Broj 91

Svaki poslanik imao je mudžize kojima je dokazivao istinitost svoga poslanstva, a našem Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, data je najveća mudžiza – Kur’an veličanstveni. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nijednog vjerovjesnika a da mu nisu date mudžize na osnovu kojih su im ljudi vjerovali. Meni je data Objava koju mi je Allah spustio, pa se nadam da ću ja na Sudnjem danu imati najviše sljedbenika.” (Buhari i Muslim)

Od trenutka kad ugledamo zrake dunjalučkog svjetla, jedna od najčvršćih i najtrajnijih veza koju svi proživimo na prolaznom svijetu jeste veza majke i djeteta.

Islam je živa i aktivna vjera. Islam je način života. On nam daje pravila i praktične smjernice rada i djelovanja, podržava i podstiče na aktivnost, a ne odobrava pasivnost. Priroda živi u jednom skladu koji je zasnovan na kretanju i kruženju. Pa i sam čovjek, da bi se uskladio i opstao u toj prirodi, treba da se kreće i da bude aktivan, da bi sustigao prirodne cikluse i imao direktnu korist od njih. Vjera nas podstiče da aktiviramo svoja stanja i mogućnosti, podstiče na razmišljanje, na učenje, na tjelesne ibadete i na obrtanje imetka kako bi što više ljudi imalo korist od njega. Zbog svega navedenog, ljudi često i kažu da je bereket u pokretu, kretanju, djelovanju i radu. Uvidjevši korist aktivizma, i nemuslimanske zajednice sve više jačaju i razvijaju duh volontiranja, od čega direktnu korist ima zajednica, a i sam pojedinac koji kroz volontiranje stječe nova iskustva, prijateljstva i njegove radne sposobnosti zapažaju oni kojima su potrebni uposlenici i vrijedni radnici.

Svaka zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavat i selam na Allahovog najodabranijeg roba, Muhammeda, njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.

Ovo je treći i završni tekst u kojem govorimo o određenim blagodatima jutarnjeg i večernjeg zikra i propisima vezanim za njih, koji nam pomažu da na najpotpuniji način postignemo te blagodati.

Uzvišeni Allah kaže: “Allahovom milošću, ti si blag prema njima, a da si grub i tvrda srca bio, sigurno bi pobjegli na sve strane od tebe. Zato im praštaj i moli da im bude oprošteno, i dogovaraj se s njima. A kada se odlučiš, na Allaha se osloni; Allah, doista, voli one koji se na Njega oslanjaju.” (Alu Imran, 159)

Allahovom je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao Svoju milost i podario mu da se odlikuje blagošću i da bude uzor u lijepom ponašanju. Upravo zbog toga, ashabi su mu se odazvali, zavoljeli ga i u praksu sproveli njegove naredbe.

Zašto je Hormuški moreuz najvažniji naftni prolaz na svijetu

Hormuški moreuz je vrlo važan strateški morski put i jedan od najvažnijih na svijetu kada je u pitanju transport nafte. Nalazi se u Zaljevu i razdvaja Iran i Oman. Širina Hormuškog moreuza ne prelazi dvadeset jednu nautičku milju, dok je širina dijela kojim prolaze tankeri s naftom svega dvije nautičke milje za oba pravca.

Jedini način transporta nafte iz Zaljeva i okolnih područja na svjetske destinacije jest njegovo prevoženje tankerima kroz Hormuški moreuz, a 2018. godine kroz njega je prošlo 24% ukupno proizvedene nafte na svijetu.

“Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo”, treba biti naš životni moto kojeg bismo trebali biti svjesni u svakoj životnoj prilici, naročito u svom “ibadetskom životu”, jer se pred nama mogu naći prepreke koje nas mogu teško pogoditi i upropastiti naše dobro djelo. Jedna od najopasnijih prepreka jeste naša duša, za koju je Allah kazao da naređuje zlo – osim onome kome se Allah smilovao i koji Ga je zamolio da ga sačuva od njenog zla, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, koji je kazao: “Utječemo se Tobom od zla naših duša i naših ružnih djela!”

Napravio si grešku na kojoj ti je babo zamjerio i sljedećih nekoliko dana od stida okrećeš glavu i trudiš se da se sa njim ne sretneš. Napravio si grešku na poslu i jedno vrijeme sakrivaš se da ne sretneš šefa. Desilo se nešto između tebe i supružnika, taj dan će malo zahladnjeti odnosi među vama. Ovo su normalne stvari koje se dešavaju među nama i osjećaj krivice svakom je poznat.

Međutim, da li ti se desilo da od osjećaja krivice, stida, griže savjesti želiš pobjeći od Allaha!? Učinio si grijeh, znaš da te Allah vidio, učinio si grijeh za koji si znao da ne smiješ i to ti nije prvi put. Kako da sada Allaha ponovo dozivaš?! Kako da Mu ponovo na namaz staneš?! Pred ljude ćeš ponovo kao vjernik, a Allah zna kakav si! Dokle više ovako?!

U prirodi je čovjeka da se nalazi pod utjecajem okoline. Svoja ubjeđenja i svoje ponašanje čovjek izgrađuje pod utjecajem okoline u onolikoj mjeri koliko okolina na njega ostavlja traga. Nekada će od onih koji ga okružuju poprimiti osobine koje ga zadive, a nekada će iz averzije prema nečemu steći suprotna ubjeđenja o onome što mu se nudi. Neki su odrasli u nevjerstvu zbog okoline, a prihvatili su vjeru kada su uvidjeli da je ona jedina istina. S druge strane, postoje i one koji su svjesni istine, ali su pod utjecajem okoline razvili averziju prema vjeri. Kraljica od Sabe, kao što nam Kur’an prenosi, nije slijedila istinu jer je pripadala nevjerničkom narodu uz koji je i ona išla krivim putem, da bi nakon spoznaje istine krenula pravim putem.

Pred nama je gotovo osamdeset vjerodostojnih hadisa koji počinju riječima “najbolje” ili “vaši najbolji” (خير و خياركم), a koji su uzeti iz djela Sahihul-Džamiul-sagir ve zijadetuhu, šejha Nasiruddina Albanija, rahimehullah. Kao što smo u jednom od prethodnih brojeva naveli, ovo njegovo djelo je, zapravo, obrada djela El-Džamius-sagir imama Dželaluddina es-Sujutija, rahimehullah, gdje je šejh Albani razdvojio vjerodostojne od nevjerodostojnih hadisa. Tako su, na temelju toga, nastala dva njegova djela: Sahihul-Džamiul-sagir ve zijadetuhu i Daìful-Džamius-sagir ve zijadetuhu.

Znači, ocjena ovih hadisa je šejha Albanija. Nekoliko hadisa se ponavlja više puta i, zbog raznovrsnosti verzija, nisam ih izostavio, već sam ih, kako se i navode u djelu, sve uvrstio.

Autor ovog putopisa je princ Muhammed Ali-paša, rođen 1875. godine u Kairu, sin Teufika (1852–1892), šestog namjesnika Egipta od potomaka čuvenog Muhammeda Ali-paše, osmanskog paše, Albanca, koji se uspeo do pozicije upravitelja Egipta i Sudana u prvoj polovici 19. stoljeća i čija je vlast, u određenom periodu, obuhvatala Egipat, Sudan, Palestinu, Siriju, Hidžaz, Moreju, Tasos i Kretu.

Hvala Uzvišenom Allahu na uputi, mi ne bismo bili upućeni da nas Allah nije uputio. Doista je uputa jedan od najboljih dijelova Njegove milosti prema robovima, i na tome smo Mu dužni zahvaljivati tako što ćemo izvršavati ono što vjera traži od nas, a u čemu se istovremeno kriju i naš uspjeh i naša sreća.

Uzvišeni Allah, hvaleći ovaj ummet, kaže: “Vi ste najbolji narod od svih naroda koji se ikad pojavio, tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate i u Allaha vjerujete” (Alu Imran, 110), a u komentaru ovog ajeta, poznati mufesir Sa’di kaže: “Uzvišeni Allah pohvalio je ovaj ummet i obavijestio da je on najbolji od svih naroda koji se ikad pojavio. Najbolji su zato što su vjernici i što, zbog svog vjerovanja, izvršavaju sve ono što je Allah naredio, ali i zato što i drugim ljudima preporučuju da čine dobro i odvraćaju ih činjenja zla, i na taj način istovremeno pozivaju ljude da vjeruju u Allaha.” (Tejsirul-Kerimir-Rahman)

Kako biti uspješan? Veliko je pitanje koje traži i veliki odgovor, poseban odgovor, naročito danas u ovim vremenima iskušenja, mnogobrojnih govora i govornika, danas kada se ne prima savjet osim od onoga koji nosi diplome završenih fakulteta, seminara, kurseva.

Pitanje je veliko i s njim ne treba žuriti kako se ne bi pogriješilo i nepravedno postupilo.

Ljeto i topliji dani uz uživanje donose i mnoge neugodnosti i opasnosti. Ne govorimo dakako samo o sunčanici, toplotnim udarima ili dehidraciji, nego i malim napasnicima – krpeljima, kojih se trebamo čuvati i znati neke osnove kako se uspješno obraniti od njih.

Borba plemenitim Kur’anom protiv različitih kategorija neprijatelja vjere islama najbolja je i najefikasnija borba. Uzvišeni Allah nazvao je tu borbu “džihaden kebiran”, velikim džihadom: “Zato ne čini nevjernicima ustupke i Kur’anom se svim silama protiv njih bori.” (El-Furkan, 52). Štaviše, Uzvišeni Allah naredio je Svom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se bori protiv nevjernika tim vidom borbe. Ova se borba realizira navođenjem neoborivih dokaza, opomena, prijetnji, odgovara koji se nalaze u plemenitom Kur’anu.

Mladi su podložniji iskušenjima

Savremeni život pun je raznoraznih izazova, koji postaju sve više raznovrsniji i brojni uz napredak tehnologije i pojave novih trendova. Ljudi postaju sve više inovativniji u zadovoljavanju strasti, sve se više okreću onim trendovima koji urušavaju moralne vrijednosti i ruše porodicu.

Posljedica svega toga niko nije sačuvan. Nerijetko su mladi upravo ciljana grupa svih tih izazova. Zbog nezrelosti i neshvatanja ozbiljnosti problema i opasnosti određenih pojava, mladi ljudi se upuštaju u njih i povode se za njima pravdajući se da to nije tako kako im roditelji i stariji govore, da oni pretjeruju i da im uskraćuju ljepotu mladalačkog života.

Delikventno ponašanje, posebno kod mladih, oduvijek je izazivalo veliku pažnju u društvu, a prvenstveno kod stručnjaka za djecu i mlade. Ličnost prijestupnika i kako riješiti problem antisocijalnog ponašanja, izaziva još uvijek interesovanje kod stručnjaka. Porast maloljetničke delikvencije poslije 1974. godine kreće se od 175% do 650%, koliko je zabilježeno u SAD-u. (Dr. R. Tomić, Komunikacija sa djecom delikventnog ponašanja, 2005)

Istraživanja su pokazala da će mladi koji su skloni delikventnom ponašanju vrhunac takvog ponašanja pokazati između 17. i 20. godine života. Maloljetnička delikvencija javlja se podjednako kod dječaka, a i kod djevojčica, u tom uzrastu. U većini slučajeva ovakvo ponašanje će poslije 28. godine da se smanji ili će u potpunosti da nestane. Čak 85% maloljetnika, koji su se u adolescenciji delikventno ponašali, nakon 28. godine će svoje ponašanje da promijene.

Šri Lanka, službeno Demokratska Socijalistička Republika Šri Lanka, otočna je država u južnoj Aziji, zauzima otok Šri Lanku (u prošlosti zvan i Cejlon) te nekoliko manjih otočića u Indijskom okeanu, jugoistočno od Indijskog poluotoka. Nedavno je ova država bila u centru svjetske pažnje nakon užasnih napada na Uskrs 21. aprila 2019. U ovom tekstu govorit ćemo o demografiji ove države, njenoj povijesti i stanju muslimana u njoj.

Kada bi završio svoje jutarnje obaveze, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uputio bi se svojoj kući i ušao bi u sobu jedne od svojih supruga, znajući pritom da je svaka od njih imala svoj dan koji bi provodila sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Prilikom ulaska u kuću prvo bi uzeo misvak i njime očistio zube, zatim bi poselamio ukućane (Buhari i Muslim), a nakon toga klanjao bi četiri rekata duha-namaza, a nekada bi klanjao šest, a nekada osam rekata (Buhari).

Ukoliko bi u kući bilo hrane, njegove supruge ponudile bi mu doručak koji on ne bi odbijao, već bi prekidao post ukoliko bi to jutro osvanuo kao postač, o čemu Aiša, radijallahu anha, kazuje: “Jednoga dana Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao je i upitao: ‘Ima li šta za jelo?’ Rekle smo: ‘Nema’, na što on reče: 'Onda ću postiti.’ Zatim je došao drugi dan pa smo mu rekle: ‘Allahov Poslaniče, poklonjen nam je hejs’, a on reče: ‘Donesi da vidim. Već sam zapostio’, pa je jeo.” (Muslim) Hejs je inače jelo koje se pravi od datula, masla i jedne vrste suhog sira.

Bilo je to ljetno popodne, jednog julskog dana. Raspust je i skoro svakog dana Abdullah se sa svojim drugovima sastajao na obližnjem igralištu i u igri provodio vrijeme sve do akšama. Halid, Zejd i Ahmed već su sjedili u hladu drveta i čekali da im se Salih, Abdullah i Hasan pridruže. Nedugo zatim ugledaše Hasana i Abdullaha kako trče niz ulicu prema njima.

Prošli bajram-namaz u Teheranu održan je na musali imama Homeinija, a predvodio ga je vrhovni vođa iranskog režima Ali Hamenei.

Hamenei je iskoristio priliku da govori o političkim prilikama unutar i izvan zemlje. Oslanjajući se na ruski snajper Dragunov, Hamenei je, u svjetlu eskalacije odnosa između Irana i država u regiji, Irancima i ostatku svijeta odašiljao poruke iz kojih se može razumjeti da je spreman na rat.

No, govoreći o snazi svog režima i prijeteći i optužujući “vanjskog neprijatelja”, vrhovni vođa nije našao za shodno da iranskom narodu, koji živi u bijedi i neimaštini, progovori ni jednu jedinu riječ o budućnosti koja ih čeka, niti o njihovom teškom ekonomskom stanju. Umjesto toga, govorio je o potrebi da budu strpljivi i postojani i, kao i obično, govorio o velikoj obmani koju naziva “dolazećom pobjedom”.

Bošnjak koji je zaustavio osvajanja Napoleona na Bliskom istoku