U Damasku se organizacija razvila i promijenila ime u Organizacija islamske revolucije na Arapskom poluostrvu i obznanila je da ima i vojni ogranak Hezbollah u Hidžazu. Ova skupina bila je prva koja je izvela prve terorističke napade u Saudijskoj Arabiji koristeći u tim napadima auta puna eksploziva. Nakon ciljanja saudijskih diplomata pod imenom drugih organizacija kako bi skrenuli pažnju sa sebe, i nakon napada kamionom punim eksploziva na stambenu zgradu 1996., aktivitet organizacije je opao, u najmanju ruku što se tiče velikih terorističkih operacija. Ali, nastavili su s regrutiranjem kadrova iz redova šiija iz Saudijske Arabije. Analitičari smatraju da je Hezbollah iz Libana stariji brat Hezbollahu iz Saudijske Arabije. Hezbollah iz Saudijske Arabije pomaže režimu u ugušivanju narodnog ustanka u Siriji. Vijesti o pogibiji deveterice saudijskih šiija u Siriji, stigle su sa mnogih strana. Najistaknutiji od njih je Adnan el-Kar’uš koji se borio na strani režima u Kusajru u općini Homs.
(Izvor: alarabiya.net)
Pristalice i protivnici Sisija sretni zbog njegove kandidature
Velika je radost obuzela pristalice Abdulfettaha Sisija nakon što je dao ostavku na mjesto ministra odbrane i obznanio svoju kandidaturu za predsjedničke izbore. Također, suprotno očekivanom, protivnici Sisija pokazali su radost zbog njegove kandidature smatrajući da je to dokaz da je ono što se desilo u julu prošle godine nije bio narodni ustanak, nego vojni udar u pravom smislu.
Niko se nije protivio kandidaturi Sisija osim pomagačâ Hamdina Sabahija u kampanji koji su tražili da se njihovom kandidatu dozvoli da se obrati narodu preko državne televizije kao što je to uradio Sisi, pogotovo jer su obje strane učestvovale u svrgavanju vlade predsjednika Mursija, po mišljenju Husama Munesa, glasnogovornika pokreta.
S druge strane, Kutb el-Arebi, čelnik u Partiji slobode i pravde, smatra da je kandidatura Sisija dokaz da je izvršen vojni udar i da se osramotio kad je u vojnoj uniformi obznanio svoju kandidaturu. U jednoj izjavi za Al-Džeziru dodao je da Sisi, iako je prije obećao da se neće kandidovati i da ne želi vlast i iako su njegove pristalice odbijale da pričaju o njegovoj kandidaturi, nije mogao da izvrši vojni udar i sebe izloži opasnosti i potom ostavi vlast o kojoj je sanjao mnogo ranije nego drugi.
(Izvor: Al-Jazeera)
Dokument Vojno-obavještajne službe Egipta traži saradnju s Hamasom
Al-Džezira je dobila dokument koji je tajno iznesen iz vojno-obavještajne službe, a koji je u maju prošle godine, prije vojnog udara u julu 2013., potpisao Mahmud Hidžazi, direktor te agencije. Dokument koji je potpisao Hidžazija ne sadrži nijednu optužbu na račun Muslimanske braće ili Hamasa da narušavaju sigurnost na Sinaju. Ovaj dokument poziva na intenziviranje kontakta s Hamasom i u njemu se ne spominju Muslimanska braća.
Dokument sadrži jasne preporuke za rješavanje nekih aspekata krize na Sinaju, navodi se da je potrebno koristiti kanale kontakta s vođama u Hamasu kako bi se sačuvao mir na granici s pojasom Gaze. Na sedamnaest stranica ovog dokumenta ni na jednom mjestu ne ukazuje se na aktivnost organizacije Muslimanska braća na Sinaju. Hamas smatra ovaj dokument čvrstim dokazom da su neosnovane optužbe da je Hamas umiješan u narušavanje sigurnosti na Sinaju.
(Izvor: Al-Jazeera)
Politička kriza između Katara i zemalja Zaljeva
Odmah nakon što su Rijad, Abu Dabi i Manama povukli svoje ambasadore iz Dohe, glavnog grada Katara, kao protest protiv stavova Katara, pokazala su se neslaganja u regiji i ta neslaganja do danas dovode u opasnost Vijeće Zaljevske saradnje.
Vijeće se suočava s dosad neviđenom krizom otkako je osnovano prije trideset tri godine, nakon poteza tri države u martu. Ove tri države optužile su Katar da se miješa u njihove unutrašnje poslove i da, povrh toga, ugrožava bezbjednost i stabilnost država članica Vijeća. Navodno, Katar podržava i ohrabruje islamske struje i organizaciju Muslimansko bratstvo koju Saudijska Arabija smatra terorističkom organizacijom.
Bivši kuvajtski ministar Ali el-Bagli izjavio je da je bilo neslaganja oko granica između zemalja Zaljeva i da ti problemi nisu izlazili na površinu sve dok nije došlo do neslaganja oko nekih političkih stavova. Marokanski istraživač na polju međunarodnih veza Isam Larusi rekao je da Saudijska Arabija, koja se smatra okosnicom zemalja Zaljevske saradnje, smatra da stavovi Katara nisu u skladu sa stavovima ostalim zemljama Zaljeva i dodao je da sporna pitanja ne zahtijevaju da ove zemlje povuku svoje ambasadore.
Larusi kaže da se veliko neslaganje u krizi odražava u tome da Katar mnogo pomaže organizaciju Muslimanskog bratstva u Egiptu, a na drugoj strani Saudijska Arabija i Emirati podržavaju vojnu vlast.
Na drugoj strani, Katar je ustvrdio da nikad neće istom mjerom uzvratiti na ovaj potez, poričući optužbe koje mu na teret stavljaju ove tri države. Bivši kuvajtski ministar Ali el-Bagli rekao je: “Katar ne želi eskalaciju jer on ne može da izdrži protiv zaljevskih zemalja koje su veće od njega”, dodavši da Katar poziva na revoluciju protiv vladara i traženje presude od naroda i dozvoljavanje demokratije, dok to na svom tlu ne sprovodi. On kaže: “Katar ne sprovodi u praksu ni deset posto od principa na koje poziva i koje ohrabruje u drugim zemljama, i to je velika razlika.”
Međutim, Larusi ima drugačije mišljenje i on kaže da je smjer u Kataru izbalansiran, on poziva na dijalog u većem intenzitetu. Izrazio je da vjeruje da Katar ne želi eskalaciju jer želi da sačuva ono što je postignuto u Zaljevu u okviru saradnje, pogotovo na polju bezbjednosti u vezi s institucijama i osobama. U skorije vrijeme Katar je sudjelovao u pokušaju raskrinkavanja mreže koja je ugrožavala sigurnost Bahreina.
(Izvor: alhurra.com)
Novi zakon o terorizmu stupio na snagu u Saudijskoj Arabiji
Kraljevina Saudijska Arabija od februara 2014. počela je sa sprovođenjem zakona o borbi protiv terorizma i njegovog finansiranja. Zakon je odobrio kralj Abdullah nakon što ga je sredinom decembra 2013. odobrilo Vijeće ministara. U novom zakonu, između ostalog, navodi se da bilo koji aktivitet koji narušava zemlju ili društvo, u što je ubrajano i pozivanje na promjenu režima u kraljevini, i blokiranje režima vladanja u potpunosti ili djelimično, i prisiljavanje države da nešto učini ili da ne učini, i napad na saudijske državljane u inozemstvu, sve to spada pod krivično djelo terorizam. Zakon dozvoljava policiji da upada u kuće i urede bez prethodne dozvole.
(Izvor: alhurra.com)
