideset stepeni, a po noći nula stepeni, što je ogromna razlika. Putem irigacije narod ipak uspijeva da uzgaja neke kulture. Na sjeveroistoku se nalazi Prazna četvrt koja je pješčana pustinja u kojoj ima veoma malo vegetacije. Ekonomija se mnogo oslanja na turizam, naftu, prirodni gas, ribolov i poljoprivredu. Jemen ima dugu obalu pored koje prolaze mnogi brodovi koji prolaze kroz Crveno more u Suecki kanal, pa u Sredozemno more. Strateški gledajući, Jemen ima dobru geografsku poziciju.

Vjerovatno ste svi čuli za Keniju. To je lijepa zemlja u Africi u kojoj žive i muslimani, ali koji su u njoj manjina. U posljednje vrijeme iz Kenije dolaze zabrinjavajući izvještaji u kojima se ukazuje na veoma napetu situaciju zbog masovnih hapšenja i vansudskih pogubljenja, ponajviše učenjaka i daija, i to samo na osnovu sumnji. U narednim redovima ukratko ćemo se dotaknuti geografskog položaja i demografske slike ove zemlje. Pored općih podataka, donosimo i intervju sa jednim islamskim misionarom i osvrt na zadnja dešavanja s ciljem informiranja i skretanja pažnje na situaciju i uzimanja pouke iz svega.

Malajski prolaz je i u srednjem vijeku bio važan za trgovinu. Trgovci muslimani dominirali su međunarodnom trgovinom u Arapskom moru, Bengalskom zaljevu i Istočnom kineskom moru. Zajednička vjera, visok stepen povjerljivosti u poslu i univerzalni šerijatski zakoni trgovine omogućili su muslimanima da uspostave trgovačku mrežu koja povezuje obale Istočne Afrike, juga Arabijskog poluotoka, Perzijskog zaljeva i Malabara, sa ostrvima Indonezije i južne obale Kine. Već u ranom 8. stoljeću postojao je muslimanski trgovački centar u Kantonu. Obala Malajskog poluostrva bila je kosmopolitanska gdje su trgovci iz Malabara, Arabije i Afrike živjeli i dolazili u kontakt sa autohtonim malajskim narodom i Kinezima. Malajsko poluostrvo puno je prirodnih resorsa.

Nakon bjekstva Ben Alija, u Tunisu se jedan broj učenjaka i hatiba vratio na minbere, jer neki od njih su bili u egzilu ili su imali zabranu vjerskog djelovanja. Najistaknutiji od tih učenjaka jeste šejh Hatib el-Idrisi. U periodu nakon Ben Alija došlo je do velikih reformi u Ministarstvu za vjerska pitanja, ponovo je razmatrano stanje mesdžida, mujezina, imama, hatiba, održavanja i čišćenja, i način kako poboljšati to stanje za koje se u najmanju ruku moglo reći da je veoma slabo i teško. Kada je u pitanju postavljanje na funkcije, stavljeno je na znanje da će se u izboru odgovornih ljudi davati prednost shodno sposobnosti, a ne, kao što je to bilo prije, shodno porijeklu i srodstvu. Jedno od najvećih ograničenja u vrijeme diktatorskog režima Ben Alija jeste potpuno vladanje i blokada džamija i veliki utjecaj koji je vlada nametnula putem određenih ograničenja i određivanja imama shodno prohtjevima stranke. Predavanja i hutbe morale su prije održavanja proći kroz cenzuru Ministarstva za vjerska pitanja. Oni koji su se pridržavali vjere bili su izloženi velikim pritiscima. U današnjem vremenu došlo je do velike promjene koja se manifestira oslobođenjem u vjerskim objektima, slobodom održavanja hutbi i dersova u džamijama i mesdžidima i odsustvom nadzora i prislušivanja, što ukazuje na postojanje mogućnosti slobode izražavanja i nismo mogli primijetiti bilo koji znak kontrolisanja.

Svjetska unija muslimanskih učenjaka napravila je detaljnu analizu i pregled situacije u kojoj se nalaze muslimani u Centralnoafričkoj Republici, i o korijenima problema i potrebama muslimana u toj regiji u kojoj se odvija neviđeno etničko čišćenje.

Podaci o zemlji

Naziv: Centralna Afrička Republika (skraćeno CAR)

Položaj: sredina Afričkog kontinenta

Susjedne države: na istoku graniči sa Sudanom, na jugoistoku sa Južnim Sudanom, na sjeveru sa Čadom, na jugu sa Demokratskom Republikom Kongo, na zapadu sa Kamerunom i na jugozapadu sa Narodnom Republikom Kongo

Površina: 622.000 kvadratnih kilometara

Broj stanovnika: 4.800.000

Procenat muslimana: 20%

Procenat kršćana: 75%, katolici i protestanti

Ostalih 5%: pagani bez vjere

Ekonomija: osnovni privredni resursi su drago kamenje, zlato, uranij, drvo i kafa

Državni prihodi: trgovina; 90% muslimana su trgovci.

Kolonizacija: zemlja je bila kolonizirana od strane Francuske.

Nezavisnost: dobila je nezavisnost 18. 8. 1960. zajedno sa većinom zemalja iz središnje Afrike.

Administrativna organizacija: država se sastoji od šesnaest pokrajina i jedne oblasti koja se nalazi pod ingerecijom glavnog grada.

Nedavno sam upoznao jednog brata koji je porijeklom Holanđanin, a prešao je na islam. Svaka priča o povratku islamu zaista je posebna, zanimljiva i poučna, ali ova njegova priča toliko me fascinirala me i nisam mogao odoljeti a da ga ne pitam da napiše nešto o tome pa da se od te priče okoriste i drugi muslimani s našeg govornog područja. Molim Allaha da učvrsti naše ubjeđenje, omili nam da Ga iskreno obožavamo i spominjemo i da nam omrzne grijehe i neposlušnost. Pored ovog, cilj prenošenja ove priče jeste i poziv onima koji još nisu spoznalu ljepotu islama da počnu da proučavaju ovu vjeru, ako pažljivo budu obraćali pažnju na sve oko sebe i ako budu iskreno tragali za istinom i vječnom srećom, sigurno će moći vidjeti znakove i dokaze Božanske moći koji upućuju na Stvoritelja koji jedini zaslužuje da bude obožavan.

Ruski strah od muslimana duboko je ukorijenjen. Rusija je bila u lošim odnosima s Osmanskim hilafetom, pomagala je svakome ko se borio protiv hilafeta, pogotovo je pomagala šiijsko-safevijskoj dinastiji na području današnjeg Irana. Samo mnogi muslimani ne znaju da su Osmanlije davale lekcije Rusima onda kad su podigli zastavu borbe i Rusija je plaćala glavarinu muslimanima. Čak su muslimani razmišljali o osvajanju same Moskve. To se desilo u dva pohoda. Prvi pohod bio je 978. h. / 1571. god. u vrijeme vladavine Selima Drugog pod vođstvom krimskog Hana koji je bio na čelu vojske od 120.000 konjanika, većina njih bili su sa Krima, a također je poveo sa sobom jednu osmansku artiljerijsku bateriju.

Krajem 14. i početkom 15. stoljeća, Osmanlije su osvojile raspadajuće Bugarsko kraljevstvo. Usljed toga, islam se, s jedne strane, proširio preko masovnog nastanjivanja Turaka iz Anadolije, a s druge strane, prelaskom na islam kršćanske populacije. Osmanlijska vlast ostala je do 1878. kad je Bugarska dobila teritorijalnu autonomiju i tada je uslijedilo je masovno iseljavanje muslimana. Godine 1881. oko 578.000 muslimana živjelo je u Bugarskoj, što je predstavljalo 28,8% od ukupnog broja stanovništva. Broj muslimana povećao se na 966.418 do 1946. godine, što je predstavljalo samo 13,3% od ukupnog broja stanovništva, a na popisu iz 2001. procenat muslimana u Bugarskoj bio je 12,2%. Većina muslimana su sunnije hanefijskog mezheba. Na popisu iz 1992. godine 7,7% od onih koji su se izjasnili kao muslimani bili su šiiti alevije. Što se tiče etničnih grupa, većina muslimana u Bugarskoj su Turci, 75,3%, zatim Pomaci, to su potomci slavenskih Bugara koji su prešli na islam i njih ima 13,5%, dok Roma muslimana ima 10,5%. Većina muslimana u Bugarskoj živi u ruralnim područjima. (Ina Merdjanova, Muslims in Bulgaria)

U Surinamu je nasilje iz vjerske netrpeljivosti potpuno strano. Unatoč ogromnim razlikama u kulturi i vjeri, različite grupe sarađuju u razvoju države. U ovome bi ova zemlja mogla biti primjer mnogim državama. Međutim, ovo ne znači da se muslimani u ovoj zemlji ne suočavaju sa određenim izazovima i problemima. Osnivanje udruženja na osnovu pripadnosti određenom mezhebu uzrokuje pristrasnost i razjedinjenje, čak i sukob, i smatra se najvećom preprekom za muslimane, jer fanatizam i pristrasnost mezhebu predstavljaju velike prepreke za misionarske napore. Jedan od primjera koji to jasno pokazuju jeste primjer određivanja smjera kible. Naime, geografski položaj Surinama takav je da je moguće okrenuti se prema istoku ili zapadu i razdaljina do Mekke ostaje ista. Kada Hindustanci-muslimani prave mesdžide, oni se u određivanju smjera kible okreću prema istoku, a Indonežani-muslimani prema zapadu, i tako se muslimani razilaze oko onoga što je u osnovu propisano radi njihovog jedinstva.

Neprijatelji islama i sljedbenici strasti iskorištavaju naivnost i neznanje ljudi koji su podobni za upadanje u fitnu. U doba Osmana, radijallahu anhu, židov Abdullah b. Sebe’ koji se predstavljao kao musliman i njegova svita iskorištavali su naivne ljude (većinom su to bili pustinjaci) i neznalice za svoje ciljeve, i ovo je bilo jedan od razloga za fitnu ubistva halife Osmana. U ovo novije doba vidimo da obavještajni krugovi redovno iskorištavaju ljude žestokog ali naivnog karaktera kako bi se širila ružna slika o islamu i muslimanima. Obavještajac se predstavi kao ‘’hairlija’’ koji želi dobro za ummet (kao što je to radio i Abdullah b. Sebe’) i kad pridobije povjerenje ovih naivnih ljudi, on ih nagovara da se treba poduzeti akcija, da treba uraditi to i to.

U današnjem vremenu plasiraju se tvrdnje u kojima se obrezivanje (cirkumzicija) predstavlja kao zastarjela beskorisna praksa, a ovakve tvrdnje pokušavaju se opravdati činjenicom da je higijena sada na većem nivou nego prije nekoliko stotina godina ili više, te da zapravo taj čin predstavlja zlostavljanje. U ovom članku govorit ćemo o suštini i propisima obrezivanja u islamu, zatim o činjenicama i mudrostima ovog čina na koje su ukazala moderna medicinska istraživanja. Obrezivanje, poznato pod nazivom sunećenje muške osobe, predstavlja uklanjanje prepucija (kožice na muškom spolnom udu). 

Ovo je važan članak učenjaka i muhaddisa šejha Ahmeda Muhammeda Šakira, Allah mu se smilovao, sa kojim je započeo serijal članaka u časopisu ''El-Hedjun-Nebevijj’' (Poslanička uputa), a u kojem pojašnjava propuste uleme u ukazivanju na riječ istine u vezi sa mnogim muslimanskih pitanjima te pojašnjava da se trebaju pokajati Allahu zbog ovih propusta.

Jedan od najzastupljenijih vidova ezijjeta jeste vrijeđanje porijekla ljudi i njihovo sramoćenje na sijelima kao vid naslađivanja i zabave. Također, ezijjetom se smatra i zadiranje u privatnost bližnjih i komšija te istraživanje njihovih nedostataka i mahana. Shodno tome, svako kritiziranje i raspravljanje o privatnom i javnom životu bližnjih i komšija, bez prethodnog savjetovanja sa njima ili bez njihove dozvole i znanja o tome, i to u vrijeme kada onaj koji o tome govori ne dozvoljava nikome da se miješa u njegove stvari – predstavlja jedan od vidova uznemiravanja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “O vi koji ste muslimani samo na jeziku, a do čijih srca još nije dopro iman, ne uznemiravajte muslimane, ne sramotite ih i ne istražujte njihove mahane. Jer, ko bude istraživao mahane svoga brata muslimana, Allah će istraživati njegove mahane, a čije mahane Allah bude istraživao, osramotit će ga čak i usred njegove kuće.”

Allah Svemogući naredio je svojim robovima da ga dozivaju i pojasnio šta čeka one koji odbijaju obožavanje samo Njega subhanehu. Od Nu’mana b. Bešira, Allah bio sa njime zadovoljan, prenosi se da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Dova je ibadet.” Pa je potom proučio ajet: “Gospodar vaš je rekao: "Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući će, sigurno, u džehennem poniženi." (Prijevod značenja Gafir/El-Mu’min, 60.) (Hadis je vjerodostojan, bilježi ga Tirmizi 9/311) U hadisu od Selmana radijallahu ‘anhu stoji da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Zaista je Allah živ i darežljiv, stidi se kad čovjek digne ruke da ih vrati prazne bezuspješne.” (Hasen, Tirmizi 9/544)

Što se tiče Božića, 25. decembar je kod Rimljana bio dan kada su slavili bo‍žanstvo ‘Sol Invictus’ (nepobjedivo sunce). Imperator Konstantin i neki biskupi odredili su da Božić bude isto 25. decembra. Na ovome je posebno insistirao Konstantin jer on nije u potpunosti bio napustio svoju pagansku vjeru. Ovaj praznik kršćani nisu uopće slavili jer to nije bio njihov običaj nego rimljanski koji su Rimljani uveli u kršćanstvo. Mnogi kršćani su se ovome protivili, ali uzalud.(Geschiedenis en Achtergronden van het Kerstfeest/Povijest i Pozadina Božića, 1. poglavlje, autor: Noordzij) Pravoslavci se nisu ovome pokorili i zato kasnije slave ovaj praznik.

Daija mora biti pravedan i prema onome ko se s njim slaže i prema onome ko se s njim ne slaže, i greške drugih ne smije uzimati kao izgovor za činjenje nepravde. Koliko god čovjek bio učen, on mora biti ponizan prema Uzvišenom Allahu. Stoga su ispravni prethodnici često savjetovali drugima da budu ponizni. Koliko god bio visok stepen nečijeg znanja, on mora da bude svjestan ajeta u kojem stoji: "I od znanja vam nije dato osim malo." (Prijevod značenja El-Isra, 85) Allah, subhanehu ve te 'ala, daje onoliko znanja koliko On hoće i kome On hoće.

Medžlisi i okupljanja moraju da pomažu u izgradnji Ummeta, a ne da ga ruše. Nisu sijela da se na njima ruši autoritet i ugled uleme i ostalih muslimana. Kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “I musliman je onaj od čijeg jezika i ruku su ostali muslimani sigurni.” (Buharija, 6484; Muslim, 170.)Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava Muaza b. Džebela, radijallahu anhu, na ono što jezik posije, pa kaže: “Hoćeš li da te obavjestim o glavnoj stvari, njenom stubu, njenom najvećem djelu? Rekoh: “Svakako, Allahov Poslaniče!” Reče: “Glavna stvar je Islam, njegov stub je namaz, a najvisočiji vrh je džihad.” Zatim reče: “Hoćeš li da te obavjestim o vlasniku svega toga?” Rekoh: “Da, o Allahov Poslaniče.” A on se uhvati za jezik i reče: “Čuvaj ovo!”Rekoh: “O Allahov Poslaniče, a zar ćemo biti pitani za ono što smo govorili?” Reče: “Izgubila te majka, o Muazu, a zar će ljudi biti prevrnuti na njihova lica – ili, reče na njihove noseve – osim kao žrtva njihovih jezika?” (Tirmizij, hasen sahih)

Rasprava, pa čak ni ona na najljepši način, ne urađa plodom u svakoj situaciji. Sa nekim ljudima rasprava ne donosi nikakvu korist. Kako i može imati ako sebe neko stavi na poziciju da je sve najbolje razumio i da može da raspravlja sa svakim? Koliko li samo vremena potrošimo na beskorisne rasprave, a korisna djela ostavljamo? Stvarno je žalosno što danas mnogi (većinom anonimno) preko interneta danonoćno vode rasprave o svemu i svačemu. Je li nam to postala hrana za dušu umjesto ibadeta? Ili možda neko smatra da sve ove rasprave bivaju ibadet bolji od namaza i učenja Kur’ana i zikra, iako one većinom ne vode ničemu osim što povećavaju fitnu i razilaženja? Šta nam je?