Početna

Ponavljanje usvojenog znanja kod prvih generacija

Pripremio: Ersan Grahovac, prof.

Čitanje 4 minute

Mnogi od nas klonu duhom kada krenu putem traženja znanja i ne nađu za kratko vrijeme ono što su zamišljali, misleći da oni ipak nisu za taj put. Međutim, ako pogledamo u životopise učenjaka prvih generacija, vidjet ćemo da je većina njih uložila gigantske napore na putu traženja znanja, da bi postali ono što su postali, i da je vrlo malo onih kojima je Allah podario super pamćenje, kao naprimjer Buhariji. U ovom tekstu navest ćemo nekoliko primjera iz života selefa, koji nam mogu poslužiti za buđenje ambicija na putu traženja znanja i kako ne bismo klonuli duhom na tom putu.

● U biografiji Ahmeda ibn El-Furata (Ebu Mes’uda er-Razija) navodi se da je ponavljao svaki hadis petsto puta. (Tehzibut-tehzib, 1/58.) Jedan čovjek mu se požalio: ’’Zaboravljamo hadis“, na što je on rekao: ’’A ko od vas ponavlja jedan hadis petsto puta?“ Rekoše: ’’A ko to može?“ On im reče: ’’Zato vi ne pamtite.“ (El-Mizzi, Tehzibul-kemal, 1/424.)

● U biografiji Ebu Bekra el-Ebherija el-Malikija navodi se da je rekao: ’’Pročitao sam djelo Muhtesaru ibn Abdil-hakem petsto puta, djelo El-Esedijja sedamdeset pet puta, El-Muvetta’ isto toliko, El-Mebsut (trideset tomova) trideset puta, i Muhtesar ibnul-Berkija sedamdeset puta.’’ (Kadi Ijad, Tertibul-medarik ve takribul-mesalik, 1/427.)

● Hatib el-Bagdadi u djelu El-Džami’ li ahlakir-ravi ves-sami’ prenosi od Alkame da je rekao: ’’Puno ponavljajte hadis, pa neće iščeznuti (iz vašeg pamćenja).“ (El-Džami’ li ahlakir-ravi ves-sami’, 1/238.)

● Od Ibn Abbasa ed-Durija prenosi se da je rekao: ’’Čuo sam Jahju ibn Meina da kaže: ’Da nismo pisali hadis po pedeset puta, ne bismo ga znali.’“ (Tarihu Dimešk, 14/65, i Sijeru ealamin-nubela’, 11/84, 4/342.)

● U biografiji imama Ebu Ishaka eš-Širazija navodi se da je rekao: ’’Ponavljao sam svaki ders po hiljadu puta, a ukoliko bi za dotičnu mes’elu postojao stih kojim se dokazuje, zapamtio bih cijelu kasidu.“ (Sijeru ealamin-nubela’, 18/458, Tabekatuš-šafi’ijje el-kubra, 4/115.)

● U biografiji Ebu Bekra Galiba ibn Abdurrahmana ibn Atijje el-Garnatijje (Es-Siletu, 1/146), oca Ibn Atijje, mufessira, navodi se da je ponovio Sahihul-Buhari sedam stotina puta.

● Ez-Zehebi u biografiji Ibn El-Adžemija spominje da je dvadeset pet puta održao dersove El-Muhezzeba. (Sijeru ealamin-nubela’, 23/115.)

● Es-Sehavi u biografiji Abdullatifa el-Kirmanija el-Hanefija spominje da je djelo El-Muhit el-Burhani (štampano u devet tomova) iz hanefijskog fikha pročitao stotinu puta. (Ed-Dijaul-lami’, 2/418.)

● Jednog dana je Bekr ibn Muhammed ibn Ebil-Fadl el-Ensari bio upitan o jednoj teškoj mes’eli, pa je rekao: ’’Ponovio sam ovu mes’elu na tornju jedne tvrđave u Buhari četiri stotine puta.“ (El-Muntezam fi tarihil-muluk, 9/201, Sijeru ealamin-nubela’, 19/416.)

● Od Ibn Hišama se prenosi da je pročitao Elfijju hiljadu puta. (Tarihul-džeberuti, 2/150.)

● El-Muzeni je rekao: ’’Pročitao sam Er-Risalu (od Šafije) pet stotina puta i svaki put sam se okoristio“, i također je rekao: ’’Čitam Er-Risalu pedeset godina i svaki put kada sam je pročitao, izvukao sam nešto što ranije nisam znao.“ (Tehzibul-esma’i vel-lugat, 1/59.)

● Ibnul-Esir u djelu El-Meselus-sair (1/46) kaže: ’’Skupio sam u jednu knjigu tri hiljade Poslanikovih hadisa koji se koriste u praksi i ponavljao sam je deset godina, završavajući je jedanput u nedjelju dana. Tako sam radio dok je nisam ponovio petsto puta i zapamtio je tako da mi ništa iz nje ne promiče.“

● Prenosi Ibnul-Dževzi da je jedan fakih (šerijatski pravnik) ponavljao ders puno puta, pa mu starica koja je živjela kod njega reče: ’’Vallahi, i ja sam ga zapamtila.“ On joj reče: ’’Ponovi ga“, te ga ona ponovi. Poslije nekoliko dana reče joj: ’’O starice, ponovi ders“, a ona reče: ’’Ne sjećam se.“ Tada on reče: ’’Ja ga ponavljam da mi se ne bi desilo isto što i tebi.“ (El-Hassu ala hifzil-ilm, 44.)

Tekst Ponavljanje usvojenog znanja kod prvih generacija je objavljen u broju 48, 25. maj 2012. - 04. redžeb 1433. AH, Permalink

Povezano

Da'va Broj 129
Izdvojeno

Kada ummet ponovo otvori vrata znanju, dočekat će ugled i prosperitet

Znanje je u islamu i ibadet i infrastruktura civilizacije. Kur'anski imperativ: "Uči!" otvara prostor odgovornog razuma, a sunnet vezuje znanje za mjeru, etiku i korist zajednici. Naučno gledano, znanje je alat provjere i napretka: ono oslobađa od praznovjerja, gradi institucije, disciplinira misao i uređuje život. Zato je traganje za znanjem istodobno duhovni put i društveni projekat.

O značaju znanja mnogo se pisalo, ali jedan od najinspirativnijih tekstova o znanju napisao je veliki andaluški učenjak Ibn Hazm (994--1064), fakih zahirijske škole, teolog, filozof, etičar i historičar. U djelu "Liječenje duša" (Mudavat an-nufus va tahdib al-ahlak) zabilježio je zgusnute i britke fragmente o znanju, razumu i vrlini. Naredni podnaslovi ustvari su njegovi fragmenti.

Ostale teme Broj 128

Učenje bez predrasuda

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zadužio me da čuvam sadekatul-fitr koji je sakupljen u mjesecu ramazanu, pa je došao neki pridošlica i počeo grabiti tu hranu. Uhvatio sam ga i rekao: 'Doista ću te odvesti Allahovom Poslaniku!'" U hadisu se dalje opisuje kako mu je čovjek rekao: "Kada pođeš na počinak, prouči Ajetul-Kursijju, Allahov čuvar bit će s tobom i sve do svanuća šejtan ti se neće moći približiti." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "On je veliki lažov, ali ti je rekao istinu. To je bio šejtan." (Buhari, br. 5010)

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.