Broj 99

Temelj muslimanskog društva

Ebu Abdullah Muhammed b. Ismail b. Ibrahim b. Mugira b. Berdizbeh b. Ahnef el-Džu’fi el-Buhari bio je mudžtehid, šerijatski pravnik, prvak muhadisa. Berdizbeh je bio Perzijanac, u vjeri svoga naroda i umro je u okrilju svoje vjere (Tarihul-Bagdad, 2/6), a njegov sin Mugira primio je islam, dok za djeda imama Buharija, Ibn Hadžer kaže: “Nisam našao ništa od njegove biografije” (Hedjus-sari, 477). Buhara je grad koji se trenutno nalazi u Uzbekistanu, nedaleko od Semerkanda. Muslimani su osvojili Buharu pod vođstvom Ubejdullah b. Zijada za vrijeme hilafeta Muavije, radijallahu anhu. (Mu’džemul-buldan, 1/150-152) Ismail, otac imama Buharija, bio je poznati učenjak, prenio je hadise od Hammada b. Zejda, imama Malika, a od njega su prenijeli hadise stanovnici Iraka. Imam Ibn Hibban spomenuo ga je u svojoj knjizi Es-Sikat kao pouzdanog prenosioca, a također ga je spomenuo i njegov sin, imam Buhari u svojoj knjizi Et-Tarihul-kebir. (Es-Sikat, 8/98, Et-Tarihul-kebir, 1/342) Pored toga što je bio poznati učenjak, otac imama Buharija, bio je i bogobojazan prenosilac od kojeg se prenosi da je na samrti rekao: “Ne znam da u mom imetku ima ijedan haram dirhem ili sumnjivog porijekla.” (Sijeru a’lamin-nubela, 12/447) Sve ovo govori nam da imam Buhari potječe iz ugledne, učene i bogobojazne porodice, što nam ne ostavlja prostora da se zapitamo od koga je naslijedio sve te osobine.

Bosna i Hercegovina ima veoma brojnu i jaku dijasporu u odnosu na ukupan broj stanovnika, naročito ako uzmemo u obzir sve one koji su i prije zadnje agresije napustili BiH i bili primorani da se nastane negdje drugo. Poznato nam je da samo u Turskoj živi više od pet miliona onih koji vode porijeklo iz BiH, a među njima je veliki broj onih koji su do dana današnjeg uspjeli da očuvaju bosanski jezik i običaje. Mnoge zemlje jaku dijasporu smatraju svojom snagom, jer dijaspora je put priliva sredstava u matičnu zemlju, potencijalna snaga lobiranja za interese svoje zemlje i način da se više čuje i sazna u svijetu o samoj zemlji.

Predmet istraživanja ekologije jesu međusobni odnosi živih bića unutar prirode, kao i utjecaj živih bića na prirodu i obrnuto. Jasno definiran status čovjekovog bivstvovanja na Zemlji, prihvatanja odgovornosti i dobivanja privilegije korištenja prirodnih resursa očitovani su kroz brojne ajete i hadise. U ovom tekstu predstavit ćemo četrdeset hadisa koji govore o ekološkim pitanjima. Prvi hadis odnosi se na najvažniji element u čovjekovom životu – iman, odnosno vjerovanje u Uzvišenog Allaha. I kao jedan od ogranaka vjerovanja u Allaha spomenuto je uklanjanje prepreka s puta, što znači da mi svoje vjerovanje u Allaha potvrđujemo i održavanjem čiste naše okoline. Naredna četiri hadisa, također govore o dimenzijama uklanjanja neprijatnosti s puta, zatim smo naveli četiri hadisa (od šestog do devetog) koja govore o prirodi, vodi, okolišu i njihovom zajedničkom korištenju. Deseti i jedanaesti hadis govore o sađenju sadnica. Naredna četiri hadisa govore o zagađivanju i pretjeranom iskorištavanju prirodnih dobara. Šesnaesti i sedamnaesti hadis govore o obrađivanju zemljišta. Naredna tri hadisa govore o posebnom statusu Meke i Medine, što predstavlja odličan koncept za osnivanje nacionalnih parkova i zaštitu biodiverziteta.

Libanski Armenci učestvuju u ratu protiv Azerbejdžana

Izbijanjem sukoba između Armenije i Azerbejdžana zbog kontrole regije Karabah, koja se nalazi na teritoriji Azerbejdžana, libanski Armenci aktivno pružaju podršku Armeniji. Prema istraživanju lista Asharq al-Awsat, postoje deseci grupa na Facebooku putem kojih libanski Armenci pružaju podršku Armeniji, prenose vijesti sa fronta, šire armensko viđenje sukoba i razgovaraju o načinima na koje mogu pomoći Armeniji u ovom sukobu.

Armensko prisustvo u Libanu koncentrirano je na području Burj Hammouda, u istočnom predgrađu Bejruta, gdje živi oko 150.000 Libanaca armenskog porijekla. Na ovom području sve odiše mirisima Armenije, navodi se u članku Al-Awsata: područje obiluje restoranima s armenskom hranom, u radnjama se prodaje armenska nošnja, izrađuje se nakit tradicionalnih armenskih motiva. Na ulici se često mogu čuti razgovori na armenskom, a čak su i znakovi i nazivi ulica na armenskom jeziku.

Primijetili ste da vaše dijete ima poteškoća sa domaćom zadaćom, da kasni sa rješavanjem svojih zadataka dok su druga djeca to već odavno završila? Ponekad se pitate da li možda učitelj ili učiteljica previše zahtijevaju od vašeg djeteta i voljeli biste znati u čemu je problem.

Jedna od specifičnih smetnji u učenju jeste disleksija, a vezana je uz čitanje i pisanje. Ovo nije klasična bolest pa se ne liječi u direktnom smislu te riječi, već je to poremećaj za koji treba tražiti rješenje.

Musliman vjeruje da je Allah za svaku bolest i za svaki problem dao lijek ili izlaz iz problema. Na svakom vjerniku je da se trudi i moli Allaha da mu podari rješenje i izlaz iz iskušenja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Allah nije spustio bolest a da za nju nije spustio i lijek” (Buhari, br. 5678). U drugoj verziji još se navodi: “Ko ga je upoznao, zna za njega (lijek), a ko ga nije upoznao, ne zna za njega.” (Ahmed, br. 3578)

Jedna od temeljnih stvari vezanih za rad NVO sektora jeste finansiranje, jer ih osnivaju pojedinci koji žele da djeluju organizirano, u skladu sa zakonskim normama, i sva odgovornost pada na te pojedince, pa i pitanje finansiranja. Vrlo često su to osobe koje nisu toliko imućne da finansiraju potrebe udruženja i aktivnosti koje žele da realiziraju, stoga je veoma bitno da svako udruženje ima dobro postavljenu osnovnu finansijsku konstrukciju. To je neophodno uraditi prije samog osnivanja udruženja i planiranje finansiranja treba raditi za svaku narednu godinu, kako se ne bi desilo da osnivači udruženja budu primorani da ugase udruženje. Naravno, nije veliki problem ukoliko udruženje ne bude u stanju da realizira sve projekte, ili da jedan dio godine bude pasivno, stvar je vezana za one osnovne troškove opstojanja udruženja.

Kada govorimo o historiji širenja islama, neminovno izučavamo državne sisteme i uređenja koji su predstavljali branik islama i muslimana. Najprije je to bio poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, zatim četverica pravednih halifa, Emevije, Abasije i na kraju Osmanlije, od kojih smo mi i primili islam.

Osmanlijska država postojala je od 1299. pa sve do 1922. Na vrhuncu svog postojanja prostirala se od Perzije i Egipta na jugu do Mađarske na sjeveru, i na moru od Tunisa do Krima, i obuhvatala je 5.500,000 km2, koje se protežu na 42 sadašnje države.

Stanovnici mnogih od tih država još prije Turaka baštinili su islam kao svoju vjeru, a, uz veliku rezervu i ako bih se usudio reći, pod Turcima su samo tri nova naroda postala dio islamskog ummeta: Pomaci, Albanci i Bošnjaci. Naravno, mnogi pripadnici drugih naroda primali su islam, ali su povlačenjem Osmanlija bili prinuđeni da napuste svoj životni prostor. Takav slučaj je bio i sa muslimanima Mađarske, kada je 1680. desetine hiljada muslimana naselilo Bosnu; također gubitkom Like i Slavonije na hiljade muslimana naselilo je Bosanski pašaluk. Dostupne informacije govore o preko stotinu hiljada muslimana koji su istjerani iz pograničnih područja i naselili se u Bosni.

Ovih dana Azerbejdžan, zemlja na Kavkazu, nalazi se u centru svjetske pažnje zbog sukoba koji traje decenijama.

Dotad neviđeno, 3. 4. 2020. na “petak lijepi” pušten je ezan s minareta džamije Dar Assalam u prijestolnici Njemačke, što je bila lijepa gesta njemačke vlade “kako bi se ulio osjećaj sigurnosti u duše vjernika u doba korone”. Ovaj prizor, ovaj poziv koji ulijeva osjećaj sigurnosti, nije ostao privilegija stanovnika tog kvarta, nego su u njemu mogli uživati vjernici čiji pogled i sluh doseže do dvadeset drugih njemačkih džamija u raznim njemačkim gradovima – prema ZDM-u (Zentralrat der Muslime in Deutschland/Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj); kao i vjernici u raznim evropskim prijestolnicama i državama, poput Španije, Britanije, Francuske, Belgije i Holandije. (aljazeera.net)

Svaka zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba Muhammeda, na njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Uzvišeni Allah iskušao nas je na ovom svijetu i lijepim i onim manje lijepim stvarima, da bi se vidjelo kako će se ko prema njima odnositi i bolje i ispravnije postupati. Uzvišeni kaže: “Uzvišen i blagoslovljen je Onaj u Čijoj je ruci vlast i On nad svime ima moć, Onaj Koji je stvorio smrt i život da bi iskušao koji će od vas bolja djela imati; On je Silni, Oprostitelj grijeha” (El-Mulk, 1–2). Iskušao nas je i sa slasti ugodnih djela, ali i varljivim užitkom griješenja i udovoljavanja strastima i prohtjevima duše. Uzvišeni kaže: “One koji ne vjeruju čeka patnja teška, a one koji vjeruju i dobra djela čine – oprost i nagrada velika. Kako mogu biti isti: onaj kome su njegova ružna djela prikazana lijepim, a i on ih smatra lijepim… Allah u zabludi ostavlja onoga koga hoće, a na Pravi put ukazuje onome kome hoće, pa ne izgaraj od žalosti za njima; Allah, doista, dobro zna sve što oni rade” (Fatir, 7–8). Griješenje prema našem Uzvišenom Gospodaru izaziva mnogo štetnih posljedica po nas, a uživanje koje pruži je varljivo, prolazno i na kraju počiniocu grijeha ostane samo gorčina. Od Allahove neizmjerne milosti i blagosti jeste i to što nam je pružio da vidimo mnoge loše posljedice grijeha, da spoznamo mnoge uzroke i podsticaje da ih ostavimo. U prošlim brojevima govorili smo o nekim od podsticaja na ostavljanje griješenja prema Allahu, koje je spomenuo Ibn Kajjim el-Dževzijja, rahimehullah, u svome djelu Udetus-sabirin ve zehiretuš-šakirin (Snaga strpljivih i oprema zahvalnih). U ovome tekstu navest ćemo još dva podsticaja, na je ukazao imam Ibn Kajjim. Uz podsticaje su navedene kratke bilješke i pojašnjenja uvaženog šejha Abdurrezzaka el-Bedra, hafizehullah, koja ih pobliže pojašnjavaju.

Pomaganje Allahove vjere stroga je obaveza svakog muslimana i muslimanke shodno njihovim mogućnostima. Onoga koji pomogne Allaha i Njegovu vjeru, Allah će pomoći na dunjaluku i ahiretu, a onoga koji ne pomogne Allaha i Njegovu vjeru, On neće pomoći ni na dunjaluku ni na ahiretu. Kur’anski termin pomaganje Allaha, Njegove vjere, sadrži počast, podsticanje na činjenje dobra i iskrenost u djelu. Poziv na pomaganje Allahove vjere opće je prirode i obuhvata sve kategorije muslimana i muslimanki. Stoga, fraza “niko me nije pozvao da pomognem Allahovu vjeru” nema mjesta u životu muslimana. Jer, Uzvišeni Allah prije hiljadu i četiri stotine godina pozvao je cijeli islamski ummet i sljedbenike Allahovog Poslanika da pomognu i hizmete Allahovu vjeru i sunnet Njegovog Poslanika.

Nećemo koračati dunjalukom a da se povremeno nećemo naći na trnovitim stazama, neprohodnim putevima, jednosmjernim i debelom žicom zagrađenim ulicama, a i pokliznućima koja će nam nekad otežati put, nekad nas oboriti na zemlju, a možda, ponekad, učiniti život nesnošljivim.

Nekad će pred nama biti nešto nepoznato, ne nužno loše i negativno, ali ipak zbunjujuće, što u svakom čovjeku budi strah, pa i u nama.

Kad to sami prolazimo, sve se čini za nijansu tamnije nego što suštinski jeste, no, kad u životu imamo nekog ko nam teret problema i okrutne svakodnevnice učini lakšim, možemo to smatrati jednom od najljepših blagodati koje nam je Uzvišeni Allah poklonio. Ponekad je to neko ko nam ne pokloni nikakvo rješenje, nego teret ponese zajedno s nama, olakša našim leđima i to, u tom trenutku ili dijelu života, bude najbolje što je mogao uraditi za nas.

Takva je bila Hatidža, radijallahu anha, Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem.

Jedan od temelja islamskog vjerovanja jeste nepokolebljivo vjerovanje u objave i poslanice koje je Uzvišeni Allah objavio Svojim robovima putem poslanika i vjerovjesnika.

Uzvišeni Allah objavio je knjige kako ljudi na Sudnjem danu ne bi imali nikakvo opravdanje za eventualno nevjerstvo na dunjaluku i kako bi one bile jasan putokaz onima koji žele krenuti Pravim putem. (Dr. Muhammed Jusri, Sažeti prikaz islamskog vjerovanja)

Vjerovanje u Allahove knjige predstavlja čvrsto ubjeđenje da je Uzvišeni Allah slao knjige (objave) koje su ljudima prenosili Božiji poslanici. (Sejjid Sabik, El-Akaid el-islamijje)

Ogrnuta gustom jesenjom maglom, Amina je žurila kući. Dok su pod njenim nogama pucketale suhe grane i opalo lišće, vjetar je kidao nove, nosio ih na jednu pa na drugu stranu, dizao ih u visine, a zatim bacao Amini pod noge. “Nijedan ovaj list nije opao bez Allahvog, dželle šanuhu, znanja”, prisjećala se Amina efendijinih riječi koji im je upravo o tome pričao na mektepskoj nastavi. Vikend je Amini rezervisan za mekteb. Svake subote i nedjelje ujutru, Amina žuri do obližnje džamije i strpljivo čeka da čuje o čemu će im efendija govoriti, a popodne žuri kući da svojim roditeljima ispriča šta je novo naučila.

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Onome Koji je naredio dovu i obećao da će je uslišiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, Onoga Koji je obećao vjernicima nagradu, a nevjernicima kaznu. Svjedočim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je Allahov blagoslov na njega, na njegovu porodicu i ashabe.

Dova je jedan od najvrednijih ibadeta. Nu’man b. Bešir, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dova je ibadet”, a zatim je proučio: “Gospodar vaš je rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati! Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući će, sigurno, u Džehennem poniženi’” (El-Mu’min, 60). (Hadis je autentičan. Zabilježili su ga: Buhari, El-Edebul-mufred, Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ibn Madža i dr.)

Abdullah b. Busr, radijallahu anhuma, rekao je: “Neki je čovjek došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: ‘Allahov Poslaniče! Propisanih djela u islamu za nas je previše, pa reci nam nešto sveobuhvatno čega ćemo se čvrsto pridržavati.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: ‘Neka ti je jezik stalno vlažan od spominjanja Allaha.’” Hadis je na ovakav način zabilježio imam Ahmed.

Uživajući u bojama jeseni i toplim mirisima kestena, tikve ili dunje, smjelo koračamo prema hladnijim danima. Taman pravo vrijeme za progovoriti koju o lijepim bojama koju nose začini i toplini koju nam mogu donijeti. Naravno, osim što će obogatiti okus hrane, određeni začini mogu značajno unaprijediti vaše zdravlje. Čuveni McCormickov institut, posvećen istraživanju obilježja začina i trava, proveo je niz studija koje su dovele do zadivljujućih zaključaka. Sigurno ste već čuli i na mnogim mjestima pročitali o važnosti antioksidacionih sredstava i supstanci. Začini imaju jaka antioksidativna svojstva.

Abdurrahman el-Mahzumi – jedini preživjeli sin Allahove sablje

Allahova sablja, Halid b. Velid, radijallahu anhu, rođen 592. godine, a umro 642., bio je jedan od najvećih vojnih stratega u cjelokupnoj historiji čovječanstva. Od nekoliko sinova, nadživio ga je samo jedan, Abdurrahman el-Mahzumi (616–666. godine). Poput svog oca, i Abdurrahman se isticao hrabrošću i viteštvom na bojnom polju. Kao mladić, zapovijedao je jedinicom u Bitki na Jermuku (636. godine) u kojoj su muslimani, predvođeni Halidom, radijallahu anhu, izvojevali veliku pobjedu protiv nadaleko brojnijeg neprijatelja, čime je Bizantijsko carstvo bačeno na koljena. U Bitki na Siffinu Abdurrahman se našao u ulozi bajraktara Muavijinih trupa, da bi kasnije tokom njegove vladavine bio imenovan za guvernera Homsa. Bio je i vojni zapovjednik tokom ekspedicija vođenih na prostoru Anadolije. Sa muslimanskim trupama Abdurrahman je 644. godine opsjedao zidine Konstantinopola. Uživao je veliki ugled među vojnicima i muslimanima uopćeno, kako zbog svog porijekla tako i zbog dostignuća na bojnom polju. Umro je u pedesetoj godini života i ukopan je u Homsu pored svog plemenitog oca Halida.

Čurekotovo ulje sadrži komponente koje ga čine jednom od najjačih protuupalnih namirnica. Sastojci poput timokinona, timohidrokinona, ditimokinona, p-Cymena, carvacrola, 4-terpineola, t-Athenola, alfa pinena, alfa hederina i timola čine njegove aktivne komponente. Ovi aktivni sastojci zajedno s masnim kiselinama (linoleinska, oleinska, eicosadeienoična i dihomoleinska kiselina) daju mu sljedeća protuupalna svojstva: imunostimulans, antibakterijsko, antigljivično, antiulcerativno, protuupalno, antioksidativno, hipoglikemijsko i imunomodulativno djelovanje, zatim antihipertenzivno, antidepresivno i antispazmičko djelovanje, te djelovanje protiv tumorskog tkiva i parazita, kao i hepatoprotektivno djelovanje (štiti jetru). U tekstu ispod slijedi pregled zdravstvenih koristi konzumiranja čurekotovog ulja, baziranih na naučnim ispitivanjima.