Broj 76

Nakon svih nedaća i nepravdi kojima je žena bila izložena u paganstvu, dolazak islama označio je nastupanje perioda slobode i pravednog odnosa prema ženi, u kojem su ženina prava upotpunjena i zagarantirana. Islam je u to vrijeme predstavljao prekretnicu u svim životnim sferama, a naročito u odnosu prema ženi, strogo zabranivši sve paganske običaje koji su na bilo koji način ugrožavali njenu bezbjednost i osnovna ljudska prava. Tako je žena u islamu dobila stepen koji savršeno odgovara njenoj prirodi. U brojnim ajetima i hadisima žena i muškarac spominju se u istom kontekstu, što jasno ukazuje na to da žena nije, ni u kojem pogledu, diskriminirana u dini-islamu.

Ebu Hamza Enes b. Malik, radijallahu anhu, sluga Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Niko od vas neće vjerovati sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi i sebi.” (Buhari i Muslim)

Termin “šiija” koristi se za sljedbenike određenog čovjeka i njegove pomagače. Kaže se: “Taj i taj je njegov šiija – sljedbenik”, jer se povodi za njim, kao što kaže Zubejdi: “Svaka skupina koja se okupi i sastane radi neke stvari naziva se šiija. Svako ko pomaže nekog čovjeka i izražava mu stranačku pokornost, on je njegov šiija. U osnovi ovaj naziv dolazi od riječi “mušajea”, a označava podređenost i slijeđenje. (Zubedi, Tadžul-arus)

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju skupa sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka.

Uzvišenog Allaha molim da nas poduči onome što nam koristi i da nam poveća znanje. Neka su salavat i selam na našeg voljenog poslanika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji slijede njegovu uputu sve dok se smjenjuju dan i noć. Svaki iole učen musliman zna da je kamata u islamu zabranjena. Unatoč tome vidimo kako je ova pojava rasprostranjena među muslimanima i kako se obistinjuju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Pred Sudnji dan raširit će se kamata, zinaluk i vino.” (Taberani, El-Evsat, prenosioci ovog hadisa su pouzdani) Rasprostranjenost ovog poroka nikako ne može biti opravdanje onome ko kaže da se danas čovjek ne može sačuvati kamate. Uzvišeni Allah zabranio je kamatu i naredio Svojim robovima da je se klone, a Allah ne zadužuje Svoje robove onim što ne mogu izvršiti. Uzvišeni Allah kaže: “Allah nikog ne opterećuje preko mogućnosti njegovih.” (El-Bekara, 286) Danas je mnogo onih koji olahko shvataju ovu zabranu i lahkomisleno se upuštaju u kamatne ugovore. Pogledajmo kakvoj se opasnosti izlaže onaj koji se bavi kamatom.

Američka vojska u Iraku obučava šiijske milicije lojalne Iranu

Los Angeles Times objavio je sredinom decembra 2016. godine da vojska Sjedinjenih Američkih Država obučava iračke šiijske milicije lojalne režimu u Iranu. LA Times u svom članku kaže: “Sjedinjene Države trenutno obučavaju iračke milicije koje učestvuju u operacijama zauzimanja Mosula. Ova saradnja je dio američkih nastojanja da vojno i politički ojačaju šiijske snage.”

Savez za borbu protiv terorizma, koji predvode SAD, u proteklih nekoliko sedmica osigurao je nekoliko stotina pušaka šiijskim milicijama i proveo njihovu obuku, što ukazuje na to da su odnosi izmmeđu Washingtona i šiijskih milicija podignuti na viši nivo, piše LA Times.

Glasnogovornik Američke vojske u Bagdadu kazao je kako je obuka šiijskih milicija započela nakon što je irački parlament 26. novembra donio zakon kojim šiijske milicije Hašda postaju legitimne oružane snage Iraka. Američkom obukom do sada je obuhvaćeno 500 pripadnika šiijskih milicija Hašda, a obuka je započela 4. decembra, kazao je glasnogovornik američkih snaga i dodao da SAD još uvijek neke šiijske milicije smatraju terorističkim.

(Izvor: sahafah.net)

Dobro dijete je najbolje bogatstvo koje musliman ostavlja iza sebe, ono koristi svojim roditeljima u životu, a i poslije smrti. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čovjek umre, prekinu se sva njegova djela, osim u tri slučaja: ako je iza sebe ostavio trajnu sadaku, ili znanje koje će koristiti drugima, ili dobro i čestito dijete koje će za njega upućivati dovu Allahu.” (Tirmizi, 1298, i Nesai, 3598; hadis sahih, šejh Albani, Sahihul-džamia, 793) Također, dobro potomstvo će se pridružiti porodici u Džennetu: “Onima koji su vjerovali i za kojima su se djeca njihova u vjerovanju povela, priključit ćemo djecu njihovu, a djela njihova nećemo nimalo umanjiti.” (Et-Tur, 21) Tako je muslimanu obaveza da poduzme određene korake kako bi imao dobro dijete. 

Ovo je kraće djelo koje upozorava na ogovaranje – gibet i prenošenje tuđih riječi – nemimet, i pojašnjava razloge zabrane takvih postupaka, uz navođenje dokaza iz časnoga Kur’ana, sunneta i saglasnosti islamskih učenjaka – idžmaa.

Kur’an o ogovaranju

Uzvišeni Allah kaže: “O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga – a vama je to odvratno – zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.” (El-Hudžurat, 12)

Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, u Tefsiru kaže: “U ovom ajetu ukazuje se na zabranu ogovaranja. Šta je to ogovaranje, pojasnio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji imam Muslim bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, koji kaže: “Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o tome šta je ogovaranje, rekao je: ‘Da spomeneš brata po onome što on ne voli.’ Zatim su ga upitali: ‘Šta misliš, Allahov Poslaniče, ako je istina to što sam rekao o svom bratu?’ Na to Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Ako je istina, time si ga ogovorio, a ako to bude laž, onda si ga potvorio.’”

Vrijednost udjeljivanja

Ibn Akil i čovjek koji je imao nerazumne sumnje

Prenosi se da je neki čovjek došao na skup na kojem je podučavao hanbelijski učenjak Ebu Vefa Ali b. Akil, želeći da ga upita o svom stanju. Pošto je sjeo, obratio se šejhu Ibn Akilu riječima: “Više puta zaronim u vodu, ali opet sumnjam da li sam upotpunio taharet, pa bih te zamolio da mi objasniš kako da postupim što se tiče mog namaza.”

Šejh Ibn Akil reče mu: “Ništa ne brini. Ti nisi dužan da klanjaš.”

“Kako to?”, začuđeno je upitao ovaj čovjek.

“Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Pero je dignuto od trojice (tj. nisu zaduženi šerijatskim obavezama): ludaka dok ne postane razuman, spavača dok se ne probudi i maloljetnika dok ne postane punoljetan (sa šerijatskog stanovišta)’, a onaj koji i nakon što je nekoliko puta zaronio u vodu, pa i dalje sumnja je li upotpunio čistoću, sigurno je lud.”

Ovaj duhoviti odgovor šejha Ibn Akila vrlo je poučan. On nas uči da ne pretjerujemo u sumnjama jer time otvaramo vrata šejtanu da se poigrava s nama i dovede nas do ovako tužnog stanja. Naš Gospodar je milostiv i neće nas teretiti za ono što uradimo u neznanju i nenamjerno, nakon što smo izvršili ono što nam je propisano, onako kako nas je podučio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Tadžikistan je srednjoazijska zemlja u kojoj živi veliki broj muslimana. U ovom broju islamskog časopisa El-Asr donosimo tekst o ovoj državi i životu muslimana u njoj, a sve s ciljem boljeg razumijevanja povezanosti muslimana, ma gdje god se nalazili na ovoj planeti, povećanja ljubavi među mu’minima i podsticanja na upućivanje dove jednih za druge.

Zemljopis

Tadžikistan je država u središnjoj Aziji. To je najmanja zemlja srednje Azije i nema izlaz na more. Glavni grad je Dušanbe. Tadžikistan je planinska zemlja. Planine zauzimaju 93% površine i pripadaju lancima Pamir, Altaj i Tian Shan. Najveći dio je unutar planinskog lanca Pamir. Najviši vrh zemlje, Vrh Ismaila Samanija, sa 7.495 m bio je najviši vrh cijelog Sovjetskog saveza i do 1998. zvao se Vrh komunizma. Drugi vrh po visini je Vrh Ibn Sine koji se do 2006. zvao Vrh Lenjina. Skoro trećina teritorija nalazi se iznad 3.000 m nadmorske visine. U istočnom dijelu Pamira nalazi se jezero Karakul koje je nastalo u meteorskom krateru.

Ravnice su prisutne na sjeveru i jugozapadu. Na sjeveru, Tadžikistan ulazi u Fergansku dolinu. To je najveća i najnaseljenija dolina srednje Azije uz rijeku Sir Darju. Na Sir Darji je umjetno jezero Kajrakum. Dolina je podijeljena između Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana. Rijeka Vahš teče planinskim prostorom, te ima velik hidroenergetski potencijal. Brana Nurek je s 300 m visine najviša brana na svijetu. U izgradnji je brana Rogun koja će biti viša od nje.

Klima je kontinentalna s nedostatkom padavina. Prevladava stepa koja djelimično prelazi u pustinju. Osnovni uzrok nedostatka padavina je velika udaljenost od mora zbog koje oblaci ne mogu doći do Tadžikistana. Ferganska dolina ima više padavina i velike godišnje razlike temperature. Viši planinski dijelovi imaju niže temperature.

Organiziranje prikupljanja zekata

Nakon povratka u Medinu, krajem mjeseca zul-ka’de, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pokrenuo je projekat izgradnje sistema uprave i naplate doprinosa. Nakon što je obavio umru, Poslanik je na funkciju upravnika Meke postavio Utaba b. Usejda, a uz njega je ostavio Muaza b. Džebela da podučava ljude Kur’anu i propisima vjere. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nastojao je da svako pleme koje primi islam dobije adekvatnu naobrazbu i odgoj, te im je određivao učitelje, jer je to neophodno radi usađivanja ispravne akide i zdrave ideologije u duše ljudi. Početkom devete godine Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao je svoje službenike u različite oblasti. Burejdu b. Husajba poslao je plemenu Eslem i Giffar, Abbada b. Bišra el-Ešhelija poslao je plemenima Sulejm i Muzejna, Rafia b. Mukajjisa poslao je plemenu Džuhejna, Amra b. Asa plemenu Fezara, Dahhaka b. Ša’bana el-Kilabija poslao je plemenu Benu Kilab, Busru b. Sufjana el-Ka’bija poslao je u Benu Ka’b, Ibn Lutebijja el-Ezdija poslao je Benu Zebjanu, a plemenu Benu Huzejm poslao je jednog njihovog saplemenika. U Sanau je poslao Muhadžira b. Ebu Umejju, Zijada b. Lebida poslao je u Hadramevt, plemenu Benu Sa’d poslani su Zuberkan b. Bedri Kajs b. Asim, Ala b. Hadremi poslan je u Bahrein, a Alija b. Ebu Talib poslan je u Nedžran da sakupi od njih zekat i džizju.

● Zejd b. Eslema prenosi od svoga oca da je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, rekao za Crni kamen: “Tako mi Allaha, ja znam da si ti kamen, ne donosiš korist niti otklanjaš štetu, i da nisam vidio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te je poljubio, ni ja te ne bih poljubio”, a zatim je rekao: “Ono što smo vidjeli da radi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to ne volimo da ostavimo.” (Buhari)

U današnjem vremenu na svim stranama svijeta raširile su se brojne smutnje i neredi, ubistva, mučenja, uništavanje i razaranje, tako da je neophodno govoriti o ovoj temi, tražiti rješenja za izbavljenje iz ove situacije i nastojati eliminirati njene pogubne posljedice. Na pogubnost smutnje ukazuje Mutarrif b. Šihhir, Allah mu se smilovao: “Zaista smutnja ne dolazi da bi uputila ljude, već dolazi da bi se sa mu’minom borila protiv njegove vjere.” (Hil’jetul-evlija)

Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavati i selami na Allahovog miljenika, odabranog roba i poslanika Muhammeda, na njegovu porodicu, ashabe i sve one koji slijede njegovu uputu.

Nakon što smo, u prethodnom broju, ukazali na razlike između alkoholnog pića i etanola, oblike upotrebe etanola u farmaceutskoj industriji i opravdanost te upotrebe, ostalo je još da se pojasni propis upotrebe etanola u proizvodnji lijekova, u prehrambenoj industriji i proizvodnji kozmetičkih preparata.

U svom djelu Metnu durretil-bejan fi usulil-iman, egipatski učenjak dr. Muhammed Jusri na sažet i koncizan način, u vidu teza, natuknica i pravila, ukazao je na osnovne postulate vjerovanja muslimana ehli-sunnetske provenijencije, želeći na taj način, prvenstveno učenicima i studentima koji izučavaju islamske nauke, ali i drugim muslimanima, olakšati shvatanje i razumijevanje osnova nauke o islamskom vjerovanju. Desetak eminentnih stručnjaka iz ove oblasti u svojim je recenzijama pohvalilo ovo djelo, ukazavši na njegovu vrijednost, konciznost i pojednostavljen prikaz osnovnih postulata islamskog vjerovanja. Ovo je drugi dio teksta u kojem se govori o stavu ehli-sunneta prema novotarima.

(1) Reci: “Tražim zaštitu Gospodara ljudi,

(2) Vladara ljudi,

(3) Boga ljudi,

(4) od zla šejtana – koji nanosi zle misli pa se skrije,

(5) koji zle misli unosi u srca ljudi

(6) od džina i od ljudi.”

Opće informacije o suri

Sura En-Nas zadnja je sura u Kur’anu, 114. sura. Sastoji se iz 6 ajeta, 20 riječi i 99 harfova. (Tefsir Hazin, 7/325)

Jedna je od pet kur’anskih sura koje počinju riječju kul – reci.

Naziva se En-Nas po istoimenoj riječi en-nas koja se spominje na pet mjesta u ovoj suri.

Komentatori Kur’ana razilaze se u pogledu toga da je li sura En-Nas mekanska ili medinska sura.

Sura En-Nas govori o načinu utjecanja Uzvišenom Allahu od zla džina i ljudi, a naročito ljudi, i pojašnjava kako je srce čovjekova najveća briga na dunjaluku, da ga čuva i donese čistog pred Uzvišenog Allaha.

Sultan Nuruddin Zenki

Nuruddin Mahmud b. Zenki et-Turki ez-Zenki (1117. – 1173. \ 511. – 569. h. g.) bio je sultan Halepa i Mosula, zatim je zavladao Damaskom i većinom Šama. Njegova vojska pod komandom Eseduddina Širka, ulaskom u Kairo 564. h. g., nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, konačno je srušila Fatimijski hilafet. Eseduddin Širko bio je amidža Salahuddina el-Ejjubija i poveo ga je na taj pohod. Nakon Širkove smrti, Salahuddin postaje namjesnik Egipta i zapovjednik egipatske vojske, a poslije smrti sultana Zenkija i smrti njegovog maloljetnog nasljednika, preuzeo je sultanat.

Pod vođstvom sultana Mahmuda, od krstaških hordi oslobođeno je više od 50 naseljenih mjesta u Šamu. I zapravo iza historijskog Salahuddinovog podviga, oslobađanja Kudsa, stoje velika djela njegovog prethodnika.

Historičari sultana Nuruddina Mahmuda ez-Zenkija opisuju kao veoma pobožnog, učenog i pravednog vladara. Prisustvovao je naučnim kružocima i učestvovao u vjerskim raspravama, hadise je citirao sa senedom. Supruga mu je također bila učena. Biografi dinastije Zenki navode da je bila veliki poznavalac hanefijskoga fikha. Za njega su neki učenjaci rekli da, nakon Omera b. Abdulaziza, nije bilo boljeg vladara od Mahmuda ez-Zenkija.

(Izvor: Ebu Šama, Makdisi, Kitabur-revdatejn fi ahbarid-devletejn)