Neki učenjaci smatraju da je prvi koji je podigao hram u Jerusalemu bio Božiji poslanik Jakub, unuk Ibrahima, alejhimus-selam. (Fe bi hudahumuktedih, str. 323)
Prema tome, džamija El-Aksa sagrađena je u Jerusalemu prije osnivanja države Izrael, prije ulaska Izraelaca u Palestinu nakon Musaa, alejhis-selam, i prije vladavine Davuda i Sulejmana, i prije izgradnje Sulejmanovog hrama, kako to tvrde jevreji.
Činjenica da je Jerusalem islamski grad seže unazad barem do vremena Ibrahima, alejhis-selam, dok je izgradnja El-Akse kao džamije posvećene Allahu Uzvišenom također drevna pojava, još prije postojanja jevreja, koji tvrde da imaju pravo na Palestinu stotinama godina unatrag. Stoga, muslimansko pravo na Jerusalem prethodi bilo kojem jevrejskom ili kršćanskom pravu, ako takvo pravo jevreji ili kršćani uopće imaju, i to pravo muslimani su neupitno naslijedili od svog praoca Ibrahima Halila, alejhis-selam.
Džamija El-Aksa u doba Sulejmana, alejhis-selam
Džamija El-Aksa od davnina, još od vremena Ibrahima i njegovih sinova, alejhimus-selam, bila je sveto mjesto koje su vjernici posjećivali radi štovanja Allaha. Međutim, kroz povijest je doživljavala različite neželjene promjene, uključujući katastrofe i ratove, što je rezultiralo rušenjem njenih zidina.
U doba Sulejmana, alejhis-selam, džamija El-Aksa je obnovljena kao džamija posvećena Allahu, omogućavajući vjernicima da obavljaju namaz i štuju Allaha Uzvišenog, baš kao što je to bilo u njenim počecima, kada je bila namijenjena molitvi, spominjanju i štovanju Allaha.
Dokaz da je Sulejman, alejhis-selam, obnovio džamiju El-Aksa u Jerusalemu nalazi se u hadisima koje su zabilježili Nesai, Ibn Madža i drugi. Abdullah b. Amr b. As, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Kada je Sulejman b. Davud, alejhimus-selam, izgradio Bejtul-makdis (bejt znači kuća, a makdis znači čist, znači mjesto gdje se čisti od grijeha), zatražio je od Allaha, džellešanuhu, tri odlike: da donosi sud koji će se podudarati s Njegovim sudom, i to mu je dato; da mu podari vlast koju niko nakon njega neće imati, i to mu je dato; kada je završio izgradnju džamije El-Aksa, zatražio je od Allaha Uzvišenog da svakome ko u nju uđe isključivo radi namaza oprosti grijehe i da bude čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila." (Nesai, 2/34; El-Ehadisus-sahiha, br. 258)
Alim Burhanuddin ez-Zerkaši smatra da je Sulejman, alejhis-selam, bio zadužen za obnovu džamije El-Aksa, a ne za njenu prvobitnu gradnju. (I'lamu es-sadžid bi ahkamil-mesadžid, str. 30)
S druge strane, Ibn Kajjim el-Dževzi smatra da je prvi graditelj Hrama bio Jakub, alejhis-selam, dok je Sulejman bio onaj koji ga je obnovio. Slično mišljenje ima i Ibn Kesir. (Dirasatu tarihije minel-Kur'an, 3/118)
Sulejman, alejhis-selam, obnovio je Hram i džamiju El-Aksa tokom svoje vladavine, koja je bila poznata po arhitektonskom napretku, izgradnji umjetničkih djela, palača i mihraba. Iskoristio je napredak koji je njegova država postigla u različitim oblastima, uključujući građevinarstvo i urbanizam, te izgradnju Allahovih kuća u kojima se On spominje. Stoga je bilo prirodno da obnovi i džamiju El-Aksa.
Sulejman, alejhis-selam, svijetla je karika u lancu odabranih vjerovjesnika. Mi smo dužni slijediti njegov primjer i očuvati njegovu džamiju; bio je i vjerovjesnik i poslanik, te pravedan islamski vladar i halifa. Džamija El-Aksa koju je obnovio Sulejman nije pretvorena u sveti hram niti u židovsku sinagogu, već je ostala džamija namijenjena da se u njoj namaz obavlja, da se Allah u njoj obožava i da se samo On spominje. (El-Kasasul-kur'ani, 3/508)
Tri zahtjeva Sulejmana, alejhis-selam
U hadisu koji bilježe Nesai i Ibn Madža navodi se da je Sulejman, alejhis-selam, od svog Gospodara zatražio tri odlike. Budući da je bio Allahu blizak vjerovjesnik čije su dove bile uslišane, Allah mu je udovoljio i dao mu ono što je tražio.
-- Zatražio je od Allaha ispravan sud i pravedno presuđivanje koje je u skladu s Allahovim sudom i presudom, i Allah mu je to dao. Njegove presude bile su ispravne i pravedne, i on je ispravljao presude svog oca Davuda, alejhis-selam, kako znamo iz kazivanja o žetvi i ovcama, te kazivanja o dvije žene i djetetu.
-- Zatražio je od Allaha vlast kakvu niko poslije njega neće imati, da bi to bilo manifestacija sjećanja na Allaha i zahvalnosti, i da bi vlast koristio u pokornosti Allahu i u korist Allahovih stvorenja. Allah mu je to dao, i pokorio mu je ljude, džine i ptice, naučio ga jeziku ptica, a njegova vojska uključivala je ove skupine.
-- Također je zatražio od Allaha da oprosti svakom pravednom vjerniku koji dođe u džamiju El-Aksa da namaz obavi, bez obzira na mjesto boravka, pod uvjetom da je njegov cilj traženje Allahovog zadovoljstva, da dolazi iskreno radi Allaha, i kako bi namaz obavio. Allah mu je to dao, i obavijestio ga da će grijesi biti oprošteni svakome ko bude radi toga došao i da će biti čist od grijeha kao na dan kada je rođen.
Ova odluka ostaje na snazi do Sudnjeg dana i primjenjuje se na svakog pravednog muslimana koji posjeti džamiju El-Aksa s tim ciljem. Dakle, ova Božanska odluka odnosi se na milione muslimana iz ummeta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, zahvaljujući Sulejmanovoj, alejhis-selam, dovi koju je uputio za njih, što potvrđuje istinitost vjere ummeta Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u sve prethodne vjerovjesnike i poslanike, uključujući Davuda i Sulejmana, alejhimus-selam. (El-Kasasul-kur'ani, 3/509)
Sulejman, alejhis-selam, obnovio je džamiju El-Aksa na napredan, civilizovan način, koji je svojom ljepotom i izvanrednom arhitekturom nadmašio čak i sjajne strukture od stakla. (Sami el-Amiri, El-vudžudu et-tarihi lil-enbijai, str. 309)
Nastavit će se...
Autor: Muhammed es-Sallabi
Priredio: Hfz. Edin-ef. Redžepović
