tefsir

Mr. Hajrudin Tahir Ahmetović,
Tefsir Kur’ana časnog – Amme džuz,
Doboj Istok, 2019. godine,
broj strana 677.

U nekoliko prošlih brojeva komentirali smo suru El-Mulk do 23. ajeta, a u ovom broju donosimo nastavak komentara, od 24. do 30. ajeta.

Komentar dvadeset četvrtog ajeta

Nakon što je u prethodnom ajetu Uzvišeni Allah ukazao na Svoje posebne blagodati kojima je počastio ljude, a one su: sluh, vid i razum, u narednom ajetu pojašnjava da će On sve ljude, ma gdje oni bili, kada nastupi Sudnji dan, dovesti pred Sebe i obračunati ih za podarene im blagodati.

Kaže Uzvišeni Allah: “Reci: ‘On vas je po Zemlji razasuo i pred Njim ćete se sakupiti.’” (24)

Reci, Allahov Poslaniče: Allah je Taj koji vas je – nakon što vas je stvorio iz ničega – razasuo po Zemlji, dao da se umnožavate i da se vaš broj poveća.

“i pred Njim ćete se sakupiti”: a pred Allahom ćete se na Sudnjem danu sakupiti da vas obračuna za vaša djela, nagradi i kazni.

Ekološki tefsir, najjednostavnije rečeno, podrazumijeva komentiranje onih ajeta koji direktno ili indirektno govore o ekologiji, prirodi i svemu onome što je za nju vezano. Ukratko ćemo usporediti neke od klasičnih i savremenih komentatora Kur’ana koji se dotiču ove tematike. Bez tradicionalne podloge tumačenja Kur’ana, koja je prvotno sadržana u njemu samom (metoda kojom jedan ajet tumači drugi), hadisa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mišljenja ashaba, tabiina i velikih mufesira, poput Taberija, Ibn Kesira, Kurtubija i drugih, veoma je rizično tumačiti Kur’an. Oni su osnova na koju se vraćaju svi ozbiljni komentatori Kur’ana. Pod savremenom hermeneutikom Kur’ana podrazumijevamo period od nekoliko zadnjih stoljeća, a kao jedan vid orijentira možemo uzeti početak industralizacije koji se desio u osamnaestom stoljeću i napravio veliki zaokret u daljnjem mišljenju i promišljanju cijelog svijeta. Glavna odrednica zbog kojih se ovi tefsiri razlikuju su društveno-historijske okolnosti. U tradicionalnom dobu vladala je teocentrična slika svijeta (u čitavom svijetu, ne samo kod muslimana), dok su savremeni mufesiri pod izazovom modernosti i postmodernosti primorani da odgovaraju na planetarne izazove, među kojim su najvažnija bioetička pitanja.

Nakon što je Uzvišeni Allah pojasnio šta čeka nevjernike na drugom svijetu, te im zaprijetio da se klone svojih postupaka koji dovode do takve loše završnice, i dokazao im da je On to u stanju i da uradi s njima, u narednim ajetima Svevišnji Allah ih pita imaju li oni nekoga ko će ih zaštiti od Njega pa zbog toga oni i dalje ustrajavaju u svom nevjerstvu.

Nakon što je Uzvišeni Allah u prethodnim ajetima sure El-Mulk pojasnio šta čeka vjernike i nevjernike na Sudnjem danu, u narednom ajetu ukazuje na Svoje sveobuhvatno znanje na kojem se grade Njegovi postupci. Time Uzvišeni Allah pojašnjava zašto jedne kažnjava, a druge nagrađuje, te da je nagrada za dobre i kazna za loše pravedna Allahova presuda.

U broju 92 počeli smo sa komentarom sure El-Mulk, od prvog do petog ajeta, a u ovom broju donosimo nastavak komentara, od šestog do dvanaestog ajeta.

Komentar šestog ajeta

(6) A za one koji ne vjeruju u Gospodara svoga je patnja džehennemska, užasno li je on boravište!

Nakon što je Uzvišeni Allah naveo kakvu je kaznu pripremio za šejtane na drugom svijetu, dalje kazuje kakvu je kaznu pripremio za njihove sljedbenike nevjernike – one ljude i džine koji su slijedili šejtane na dunjaluku. Dakle, Džehennem nije kazna samo za šejtane u džinskom liku, već i za šejtane u ljudskom liku, tj. ljude nevjernike.

“koji ne vjeruju u Gospodara svoga” – tj. one koji nisu vjerovali u Allaha – Njegovo postojanje, ili nisu vjerovali da je On jedini istinski Gospodar, ili nisu vjerovali da je On jedini dostojan da se obožava, ili nisu vjerovali u Njegova lijepa imena i uzvišena svojstva, ili nisu vjerovali u Njegov šerijat, ili nisu vjerovali u Njegove poslanike, u sve ili u nešto od navedenog.

Sura El-Mulk je 67. sura po redoslijedu kur’anskih sura. Nalazi se u Mushafu od 562. do 564. stranice. Prije nje nalazi se sura Et-Tahrim, a poslije nje sura El-Kalem.

Po redoslijedu objave, sura El-Mulk je 76. sura. Objavljena je nakon sure El-Mu’minun, a prije sure El-Hakkah. (Vidjeti: Ibn Ašur Muhammed Tahir b. Muhammed et-Tunisi, Tahrirul-Ma’nes-sedid ve tenvirul-aklil-džedid min Tefsiril-Kitabil-medžid)

Sastoji se iz 30 ajeta, 330 riječi i 1.313 harfova. (Vidjeti: Hazin, Alauddin Alija b. Muhammed b. Ibrahim, Lubabut-tev’il fi meanit-tenzil)

Prema mišljenju učača Hidžaza, sura El-Mulk ima 31 ajet, dok prema ostalim učačima ima 30 ajeta. Razilaze se oko 9. ajeta, pa ga učenjaci Hidžaza dijele na dva ajeta, dok ga ostali smatraju jednim ajetom. (Vidjeti: Ebu Amr ed-Dani el-Endelusi, El-Bejan fi addi ajil-Kur’an)

Sa surom El-Mulk počinje 29. džuz Kur’ana poznat kao džuz Tebareke, koji je tako nazvan po početku sure El-Mulk.

(1) El-Kariah!

(2) Šta je El-Kariah?

(3) I šta ti misliš šta je El-Kariah?

(4) Toga dana ljudi će biti poput raštrkanih leptirova!

(5) A planine će biti poput raščupane vune!

(6) Pa, što se tiče onoga čija će Vaga biti teška,

(7) on će živjeti zadovoljnim životom.

(8) A što se tiče onoga čija će Vaga biti lahka,

(9) njegovo mjesto će biti Havijeh.

(10) A znaš li ti kakvo je to mjesto?

(11) Rasplamsana vatra!

(285) “Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od Gospodara njegova, a i vjernici, svaki od njih vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove i poslanike Njegove: ‘Mi među poslanicima Njegovim nikakvu razliku ne pravimo!’ I govore: ‘Čujemo i pokoravamo se! Oprosti nam, Gospodaru naš, i samo Tebi je konačni povratak!’

(286) Allah nikoga ne obavezuje iznad njegovih mogućnosti, svakome je u korist dobro koje zaradi, a na njegovu štetu je zlo koje učini. ‘Gospodaru naš, nemoj nas kazniti ako zaboravimo ili ako šta greškom učinimo! Gospodaru naš, ne tovari na nas breme kao što si ga natovario na one prije nas! Gospodaru naš, ne opterećuj nas onim za šta snage nemamo! Pobriši nam grijehe naše, oprosti nam i smiluj nam se! Ti si Gospodar naš, pa nas pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!’”

(1) Teško svakom klevetniku – podrugljivcu,

(2) koji blago gomila i prebrojava ga,

(3) i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti.

(4) A nije tako! On će sigurno biti bačen u Hutamu!

(5) A znaš li ti šta je Hutama?

(6) Vatra Allahova razbuktana,

(7) koja će do srca dopirati.

(8) Ona će za njima biti zatvorena,

(9) (plamenim) izduženim stupovima.

Sastav sure

Sura El-Humeze 104. je sura u Kur’anu. Prije nje je sura El-Asr, a poslije nje sura El-Fil. Sastoji se iz 9 ajeta, 30 riječi i 130 harfova. (Vidjeti: Hazin, Alauddin Ali b. Muhammed b. Ibrahim, Lubabut-te’vil fi meanit-tenzil)

Objavljena je poslije sure El-Kijama, a prije sure El-Murselat, te je tako 32. sura po redoslijedu objavljivanja. (Vidjeti: Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-tenvir)

(1) Zar nisi čuo šta je sa vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio!

(2) Zar lukavstvo njihovo nije upropastio

(3) i protiv njih jata ptica poslao,

(4) koje su na njih grumenje od gline pečene bacale,

(5) pa ih kao izjedeno lišće učinio?

Sastav sure

Sura El-Fil je 105. sura u Kur’anu i ima 5 ajeta, 20 riječi i 96 harfova. (Hazin, Alauddin Ali b. Muhammed b. Ibrahim, Lubabut-Te’vil fi meanit-tenzil)

Što se tiče redoslijeda objave, sura El-Fil je 19. sura i objavljena je nakon sure El-Kafirun, a prije sure El-Alek ili sure Kurejš. (Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-tenvir)

(1) Zbog navike Kurejšija,

(2) navike njihove da zimi i ljeti putuju.

(3) Zato, neka oni Gospodaru ove Kuće robuju,

(4) koji ih gladne hrani i od straha brani.

Sastav sure

Sura Kurejš je 106. sura u Kur’anu, a 29. je sura po redoslijedu objavljivanja. Kažu da je objavljena nakon sure Et-Tin. Prije nje nalazi se sura El-Fil, a poslije nje sura El-Maun. Sastoji se iz 4 ajeta, 17 riječi i 73 harfa. (Hazin, Alauddin Alijj b. Muhammed b. Ibrahim, Lubabut-Te’vil fi me‘anit-Tenzil, 7/296)

I ovo je jedina sura u Kur’anu u kojoj se spominje pleme Kurejš. (Halid es-Sebt, Tefsir sure Kurejš)

(1) Znaš li ti onoga koji onaj svijet poriče?

(2) Pa to je onaj koji (grubo) odbija siroče,

(3) i koji da se nahrani siromah – ne podstiče.

(4) Pa teško klanjačima,

(5) koji su nemarni prema svome namazu,

(6) koji se samo pretvaraju

(7) i nikome ništa u naruč ne daju!

(1) “Mi smo ti, uistinu, Kevser dali,

(2) pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji,

(3) onaj koji tebe mrzi sigurno će bez spomena (svakog dobra) ostati.”

Ukratko o suri

Sura El-Kevser je 108. sura po redoslijedu kur’anskih sura. Prije nje je sura El-Maun, a poslije sura El-Kafirun. Sastoji se od 3 ajeta, 10 riječi i 42 harfa (Vidjeti: Tefsir Hazin). Ovo je najkraća kur’anska sura uzimajući u obzir broj riječi i harfova. U Kur’anu se nalaze sure El-Asr i En-Nasr također sa po tri ajeta, ali sadrže više harfova. (Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-tenvir)

Po redoslijedu objave, sura El-Kevser je petnaesta sura i objavljena je nakon sure El-Adijat, a prije sure Et-Tekasur. Međutim, ovo je samo mišljenje onih koji kažu da je sura mekanska.

(1) “Mi smo ga objavili u Noći kadr,

(1) “Neka propadne Ebu Leheb, i propao je!

(2) neće mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono što je stekao,

(3) ući će on sigurno u Vatru rasplamsalu,

(4) i žena njegova što drvlje nosi,

(5) o vratu njenu će biti uže od ličine usukane.”

Opći podaci o suri

Sura El-Mesed 111. je sura u Kur’anu. Ima 5 ajeta, 20 riječi i 77 harfova. (Hazin, Alauddin Alijj b. Muhammed b. Ibrahim, Lubabut-te’vil fi meanit-tenzil, 7/296)

Što se tiče redoslijeda objave, sura El-Mesed smatra se šestom surom. Objavljena je četvrte godine po poslanstvu, nakon sure El-Fatiha a prije sure Et-Tekvir. (Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-tenvir, 22/599, Ševkani, Fethul-Kadir, 5/511)

(1) Reci: “Tražim zaštitu Gospodara ljudi,

(2) Vladara ljudi,

(3) Boga ljudi,

(4) od zla šejtana – koji nanosi zle misli pa se skrije,

(5) koji zle misli unosi u srca ljudi

(6) od džina i od ljudi.”

Opće informacije o suri

Sura En-Nas zadnja je sura u Kur’anu, 114. sura. Sastoji se iz 6 ajeta, 20 riječi i 99 harfova. (Tefsir Hazin, 7/325)

Jedna je od pet kur’anskih sura koje počinju riječju kul – reci.

Naziva se En-Nas po istoimenoj riječi en-nas koja se spominje na pet mjesta u ovoj suri.

Komentatori Kur’ana razilaze se u pogledu toga da je li sura En-Nas mekanska ili medinska sura.

Sura En-Nas govori o načinu utjecanja Uzvišenom Allahu od zla džina i ljudi, a naročito ljudi, i pojašnjava kako je srce čovjekova najveća briga na dunjaluku, da ga čuva i donese čistog pred Uzvišenog Allaha.

(1) Reci: “Utječem se Gospodaru svitanja,

(2) od zla onoga što On stvara,

(3) i od zla mrkle noći kad razastre tmina,

(4) i od zla onih koje u uzlove pušu,

(5) i od zla zavidljivca kad zavist ne krije.”

Opće informacije o suri

Sura El-Felek je 113. sura u Kur’anu. Ima 5 ajeta, 23 riječi i 74 harfa. (Tefsir Hazin)

Jedna je od pet kur’anskih sura koje počinju riječju kul – reci.

Naziva se El-Felek po istoimenoj riječi spomenutoj u prvom ajetu.

Komentatori Kur’ana razilaze se u pogledu toga da li je sura El-Felek mekanska ili medinska sura.

Allah je ime Gospodara svih svjetova, ovim imenom niko drugi se ne naziva. Osnova je svih drugih imena, pa sva druga Božija imena slijede ovo ime, zbog čega se uvijek kaže ''Bismillah'', a ne ''Bismirrahman'' ili slično. Iz imena ''Allah'' proizlazi Njegova osobina ''ilahijjet'', tj. osobina koja pripada samo Njemu, subhanehu ve te'ala, a to je dostojnost da se samo On Uzvišeni obožava od strane svih stvorenja. Dva Allahova imena Er-Rahman i Er-Rahim ukazuju na Allahovu osobinu rahmeta – milosti. Er-Rahman je Onaj koji posjeduje neograničenu milost, dok je Er-Rahim Onaj koji spušta Svoju milost na Svoja stvorenja.