Početna

Adabi hadža i umre

Pripremio: hfz. Edin Redžepović, prof.

Čitanje 11 minuta

Hadž i umra nisu obično putovanje niti samo niz obreda koje treba izvršiti. To je odlazak Allahu srcem prije nego tijelom. Zato se vjernik za njih ne priprema samo stvarima koje nosi u koferu, nego i onim što nosi u srcu.

Prije polaska lijepo je zastati, preispitati se, pokajati se Allahu, vratiti tuđa prava i očistiti svoj imetak. Sve to čovjeku pomaže da na hadž ili umru ode smirenije, iskrenije i svjesnije. Kada je nijet čist, imetak halal, a srce oslobođeno nepravde prema drugima, tada i sami obredi imaju dublje značenje i veću nadu da budu primljeni kod Allaha.

Priprema za hadž i umru iskrenom tevbom

Priprema za hadž i umru ne počinje putovanjem, već povratkom Allahu kroz iskrenu tevbu. Čišćenje od grijeha i donošenje čvrste odluke o pokornosti temelj su za ispravno obavljanje ovog ibadeta i njegovu primljenost.

Onaj ko želi pristupiti nekom ibadetu treba se pokajati Allahu, džellešanuhu, jer je tevba, odnosno pokajanje put uspjeha, kao što Uzvišeni kaže: "I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste uspjeli" (En-Nur, 31).

Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "O ljudi, pokajte se Allahu, jer se ja Njemu pokajem stotinu puta dnevno." (Muslim, br. 2702)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Tako mi Allaha, ja zaista tražim oprost od Allaha i kajem Mu se više od sedamdeset puta dnevno." (Buhari, br. 6307) Allahova, džellešanuhu, blagost prema Njegovim robovima ogleda se i u tome što im je olakšao puteve tevbe i istigfara.

U drugom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklinje se da se Allahu kaje i od Njega oprost traži više od sedamdeset puta dnevno iako ga je Gospodar svjetova sačuvao od grijeha. To je činio kao pouku svome ummetu i tražeći Allahovu dobrotu i plemenitost. Zakletva je spomenuta radi potvrde vijesti, makar slušalac u nju i ne sumnjao.

Spomenuti broj ukazuje na mnoštvo, a ne na ograničenje samo na taj broj, a Allah najbolje zna. Iz doslovnog značenja hadisa razumije se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio oprost i odlučno se kajao, bilo kojim izrazom istigfara i tevbe. Moguće je i da se time misli upravo na riječi: "Estagfirullah ve etubu ilejh! -- Tražim oprost od Allaha i Njemu se kajem!"

Vraćanje tuđih prava

Onaj ko želi obaviti hadž ili umru treba vratiti tuđa prava njihovim vlasnicima, kako bi mu Allah primio ibadet. Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nepravda će na Sudnjem danu biti tmine." (Buhari, br. 2477; Muslim, br. 2579)

Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prenoseći to od svog Gospodara rekao:

"O Moji robovi, Ja Sam Sebi nasilje zabranio, a zabranio sam ga i među vama, pa nemojte ga međusobno činiti.

O Moji robovi, svi ste vi zalutali, osim onoga koga Ja uputim, pa tražite od Mene uputu, Ja ću vas uputiti.

O Moji robovi, svi ste vi gladni, osim onoga koga Ja nahranim, pa od Mene tražite da vas nahranim, Ja ću vas nahraniti.

O Moji robovi, svi ste vi neodjeveni, osim onoga koga Ja odjenem, pa od Mene tražite da vas odjenem, Ja ću vas odjenuti.

O Moji robovi, vi danju i noću griješite, a Ja sve grijehe praštam, pa od Mene tražite da vam oprostim, Ja ću vam oprostiti.

O Moji robovi, vi nikada ne možete doći do onoga čime biste Meni štetu nanijeli, pa da Mi je nanesete, niti ikada možete doći do onoga što će Meni korist donijeti, pa da Mi je donesete.

O Moji robovi, kada bi svi ljudi i džini, od prvog do posljednjeg, bili toliko bogobojazni kao najbogobojazniji među, to ne bi nimalo uvećalo Moju vlast.

O robovi Moji, kada bi svi ljudi i džini, od prvog do posljednjeg, bili toliko pokvareni, kao što je najpokvareniji među vama, to ništa ne bi umanjilo Moju vlast!

O robovi Moji, kada bi se svi ljudi i džini, od prvog do posljednjeg, okupili na jednom mjestu, pa od Mene zatražili sve što žele, a zatim Ja svakom od njih dao ono što je tražio, to ne bi umanjilo ono što Ja posjedujem ni onoliko koliko bi umočena igla u more umanjila vodu!

O robovi Moji, sve zavisi od toga šta ste uradili, u Mene je sačuvano i prebrojano sve i Ja ću po zaslugama nagraditi. Prema tome, ko nađe dobro i nagradu, neka Allahu zahvali, a ko nađe kaznu i zlo, neka ne kori nikoga drugog osim samoga sebe." (Muslim, br. 2577)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, skreće nam pažnju na to da je Uzvišeni Allah Sebi zabranio nepravdu i da ju je učinio zabranjenom i među Svojim robovima, tako da muslimani ne smiju jedan drugom činiti nepravdu. Također, Allah nas je obavijestio i da su svi Njegovi robovi u zabludi osim onih kojima On podari da kroče pravim putem. Ko bude tražio od Allaha da ga uputi na pravi put, Allah će ga uputiti. Osim toga, svi su ljudi siromašni i u nužnoj potrebi za Allahom u svim stvarima. U skladu s tim, ko zatraži od Allaha da mu ispuni neku potrebu, On će mu je ispuniti. Allah nam kazuje i da Njegovi robovi čine grijehe danonoćno, a On im oprašta kada Ga oni zamole da im oprosti. Osim toga, oni ne mogu ničim da Allahu naštete ili da Mu kakvu korist pribave. Kada bi svi ljudi imali srce najbogobojaznijeg čovjeka, to ništa ne bi uvećalo Allahovo vlasništvo. Također, kada bi svi ljudi imali srce najpokvarenijeg čovjeka, to ništa ne bi umanjilo Allahovu vlast. Svi su ljudi, naime, slabići i u izuzetnoj potrebi za Uzvišenim Allahom u svakom vremenu i mjestu, a On je neovisan o bilo kome. Kada bi svi ljudi, i prvi i posljednji, i ljudi i džini, stali na jedno mjesto, pa Allahu dovu uputili, On bi im svima udovoljio i to ne bi umanjilo ono što je kod Njega ni onoliko koliko igla oduzme od mora kada se u njega zamoči. To sve ukazuje na potpunu neovisnost Allaha Uzvišenog. Iz ovog hadisa također zaključujemo da Uzvišeni čuva i prebrojava sva djela koja Njegovi robovi čine, te će ih za njih polagati račun na Sudnjem danu. Ko nađe dobro i nagradu, neka Allahu zahvali na uspjehu u pokornosti Njemu, a ko nađe kao nagradu kaznu i zlo, neka ne kori nikoga osim svoje duše koja ga je navodila na zlo.

Da hadž i umra budu obavljeni halal imetkom

Hadž i umra su ibadeti koji zahtijevaju čistoću srca i imetka. Zato je važno da se obavljaju sredstvima stečenim na halal način, jer samo takav imetak doprinosi primljenosti ibadeta i Allahovom zadovoljstvu.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah je dobar i prima samo ono što je dobro. Allah je naredio vjernicima ono što je naredio poslanicima, pa je rekao: 'O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite...' (El-Mu'minun, 51), 'O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi samo Njega obožavate!' (El-Bekara, 172)." Zatim je spomenuo čovjeka koji je dugo putovao čupave i prašnjave kose -- kako podiže ruke prema Njemu govoreći: "O Gospodaru! O Gospodaru!", a njegova je hrana haram, njegovo je piće haram, njegova je odjeća haram, hrani se haramom, pa kako da mu se odazove?!" (Muslim, br. 1015)

Iskrenost u hadžu, prilikom pripreme, opremanja i samog obavljanja

Hadž je jedan od najuzvišenijih ibadeta u islamu, ali njegova vrijednost ne zavisi samo od vanjskog izvršavanja obreda, već prije svega od iskrenosti nijeta. Iskrenost treba pratiti vjernika od same pripreme i izdvajanja imetka, preko puta i opremanja, pa sve do samog obavljanja hadžskih obreda, kako bi ovaj ibadet bio primljen kod Allaha.

Uzvišeni Allah kaže: "A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je -- ispravna vjera..." (El-Bejjina, 5)

Omer b. Hattab, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Djela se vrednuju prema namjerama i svakom čovjeku pripada ono što je namjeravao. Pa, čija hidžra bude radi Allaha i Njegovog Poslanika, njegova hidžra je radi Allaha i Njegovog Poslanika. A čija hidžra bude radi neke dunjalučke koristi koju želi postići ili žene kojom se želi oženiti, njegova je hidžra radi onoga zbog čega se preselio." (Buhari, br. 54; Muslim, br. 1907)

Ebu Umama el-Bahili, radijallahu anhu, rekao je: "Neki čovjek došao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa rekao: 'Šta kažeš za čovjeka koji ode u borbu želeći nagradu, ali i da se spominje? Šta njemu pripada?' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Njemu ne pripada ništa.' Čovjek je to ponovio tri puta, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svaki put mu je govorio: 'Njemu ne pripada ništa.' Zatim je rekao: 'Allah prima samo ono djelo koje je učinjeno iskreno radi Njega i kojim se traži Njegovo lice.'" (Nesai, br. 3140. Hadis je dobar.)

Hadž i umra čovjeka ne mijenjaju sami od sebe. Mijenjaju ga onda kada na taj put krene iskreno, svjestan svojih grešaka, svojih dugova prema ljudima i svoje potrebe za Allahovim oprostom.

Zato se za hadž i umru ne sprema samo pasoš, novac i odjeća. Sprema se srce. Čovjek se pokaje, vrati ono što nije njegovo, traži halal opskrbu i čuva nijet da sve bude radi Allaha. Takav put ima težinu. Na njemu čovjek uči da bude ponizniji, strpljiviji i bolji prema ljudima. Najljepši trag hadža i umre vidi se poslije povratka u načinu i stilu života.

Izbor dobrog saputnika na putovanju

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čovjek je na vjeri svoga prijatelja, pa neka svako od vas gleda koga uzima za prijatelja." (Tirmizi, br. 2378. Hadis je dobar.)

U predaji koju bilježi imam Ahmeda stoji: "s kim se druži." (Ahmed, Musned, br. 7968. Hadis je dobar.)

Ebu Seid, radijallahu anhu, kazuje da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: "Ne druži se osim s vjernikom i neka tvoju hranu jede samo bogobojazan." (Tirmizi, br. 3395. Hadis je dobar.)

Ebu Musa, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Primjer dobrog i lošeg druga je kao primjer prodavača mirisa i kovača. Od prodavača mirisa ili ćeš nešto kupiti ili ćeš osjetiti lijep miris, a kovač ili će ti spržiti tijelo ili odjeću, ili ćeš od njega osjetiti neugodan miris." (Buhari, br. 2101; Muslim, br. 2628)

Pisanje oporuke prije polaska na hadž ili umru

Onaj ko želi obaviti hadž ili umru treba napisati svoju obaveznu oporuku, poput dugova i emaneta koje ima kod sebe. Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nije pravo muslimanu koji ima nešto što želi oporučiti da prenoći dvije noći a da njegova oporuka nije napisana kod njega." (Buhari, br. 2738; Muslim, br. 1627)

Učenje propisa o hadžu i umri

Svaki musliman dužan je naučiti propise o ibadetu prije nego što ga obavi. Ako ne nađe nekoga ko će ga besplatno podučiti, dužan je platiti onome ko će ga podučiti. Također, treba ih učiti više puta, sve dok ih ne zapamti i dobro ne savlada. Uzvišeni Allah kaže: "Ono što vam Poslanik kao nagradu da -- to uzmite, a ono što vam zabrani -- ostavite; i bojte se Allaha jer Allah, zaista, strahovito kažnjava" (El-Hašr, 7); "Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju Njegovu, da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snađe" (En-Nur, 63). Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Naučite od mene svoje obrede (hadža)." (Muslim, br. 1297)

Pohvalnost čestog obavljanja namaza u Mesdžidul-haramu

Namaz ima posebno mjesto u islamu, a njegova vrijednost dodatno se povećava kada se obavlja na odabranim mjestima. Među njima je Mesdžidul-haram, najčasnija džamija, u kojoj je nagrada za namaz posebno velika. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Namaz u ovoj mojoj džamiji bolji je od hiljadu namaza u bilo kojoj drugoj džamiji osim u Mesdžidul-haramu." (Buhari, br. 1190; Muslim, br. 550)

Tekst Adabi hadža i umre je objavljen u broju 132, 20. maj 2026. - 03. zul-hidže 1447. AH, Permalink

Pročitaj sljedeći

Adem i Isa

Povezano

Ahlak Broj 132

Vjernički stil života

Životni stil vjernika temelji se na obazrivosti, blagosti i odmjerenosti. Vjernik je obazriv i suzdržan: čuva se nepravde i ne dovodi druge u stanje da Allahu čine dovu protiv njega zbog zuluma. Obazrivost se gradi na blagosti i odmjerenosti -- to su osobine koje Allah voli.

Ibn Amr b. Abdulkajs, radijallahu anhu, kazuje: "Kada smo došli u Medinu, požurili smo sa svojih jahalica Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Ešedždž El-Munzir b. Amr sačekao je dok nije došao do svoje torbe, obukao je svoja dva odijela (u drugim rivajetima navodi se da se okupao i obukao novu odjeću) i namirisao se pa je došao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on mu reče: 'Ti imaš dvije osobine koje Allah voli: blagost i odmjerenost.' On upita: 'Allahov Poslaniče, jesam li te osobine postigao ili me je Allah s njima stvorio?', upitao je Ešedždž, a Poslanik reče: 'Allah te je stvorio s tim dvjema osobinama.' Ešedždž reče: 'Hvala Allahu, Koji me je stvorio s tim dvjema osobinama koje vole Allah i Njegov Poslanik.'" (Ebu Davud, 5225)

Ahlak Broj 131

Adabi prema komšiji

Ragib, rahimehullah, rekao je: "Komšija je onaj čija je kuća blizu tvoje. To je uzajamni pojam, jer neko nije komšija drugome osim ako je i taj drugi komšija njemu, poput brata ili prijatelja." (El-Mufredat fi garibil-Kur'an, str. 211)

Terminološko značenje komšiluka jeste: blizina u stanovanju ili onome što ima isto značenje.

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.