Zemlje Zaljeva prve u svijetu po broju oboljelih od dijabetesa

Stanovništvo zemalja Zaljeva ubraja se među najgojaznije na svijetu, navodi se u najnovijem izvještaju UN-a. Kuvajt, Bahrein, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati također se nalaze i među prvih deset zemalja u svijetu po broju oboljelih od dijabetesa. Na prvom mjestu je Kuvajt, u kojem 42,8% njegove odrasle populacije pati od viška kilograma. Ova statistika svrstava Kuvajt među prvih deset država u svijetu koje imaju najgojaznije stanovništvo. Saudijska Arabija i Katar ne zaostaju mnogo, s 35,2% i 33,1%. Radi poređenja, u SAD-u taj procenat iznosi 31,8%. Gojaznost je povezana s bolestima srca i krvnih sudova, osteoartritisom i dijabetesom tipa-2. Prema podacima International Diabetes Foundationa, objavljenim u magazinu Arabian Business, broj oboljelih od dijabetesa u Kuvajtu iznosi 21,1% ukupne populacije.
Smokva – eliksir mladosti spomenut u Kur’anu

Smatra se da smokva potječe iz Turske i jugozapadne Azije, dok se danas uzgaja u svim toplijim krajevima. Kao hranjivo i ljekovito voće, smokva je bila poznata čak i prije 4000 godina u Mesopotamiji. Dalje se širila preko Krita do antičke Grčke, gdje je postala osnova tradicionalne ishrane. Tu je smokva bila toliko poštovana da je donesen zakon koji zabranjuje izvoz najkvalitetnijih plodova. U starom Rimu smokva je čak smatrana svetim voćem. Kao posebno značajna biljka, spominje se u Kur’anu, te jedna sura u Kur’anu nosi njeno ime. Već u najranijem periodu bilo je poznato 29 različitih vrsta smokvi, a danas ih, naravno, ima mnogo više.
Smokva je vrlo zdravo, ali i kalorično voće. Suhi plod sadrži 50–70% šećera zbog čega dijabetičari ne smiju da ga jedu. Osim toga, smokva sadrži važne vitamine B-grupe, vitamin C i beta-karoten. Od minerala sadrži kalcij, kalij, magnezij, fosfor, željezo i bakar. Količina magnezija u suhim plodovima tri puta je veća nego u svježim. Zato su suhe smokve važan izvor ovog minerala neophodnog za mišiće, krvne sudove i nervne ćelije.
U svijetu je raširena upotreba smokve kao preventivnog i tradicionalnog sredstva u liječenju kancera. Smokve i njihov mliječni sok imaju jako antiseptičko, fungicidno i dezinfikujuće djelovanje. Mliječni smokvin sok također pomaže u liječenju glista i ostalih crijevnih napasti, a liječi i gljivice, bradavice na koži i omekšava kurje oči i žuljeve. Ova voćka poznata je i kao blago sredstvo za čišćenje organizma, koje pritom ne izaziva grčeve i dijareju. Smokve pomažu u snižavanju povišenog krvnog pritiska, jer su dobar izvor kalija, minerala bitnog za kontrolu krvnog pritiska. Mogu da budu od pomoći čak i pri mršavljenju. One su dobar izvor vlakana, koja održavaju osjećaj sitosti i odgovarajući nivo energije. Dakle, smokve ne debljaju, a dovoljno su hranjive, tako da su dobar izbor za svaku dijetu. Održavanje kostiju u dobrom stanju još je jedna funkcija smokvi, jer su odličan izvor kalcija.
Osim što rješava probleme s kostima i zubima, suha smokva je blagotvorna i za nokte, kosu i kožu. Pravi je eliksir mladosti jer, zahvaljujući mnoštvu antioksidanata kojima brani organizam od slobodnih radikala, usporava starenje.
Ophođenje djece prema roditeljima utječe i na njihov kasniji bračni život

Novo istraživanje Univerziteta u Alberti otkrilo je da odnos između roditelja i tinejdžera (bez obzira da li je bio harmoničan ili stresan) utječe i na romantične veze njihove djece, čak i do petnaest godina kasnije. Voditelj studije dr. Matt Johnson ispitivao je složenost romantičnih veza. “Ako ste svjesni veze između vašeg odnosa s roditeljima i stanja vaših romantičnih veza, bit ćete u stanju da vaše srce sačuvate mnogo boli”, izjavio je dr. Johnson, koji je pregledao postojeće podatke sakupljene u SAD-u u vremenskom rasponu od petnaest godina.
Johnsonovo otkriće, objavljeno u naučnom časopisu The Journal of Marriage and Family, razotkrilo je “malu, ali važnu poveznicu između kvalitete odnosa roditelj – adolescent i intimnih veza petnaest godina kasnije”. “Efekti odnosa roditelj–adolescent mogu biti dugotrajni, pa i doživotni”, istakao je Johnson. Istraživači su otkrili da dobri odnosi na relaciji roditelj–tinejdžer dovode do veće kvalitete romantičnih veza njihove odrasle djece, čak i na vremenskoj distanci od više godina.
Studija također nudi i lekciju o preispitivanju našeg ponašanja tokom intimne veze s partnerom. “Ljudi odvojeno gledaju na svoje veze s drugim ljudima. Mnogo puta ne primijete povezanost između jedne vrste odnosa, poput veze s njihovim porodicama, i drugog tipa, poput romantičnih veza i braka. Ali, razumijevanje načina na koji se ophodite prema vašim roditeljima važno je za prepoznavanje tendencije da kopirate takav oblik ponašanja i u intimnim vezama. To ne znači da bi roditelje trebalo kriviti za stvari koje nisu u redu u brakovima njihove djece”, istakao je dr. Johnson.
“Važno je prepoznati da svako od nas daje svoj doprinos formiranju zdravih odnosa i da svaka osoba treba da preuzme odgovornost za svoj doprinos toj dinamici.” Istraživači su svoje otkriće bazirali na informacijama prikupljenim tokom anketiranja 2.970 ljudi koji su intervjuirani u tri etape njihovog života, počevši od adolescencije do zrelosti (od 12. do 32. godine).
(Izvor: University of Alberta)


