Sudija je rekao da je razmišljao o tome da li bi kazna trebala biti uslovna zbog njenih poodmaklih godina, ali je odlučio da to ne učini jer se Haverbeck uopće nije kajala. "Ništa vas ne može promijeniti i naše riječi ne bi imale efekta na vas", rekao je sudija.
Haverbeck, čiji je suprug radio za nacističku vladu, negirala je da je Auschwitz bio logor za istrebljenje u kojem je ubijen 1,1 milion ljudi. Rekla je da je to bio samo radni logor. Ona sebe naziva istražiteljicom koja je samo postavljala pitanja na ovu temu. Ovo je bio i najveći argument njenoj odbrani koja je tražila oslobađajuću presudu. Sudija se nije složio sa odbranom. U svom obrazloženju presude rekao je: "Vi niste istraživač holokausta, vi ste poricatelj holokausta! Vi ne širite znanje, nego otrov i mržnju!"
(Izvor: nos.nl)
Inherentni rasizam je jasan kada svijet govori o Ukrajini
Kada svijet govori o Ukrajini, inherentni rasizam je vrlo jasan. Evropljani su doista dočekali ukrajinske izbjeglice, pripremajući im pristojan život s dugotrajnim boravišnim dozvolama, bez potrebe za podnošenjem službenog zahtjeva za azil, omogućeno im je zapošljavanje, zdravstvena skrb i obrazovanje. Finansijsku pomoć daju vlade diljem Evrope, i mogu se slobodno kretati unutar EU dok traže mjesta s uspostavljenim ukrajinskim zajednicama. Sve to, zapamtite, iako Ukrajina nije članica EU. Takvoj velikodušnosti nadaju se i izbjeglice iz drugih krajeva, poput Afganistanaca, Iračana i Sirijaca. Vjeruju u slogane o ljudskim pravima i univerzalnim vrijednostima, ali se nalaze u izbjegličkim kampovima koji nisu prikladni za ljudska bića. Doneseni su novi zakoni koji otežavaju postupke azila. Stotine arapskih i afričkih izbjeglica umrle su na Mediteranu u očajničkom pokušaju da dođu do obala Evrope. Facebook je zatvorio desetke tisuća računa i izbrisao milione postova u kojima se osuđuju izraelski napadi na Palestince. Međutim, Facebook ignorira sadržaj koji prikazuje nasilje nad ruskim vojnicima. U ovome, div društvenih medija odražava nemoral licemjernog, lažljivog Zapada. Previše je proturječnosti za nabrajanje; svi znaju što su. U konačnici potvrđuju da živimo u jednookom svijetu koji nepravdu vidi samo iz perspektive vlastitih interesa. Ljudska prava i univerzalne vrijednosti? Oni vrijede samo za ljude "plave kose, plavih očiju". Ostali se moraju zadovoljiti mrvicama bačenim sa zapadnog stola.
(Izvor: MEMO)
Noć Lejletul-kadr obilježena u Aja Sofiji prvi put nakon 88 godina
U srijedu navečer 27. aprila 2022. brojne istanbulske džamije bile su ispunjene vjernicima koji su oživjeli Noć kadra ibadeteći svome Gospodaru. Pored oživljavanja Noći kadra, u brojnim znamenitim istanbulskim džamijama, poput Sulejmanije, džamije sultana Ahmeda i drugih, ovogodišnji ramazan specifičan je po tome što je ove godine Noć kadra oživljena i u džamiji Aja Sofija.
U Aja Sofiji je 24. jula 2020., prvi put nakon 86 godina otkako je pretvorena u muzej, obavljen džuma-namaz, kojem je prisustvovao i turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan. A, ove godine je velika i čuvena istanbulska džamija Aja Sofija svjedočila oživljavanju Noći kadra po prvi put nakon osamdeset osam godina prekida i nemogućnosti, s obzirom na to da je zbog izbijanja epidemije korona virusa njeno oživljavanje odgađano u protekla dva ramazana.
U programu obilježavanja Noći kadra u džamiji Aja Sofija sudjelovao je veliki broj vjernika, a poseban gost bio je egipatski karija dr. Ahmed Neinaa, koji je u Egiptu poznat pod nadimkom Karija predsjednika. Naime, Neinaa je kao dječak na jednoj svečanosti učio suru El-Feth pred predsjednikom Abdunaserom, da bi kasnije u više prilika učio Kur'an pred Enverom al-Sadatom, potom i pred Husnijem Mubarakom.
Povodom svog učešća u obilježavanju Noći kadra u Aja Sofiji, Neinaa je na svojoj oficijelnoj stranici na društvenoj mreži Facebook objavio: "Danas se u Turskoj prvi put nakon nekoliko decenija prekida u džamiji Aja Sofija uči Kur'an na Lejletul-kadr."
Tokom blagoslovljenog mjeseca ramazana u Aja Sofiji i ostalim istanbulskim džamijama održavali su se različiti događaji, poput učenja Kur'ana, dova, ilahija, održavanja poučnih vazova.
Džamija Aja Sofija nalazi se u četvrti Sultanahmet u Istanbulu. Izgrađena je kao crkva, potom je 481 godinu služila kao džamija, a pretvorena je u muzej 1934. Jedan je od najvažnijih arhitektonskih spomenika u historiji Turske i Bliskog istoka.
(Izvor: Turk press)
Strah da će eskalacija napada u Al-Aksi utjecati na sporazume o normalizaciji
Nakon što su izraelske snage opet upale u Al-Aksu tokom ramazana, nekoliko arapskih i islamskih država osudilo je ponašanje okupacionih vlasti. To je razbjesnilo izraelsku vladu jer strepi od učinka koji to može imati na sporazume o normalizaciji koje je Izrael potpisao s brojnim muslimanskim državama 2020., i zbog toga strahuje za ishod napora da se u narednim mjesecima potpišu slični sporazumi sa još nekim muslimanskim zemljama.
Palestinsko pitanje odavno već nije među bitnim pitanjima muslimanskih vlada, ali je nedavni napad na Al-Aksu dokazao da doseljenici koji jurišaju na treće najsvetije mjesto islama mogu ponovno izazvati globalni interes i staviti izraelske akcije u centar pažnje. To, pak, može naštetiti pokušajima okupacionih vlasti da izgrade nove veze s vladama koje Izrael ne priznaju.
Napad na Al-Aksu bio je prvi test snage dogovora o normalizaciji. Pokazalo se da ove zemlje koje su uspostavile diplomatske odnose sa Izraelom sada svoje nesuglasice s okupacionim vlastima nastoje riješiti privatno, diplomatskim kanalima.
No, izraelski politički i sigurnosni dužnosnici ipak su zabrinuti da su ovi događaji označili promjenu statusa quo, s obzirom na sve veći utjecaj palestinskog otpora i slabe izraelske veze s palestinskim vlastima.
Ovaj izraelski strah da će bilo koji događaj u Al-Aksi postati neizbježna polazna tačka za sukobe potvrđuje da takvi događaji imaju kapacitet da tom sukobu vrate njegove vjerske i historijske korijene i da su u stanju prokockati šanse za uspjeh izraelskih sporazuma o normalizaciji odnosa sa arapskim zemljama.
(Izvor: Arabic Post)
