Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru jedna je od mnogobrojnih institucija koje su pokrenute u vizionarskom i historijskom djelovanju akademika muftije Muamera-ef. Zukorlića. Muftija je imao viziju da se napravi slobodna obrazovna institucija na kojoj će studirati intelektualci naše generacije i sa istoka i sa zapada. "Upravo je današnja odbrana", kako je to primijetio prof. dr. Enver Gicić, "pokazatelj koliko se postiglo u ostvarenju te ideje slobode i slobodne vjerske misli."
Prof. dr. Hakija Kanurić u tom kontekstu rekao je: "Postojanje jedne ovakve institucije, na jednom ovakvom mjestu, svjedok je i pokazatelj visoke svijesti, vizionarstva, onih koji su ovu instituciju utemeljili. Allaha Uzvišenog molim da ukabuli trud rahmetli Muftije i svih onih koji su s njim u tome imali učešća. Isto tako ukazuje na svijest onih koji se trude i nastoje da ova institucija zadrži svoj kontinuitet i svoje djelovanje, jer prisustvo jednog ovakvog naučnog svjetionika ukazuje na tu svijest o važnosti educiranja, stjecanja znanja u općem smislu, a posebno, opet, kada je u pitanju vjersko znanje."
Toga je bio svjestan i sam kandidat koji je na početku svoga izlaganja rekao: "Ova doktorska disertacija samo je jedno u velikom nizu dobrih djela koje se realiziralo njegovim sebebom. Allaha molim da mu podari najviše deredže u Firdevsu, da mu ukabuli sav trud koji je uložio na putu promovisanja islama i svih pozitivnih vrijednosti."
Tema pod naslovom "Elektronska trgovina i mrežni marketing kroz prizmu islamskog prava", pored toga što ima sve elemente naučnog rada, istovremeno je i zanimljivo štivo, jako praktična tema, o kojoj se malo, ili skoro nikako, može naći na našem jeziku. Rad je napisan na 206 stranica i sastoji se od uvoda, pet poglavlja i zaključka.
Kandidat o samoj temi kaže: "Jedno od novonastalih pitanja s kojim se danas sve češće susreće skoro svaki pojedinac jeste upravo i pitanje elektronske trgovine. Ova disertacija pokušaj je da se tema elektronske trgovine i mrežnog marketinga obradi kroz prizmu islamskog prava, da se pojasni stav islama i islamskog prava o istima, a i o mnogim sporednim pitanjima vezanim za ova poglavlja."
Pošto u islamskom pravu postoji razilaženje, a posebno jer je riječ o savremenoj vjerskoj temi koja nije bila poznata ranije, kandidat je naglasio: "Budući da živimo u području na kojem se zvanično slijedi hanefijski mezheb, za većinu pitanja prvenstveno su predstavljeni stavovi izneseni u izvornim knjigama hanefijskog mezheba, a potom, ako se ukazala potreba, i u izvorima drugih mezheba." Inače, kandidat je naveo 528 fusnota i 201 djelo.
U Uvodu ovog rada možemo naći podatke za samu problematiku ovog istraživanja, o ranijim istraživanjima na ovu temu, o ciljevima, metodologiji i metodu istraživanja.
U Prvom poglavlju kandidat nas upoznaje sa svim terminima i pojmovima koje ovaj rad obrađuje.
Drugo poglavlje obrađuje kakve pozicije imaju kupac i prodavač u elektronskoj trgovini, o robi, primanju robe, međusobnom uvjetovanju, pravu na izbor tokom samog ugovornog skupa, pravu na izbor prilikom viđenja robe. Sve navedeno su teme koje sačinjavaju svaku tradicionalnu (dosadašnju) kupovinu i prodaju.
Treće poglavlje tretira savremene fetve na ovu temu, tako da možemo naći sljedeće kolegije: Međunarodni pravni kolegij u Džedi, Islamski pravni kolegij u Indiji, Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji, Međunarodni islamski pravni kolegij (Medžmeal-fikhil-islami)... Također nalazimo i fetve pojedinaca, poput: Abdulaziza b. Baza, Muhammeda Saliha el-Munedžida...
Četvrto poglavlje govori o mrežnom marketingu, a Peto poglavlje upoznaje nas sa stavovima i fetvama savremenih kolegija po ovom pitanju. Pored ranije spomenutih, ovdje su navedena mišljenja sljedećih kolegija: Egipatska komisija za fetve, Jordanska komisija za fetve, Islamski pravni kolegij u Sudanu, Jemenska komisija za fetve, Ministarstvo za vakufe i vjerska pitanja u Kataru, Pravni kolegij u Iraku i Alžirska komisija za fetve.
Rad je završen zaključkom koji sadrži rezultate i preporuke rada.
Inače, naučnu komisuju za odbranu ovog rada sačinjavali su prof. dr. Hakija Kanurić -- mentor; prof. dr. Enver Gicić -- predsjednik komisije, i doc. dr. Almir Pramenković -- član. Tokom odbrane, svi članovi komisije iskazali su zadovoljstvo zbog uloge u ovom radu, ali iznijeli su i svoja konstruktivna, jako dobronamjerna i korisna mišljenja o radu. U tom kontekstu hfz. doc. dr. Almir Pramenković rekao je: "Sve sugestije predsjednika komisije, ali i koje ću ja iznijeti na ovu temu nemaju ni u kojem slučaju intenciju da degradiraju ili umanje vrijednost rada, već zapravo imaju suprotan efekat, da, zapravo, kandidat, ukoliko ih smatra konstruktivnim, inkorporira u svoj rad i da u budućnosti, s obzirom na to da pretpostavljam da imate namjeru i intenciju publicirati svoj rad, jednostavno rad bude kvalitetniji."
Mentor ovog naučnog rada prof. dr. Hakija Kanurić u jednom dijelu svoga obraćanja rekao je: "Mi smo, takoreći, kolege s obzirom na to da smo studirali istovremeno, na prvom ciklusa studija, doduše, ne na istom univerzitetu, ali u istoj zemlji, u Saudijskoj Arabiji, tako da današnjeg kandidata, Elvedina Pezića, poznajem dugo godina i poznajem ga dobro, a ovaj naš rad dao nam je priliku da se, eto, malo više upoznamo. I pored te činjenice da smo, takoreći, kolege, od njega sam doživio jedan veliki respekt i uvažavanje, tako je da sve moje smjernice, prijedloge, sugestije rado prihvatao i uvažavao i, naravno, kao takve unosio u ovaj rad koji je danas pred nama u ovoj formi. Na tome sam, naravno, zahvalan i članovima komisije koji su iznijeli svoje smjernice i pravovremeno, odnosno, ranije dok je još rad bio u pripremi, a i danas smo čuli, također, od njih jako vrijedne opaske i smjernice."
Kandidat je uspješno, po mišljenju članova komisije, uspio da ukaže na poveznicu između klasičnog islamskog prava i modernog prava, kakvo ono i jeste.
Poslije stručnih pitanja, koja su postavili svi članovi komisije, na koja je kandidat odgovorio, napravljena je kratka pauza tokom koje se komisija usaglasila da je doktorant odbranio svoju doktorsku disertaciju i tako stekao akademsko zvanje doktora islamskih nauka iz oblasti islamskog prava -- fikha. Predsjednik komisije prof. dr. Enver Gicić na kraju je rekao: "Ja mu u svoje lično ime, u ime svojih kolega, u ime Uprave fakulteta, Kolektiva fakulteta mubareklišem, sa željom da mu Allah, džellešanuhu, otvori riznice znanja i da bude jedan od lučonoša i onih koji će se boriti za našu vjeru do Sudnjeg dana."
Ovaj događaj imao je veliki značaj i zbog samog kandidata. Naime, Elvedin Pezić je jedan od najslušanijih vjerskih autoriteta bosanskog govornog područja. Njegov utjecaj nije samo preko interneta i modernih načina komunikacije, već on redovno puni džamije, sale, pozorišta i sportske dvorane, gdje god se pojavi.
Dr. Elvedin Pezić rođen je 1977. godine u Travniku. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Busovači, a već kao srednjoškolac priključuje se jedinicama Armije Republike Bosne i Hercegovine u kojoj se bori sve do završetka rata. U želji za stjecanjem šerijatskog znanja, odlazi prvo u Ujedinjene Arapske Emirate gdje boravi jednu školsku godinu, potom boravi u Jordanu isti taj period, a nakon toga, njegov put stjecanja znanja nastavlja se u gradu Allahovog Poslanika -- Medini na Islamskom univerzitetu gdje završava Institut za arapski jezik, a potom i Fakultet šerijata (islamskog prava). Godine 2005. vraća se u Bosnu gdje uzima aktivno učešće u islamskom misionarstvu ne štedeći truda niti imetka na tom putu.
Nastanjuje se u Sanskom Mostu, gdje naprosto oživljava taj dio Bosne i Hercegovine svojim predavanjima iz raznih poglavlja. Godine 2009. odlazi u Sarajevo gdje, također, neumorno poziva ljude u vjeru Gospodara svjetova, a u tom periodu ističe se kao jedan od najpožrtvovanijih ljudi u radu za Allahovu vjeru. Njegov način izlaganja postaje prepoznatljiv tako što i najobičnijem čovjeku na jako jednostavan i razumljiv način pojašnjava propise vjere, te Allahovom voljom, postaje jedan od najomiljenijih predavača u Bosni i Hercegovini.
Godine 2011. svoje akademsko napredovanje nastavlja na Univerzitetu Kassim u istoimenoj saudijskoj pokrajini, gdje nakon nekoliko godina, hvala Allahu Uzvišenom, stječe zvanje magistra nauka.
Elvedin Pezić napisao je više knjiga: Islamski priručnik bračne intime, Islam u vremenu (2017), Namaz, radost oka moga (2018) i Slast dove (2021). Pored toga, napisao je desetine tekstova za islamske časopise i internetske portale, i odgovorio na veliki broj pitanja iz oblasti šerijata. Šerijatski je recenzent mnogih islamskih knjiga i prijevoda s arapskog jezika, kao i pokretač prve stranice za fetve na bosanskom jeziku.
Njegov Facebook profil prati 334.000 ljudi, a u jedinstvenom projektu na našem jeziku, kroz serijal od preko 180 emisija, odgovorio je na 6.000 do 7.000 pitanja, sve javno, bez ikakvih ustručavanja dokazujući da u islamu nema tabu tema.
Sretno je oženjen i otac je sedmero djece.
Allaha Uzvišenog molimo da novog doktora pomogne i sačuva od svakog zla!
