Vrlo je realno postaviti pitanje: Koje je to odgovarajuće djelo, način i vrijeme, odnosno, da li je moguće da se desi različita procjena u pogledu "odgovarajućeg" i njegovo tumačenje i primjena u stvarnosti? Vjerovatno će se ljudi razići u pogledu tumačenja "odgovarajućeg" i primjene mudrosti na različite načine u jednom pitanju ili situaciji.
Poznati komentator Kur'ana Taberi, Allah mu se smilovao, naveo je sljedeća tumačenja mudrosti: plemeniti Kur'an i njegovo razumijevanje, ispravnost u govoru i postupcima, šerijatsko znanje, razumijevanje vjere, strah od Allaha, poslanstvo, a potom je od navedenog izdvojio ispravnost u govoru i postupcima, i dodao da to tumačenje obuhvata sva ostala spomenuta tumačenja. (Tefsiru Taberi)
Poznati komentator Kur'ana Seadi, Allah mu se smilovao, rekao je za mudrost da je to korisno šerijatsko znanje, dobra djela, spoznaja suštine šerijata i njegovih propisa. (Tefsiru Seadi)
"Pozivaj na put Gospodara svoga s mudrošću, tj. svakog shodno njegovom stanju i razumijevanju, i njegovom prihvatanju propisa islama i pokornosti Allahu. Mudrost se ogleda u tome da se znanjem pozivanja u islam, a ne neznanjem, počevši od najvažnijeg, a zatim važnijeg, i onog najbližeg razumu i razumijevanju, i sa svim onim što će njegovo prihvatanje biti najpotpunije, i sa ljubaznošću i blagošću. Ukoliko se tako ne odazove, pribjegava se pozivu utemeljenim na najboljem savjetu, naredbi i zabrani u islamu, koji je povezan s podsticanjem i zastrašivanjem." (Tefsiru Seadi)
Mudrost -- božanski dar
Mudrost je neizmjerni božanski dar i ogromna blagodat. Kome Uzvišeni Allah podari mudrost, zaista mu je podario mnogo dobro. Iako je mudrost u osnovi božanski dar, moguće ju je postići šerijatskim znanjem i svakodnevnim postupanjem shodno mudrosti. Uzvišeni Allah kaže: "On daruje znanje (mudrost) onome kome On hoće, a onaj kome je znanje darovano -- darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni." (El-Bekara, 29)
"Uzvišeni Allah daje ispravnost u govoru i postupcima onome kome hoće od Svojih robova. A onome kome podari tu blagodat, podario mu je mnogo dobra, ali to će shvatiti i iskoristiti oni koji su prosvijećeni Allahovim svjetlom, razumom i koji su obdareni uputom." (Tefsiru Mujjeser)
"...darovan je blagom neizmjernim...", da li postoji veće dobro (blago) od dobra u kojem je sreća dunjaluka i ahireta i spas od nesreće na njima. (Tefsiru Seadi)
"...darovan je blagom neizmjernim...", sakupljeno mu je svako dobro dunjaluka i ahireta. (Tefsiru Alusi)
Mudrost je blagodat na kojoj je dozvoljeno zavidjeti: "Nikome nije dopušteno zavidjeti osim dvojici: čovjeku kojem je Allah dao imetak pa ga on troši na Njegovom putu, i čovjeku kome je Allah dao mudrost (znanje), pa on na osnovu toga sudi i druge tome poučava." (Buhari)
Ne talasaj
Riječi "ne talasaj" koriste se ponajviše u negativnom kontekstu kada se drugi ljudi žele optužiti za kukavičluk i popuštanje u vjeri, za dodvoravanje nevjernicima i novotarima i za zadovoljstvo postojećim lošim vjerskim stanjem.
Međutim, ako želimo biti pravedni, treba da kažemo da su riječi "ne talasaj" načelo u islamu. I zasigurno ne treba talasati tako gdje nema potrebe za talasanjem ili kada će u slučaju talasanja šteta biti veća od koristi. Uzvišeni Allah naređuje mu'minima da ne vrijeđaju lažna božanstva (odnosno da "ne talasaju") ako će to biti povod vrijeđanja Allaha: "Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili." (El-En'am, 108)
"Uzvišeni Allah rekao je Svom vjerovjesniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, i onima koji vjeruju u njegovu poslanicu, da ne vrijeđaju božanstva i idole koje mušrici obožavaju mimo Allaha, pa da i oni vrijeđaju Allaha i da iz neznanja prelaze granice u vrijeđanju.'" (Tefsiru Taberi)
Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osvojio Meku, na Kabi su bila jedna vrata podignuta od zemlje i Hidžr (dio Kabe) koji nije bio u sklopu građevine. U vrijeme gradnje Kabe, zbog nedostatka potrebnog halal imetka, Kurejšije su izostavili taj dio. Nakon osvajanja Meke, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Aiši, Allah njome bio zadovoljan: "Da oni donedavno nisu bili pagani i da se ne bojim da će to osuditi svojim srcima, ja bih taj zid (Hidžr) ugradio u Kabu i vrata bih spustio do zemlje." (Buhari) U verziji koju bilježi imam Muslim nalazi se dodatak: "... i napravio bih dvoja vrata", tj. ulaz i izlaz.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije preuredio Kabu kako je izgledala u vrijeme Ibrahima, alejhis-selam, iz bojazni da će to predstavljati smutnju i iskušenje novim muslimanima. Da li je to mudrost? Također, u ovom trenutku Kaba se nalazi u istom obiku kao u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iako joj je mijenjan izgled u prošlosti. Da li je mudrost da se vrati u prvobitni izgled?
Mudrovanje i dava mudrovanja
Riječi mudrovanje i dava mudrovanja koriste se u negativnom kontekstu i to kada se drugi žele optužiti za zloupotrebu mudrosti u pozivanju ljudi u islam, odnosno, kada se želi reći da pod plaštem mudrosti ostvaruju svoje lične interese na račun vjere ili pak da svoj kukavičluk skrivaju pozivajući se na mudrost.
Dava je u potpunosti izgrađena na mudrosti i to je božanski imperativ. Uzvišeni Allah naredio je Svom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na Pravome putu." (El-Nahl, 129)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svojoj cjelokupnoj poslaničkoj misiji primjenjivao je mudrost: njegova poslanička prsa bila su ispunjena imanom i mudrošću. Na svoja poslanička prsa privio je Ibn Abbasa, Allah bio njime zadovoljan, i zamolio uzvišenog Allaha da ga poduči mudrosti, pa je Ibn Abbas najbolje od svih ashaba znao tefsir -- tumačenje Kur'ana.
Ljudi se razlikuju u poimanju mudrosti i njene primjene u stvarnosti. Možda određena osoba nešto smatra mudrošću, a neko drugi to isto ne smatra mudrošću. Moguća je razlika u procjeni, s tim da kritika ili savjet u pogledu primjene mudrosti ima svoju formu.
Stepenovanje mudrosti
Izraz mudrost ne podrazumijeva nužno blagost. Naprotiv, mudrost u određenim okolnostima može biti i strogoća. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u duhu mudrosti nije ukorio pustinjaka koji je izvršio malu nuždu u mesdžidu. Međutim, strgao je zlatni prsten muškarcu s ruke također u duhu mudrosti. Prema tome, može se reći da su oblici mudrosti: blagost, lijep savjet, rasprava na najljepši način i strogoća.
Uvažavanje različitosti
Jedan od temelja mudrosti je uvažavanje različitosti stanja ljudi. To znači da se mudrošću ne smatra korištenje iste metode u odnosu prema odrasloj i malodobnoj osobi, prema muškarcu i ženi, učenom i manje obrazovanom, predvodnicima i običnim građanima, smirenoj osobi i osobi u srdžbi: "Mi nismo poslali nijednog poslanika koji nije govorio jezikom naroda svoga, da bi mu objasnio" (Ibrahim, 4).
Poslaničko objašnjenje objave i dostavljanje poslanice ljudima bit će uveliko lakše ukoliko se nauči jezik naroda kojem se objašnjava i to predstavlja efikasno sredstvo za djelovanje na temeljima mudrosti.
