Početna

Dugotrajna ustrajnost naših velikana u stjecanju znanja

Pripremio: Ersan Grahovac, prof.

Čitanje 3 minute

Ovaj serijal tekstova započeli smo u cilju buđenja visokih ambicija i uzvišenih težnji kod tragatelja za znanjem, navodeći primjere iz života selefa – ispravnih prethodnika, koji su svoj život posvetili stjecanju znanja. Prethodni tekst posvetili smo primjerima koji govore o njihovom saburu, strpljenju u ponavljanju usvojenog znanja i učenju novog, kako bismo vidjeli da oni svoje znanje nisu stekli nikako drukčije osim uz veliki trud i napor, i strpljenje u ponavljanju tog znanja. Tragatelj za znanjem ne treba klonuti ukoliko mu se učini da slabo pamti i brzo zaboravlja, već neka se prisjeti primjera selefa koji su stotinama i hiljadama puta obnavljali naučeno kako bi im trajno ostalo u pamćenju i srcu. Pored obnavljanja, jedna od karakteristika menhedža ispravnih prethodnika u traženju znanja jeste i dugotrajna ustrajnost na tom putu, o čemu ćemo navesti nekoliko primjera.

● Šeh Muhammed Muhtar eš-Šenkiti kaže: ''Dugotrajna ustrajnost na putu traženja znanja sadrži veliko dobro za učenika, i ono što je mnogima naštetilo jeste izlazak u eter prije upotpunjavanja znanja. Oni su nanijeli štetu svojim brzanjem i ljudi su izgubili povjerenje u njihovo znanje.“ Islamski učenjaci, Allah im se smilovao, vodili su računa o dugotrajnosti u traženju znanja.

● Abdurrahman ibn Hassan rekao je: ''Čuo sam Ikrimu kako kaže: ’Tražio sam znanje četrdeset godina.’“ (Vidjeti: Imam El-Mizzi, Tehzibul-kemal fi esma’ir-ridžal, 20/269.)

● Imam Ahmed ibn Hanbel je rekao: ''Nismo se odvajali od Affana ibn Muslima dvadeset godina.“ (Vidjeti: El-Džerhu vet-ta’dil, 7/30., Tehzibul-kemal, 20/172.)

● Ahmed ibn Seleme je rekao: ''Bio sam uz Muslima dok je pisao svoj Sahih, petnaest godina.“ (Ibid., 12/566.)

● Ebul-Abbas Sa’leb je rekao: ''Pedeset godina nisam izostao iz kružoka učenja arapskog jezika i gramatike pred Ibrahimom el-Harbijem.“ (Vidjeti: Mu’džemul-udeba’, 1/118.)

● Jahja ibn Seid el-Kattan rekao je: ''Nisam se odvajao od Šu’beta dvadeset godina.“ (Vidjeti: Tehzibul-kemal, 31/334.)

● Imam Ez-Zehebi, govoreći o imamu Taberaniju, kaže: ''Putovao je (tražeći znanje) i sretao ljude (učenjake i prenosioce) šesnaest godina, zapisujući od onih koji su dolazili i odlazili, dok nije postao ekspert u nauci.“ (Vidjeti:Sijeru ealamin-nubela’, 12/201.)

● Šejh Usejmin učio je pred šejhom Abdurrahmanom es-Sa’dijem jedanaest godina, a zatim otputovao u Rijad i nastavio tražiti znanje.

● Šejh Abdul-Aziz ibn Baz učio je pred šejhom Muhammedom ibn Ibrahimom deset godina i od njega usvojio znanje u svim islamskim naukama.

● Imam Malik je rekao: ''Nu’ajm el-Mudžmir je učio pred Ebu Hurejrom dvadeset godina.“ (Vidjeti: Ibn Abdul-Berr, Et-Temhid, 16/177.)

● Hafiz Muhammed ibn Dža’fer Gunder je rekao: „Nisam se odvajao od Šu’beta dvadeset godina.“ (Vidjeti:Sijeru ealamin-nubela’,7/534.)

● Imam Ebu Hanife kaže o svom učenju pred svojim šejhom Hammadom: ''Bio sam uz njega osamnaest godina.“ (Vidjeti: Tehzibul-kemal, 29/427.)

● Ibnul-Kasim el-Utki je rekao: ''Čučao sam pred Malikovim vratima sedamnaest godina.“ (Vidjeti: Kadi Ijad, Tertibul-medarik ve takribul-mesalik, 3/250.)

● Abdullah ibn Nafi’, Malikov učenik, rekao je: ''Sjedio sam pred Malikom trideset pet godina.“ (Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela’,7/185.)

● Muhammed ibnul-Musenna, gramatičar, rekao je: ''Učio sam pred Junusom (ibn Habibom) četrdeset godina i svakog dana bih svoje levhe punio pišući ono što nam je govorio iz pamćenja.“ (Vidjeti: Mu’džemul-udeba’, 2851)

● Ebu Ja’la el-Lu’lu’i je pred Ebu Davudom učio njegov Sunen dvadeset godina i prozvan je Ebu Davudovim pisarom. (Vidjeti: Sijeru ealamin-nubela’,11/508.)

● Ibrahim el-Harbi kaže o Ahmedu ibn Hanbelu: ''Bio sam uz njega (učeći) dvadeset godina, ljeti i zimi, po vrelini i hladnoći, noću i danju.“ (Vidjeti: Ebul-Hasen ibn Ebi Ja’la, Tabekatul-hanabile, 1/92.)

Tekst Dugotrajna ustrajnost naših velikana u stjecanju znanja je objavljen u broju 50, 21. septembar 2012. - 05. zul-ka'de 1433. AH, Permalink

Povezano

Da'va Broj 129
Izdvojeno

Kada ummet ponovo otvori vrata znanju, dočekat će ugled i prosperitet

Znanje je u islamu i ibadet i infrastruktura civilizacije. Kur'anski imperativ: "Uči!" otvara prostor odgovornog razuma, a sunnet vezuje znanje za mjeru, etiku i korist zajednici. Naučno gledano, znanje je alat provjere i napretka: ono oslobađa od praznovjerja, gradi institucije, disciplinira misao i uređuje život. Zato je traganje za znanjem istodobno duhovni put i društveni projekat.

O značaju znanja mnogo se pisalo, ali jedan od najinspirativnijih tekstova o znanju napisao je veliki andaluški učenjak Ibn Hazm (994--1064), fakih zahirijske škole, teolog, filozof, etičar i historičar. U djelu "Liječenje duša" (Mudavat an-nufus va tahdib al-ahlak) zabilježio je zgusnute i britke fragmente o znanju, razumu i vrlini. Naredni podnaslovi ustvari su njegovi fragmenti.

Ummet danas Broj 76

Povjerenje u učenjake u vremenu smutnje

U današnjem vremenu na svim stranama svijeta raširile su se brojne smutnje i neredi, ubistva, mučenja, uništavanje i razaranje, tako da je neophodno govoriti o ovoj temi, tražiti rješenja za izbavljenje iz ove situacije i nastojati eliminirati njene pogubne posljedice. Na pogubnost smutnje ukazuje Mutarrif b. Šihhir, Allah mu se smilovao: “Zaista smutnja ne dolazi da bi uputila ljude, već dolazi da bi se sa mu’minom borila protiv njegove vjere.” (Hil’jetul-evlija)

El-Asr

Islamski informativni časopis — edukativni sadržaj na principima Kur'ana i Sunneta.

© 2026 El-Asr. Sva prava zadržana.